Predavanje „Okolnosti nastanka i djelovanja Kluba hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku 1909.“

72

Sadržaj:

Treće predavanje programa “Sveučilišni ponedjeljak u GISKO-u” održat će u ponedjeljak 14. svibnja 2018. godine s početkom u 19:00 sati u prostoru Američkog kutka Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.

Predavanje  “Okolnosti nastanka i djelovanja Kluba hrvatskih književnika I umjetnika u Osijeku 1909.” održat će dr. sc. Siniša Bjedov.

Opis predavanja:

Klub hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku djelovao je od 1909. do 1941. godine. Esekerska kultura obilježila je početno razdoblje djelovanja Kluba. Karakterizira je odijevanje, etikecija, privatne zabave, privatni koncerti, odgoj, oblici komunikacije, specifičan idiom, glazba i književnost, hijerarhija vrijednosti, etičke norme, socijalne barijere i njihova strukturalizacija. Sve to čini dinamičnu kulturalnu strukturu. Ona se transformira u procesu raspada Austro-Ugarskog Carstva. Mi – doslovno – ne znamo kako su nam živjeli preci. Što su jeli. Kako su se brijali. Kako odijevali. I (iznad svega) – kako su im izgledale večeri. Odnosno (izravnom riječju) intima. Ipak možemo tvrditi da se radi o kulturi građanskog staleža koji se, i kakav se, oblikovao u Osijeku i njemu gravitirajućim gradovima. Sukladno austrijskoj državnoj politici Osijek je nastao planski prema tada uobičajenom srednjoeuropskom konceptu, prema kojemu je gotovo istovremeno nastajao i primjerice St. Peterburg. Oba grada nastala su kao gradovi-graničnici jedne civilizacije. Osijek je trebao biti sjeme restauracije srednjoeuropske civilizacije unutar pučkog etničkog i kulturnog supstrata koji je jedini preostao nakon stotinu i šezdeset godina turske rekulturalizacije. Nju se moglo potaći jedino planskim migracijama stanovništva. Stoga su s periferije Schwartzwalda, Slovačke i drugih krajeva Nijemci, Slovaci i Rusini s mađarskim i hrvatskim supstratom činili prvotni kulturni amalgam esekerske kulture. Takav etnički kulturni amalgam stvorio je i odgovarajući jezični idiom koji bi se mogao usporediti s „lingua france“ staroga vijeka, artificijelnim jezikom kojim su se služili u Palestini za vrijeme križarskih ratova.

Esekerski govor isključivao je iz komunikacije hrvatsko pučko stanovništvo. Uz njemačku goticu kao pismo označavao je pripadnost višim društvenim slojevima koji su posjedovali ekonomsku moć i vlast. Težeći njima hrvatsko je građanstvo u određenim prilikama prednost davalo esekerskom govornom izrazu na štetu hrvatskoga jezika čemu se svojim djelovanjem Klub suprotstavlja.

U izlaganju nastoji se prikazati društvenu i kulturnu kartu Europe, Hrvatske, Slavonije i Osijeka u vrijeme početka djelovanja Kluba u Osijeku te njegovu djelatnost prikazati u navedenome kontekstu.

O predavaču:

Siniša Bjedov rođen  je 1962. u Osijeku gdje je  završio osnovnu i srednju školu te Pedagoški fakultet (današnji Filozofski fakultet) i stekao zvanje profesora hrvatskoga jezika i književnosti. U svibnju 2013. Obranio je doktorski rad pod nazivom Klub hrvatskih književnika i umjetnika u Osijeku 1909. – 1941., kod mentorice prof. dr. sc. Helene Sablić Tomić, i stekao zvanje doktora znanosti iz područja humanističkih znanosti. Po završetku inicijalnoga obrazovanja, 1988. – 1991. Radio je kao novinar u osječkom dnevnom listu Glas Slavonije. Godine 1989. Osnovao je prvu privatnu knjižaru u Osijeku. Tijekom Domovinskoga rada, 1991. – 1994., radio je kao novinar za Hrvatsku novinsko-izvještajnu agenciju (Hinu). Nositelj je Spomenice Domovinskoga rata. Sljedećih šest godina (1994. – 2000.) bio je glavnim urednikom osječke županijske radio postaje Slavonski radio. Sljedeće godine, 2001., osnovao je privatnu radio postaju u Osijeku Radio plus, u kojoj je godinu dana obnašao ulogu direktora. Od 2000. do 2012. godine bio je zaposlen u SOS Dječjem selu Ladimirevci na poslovima predstojnika Zajednice mladih Osijek. Akademske godine 2009./2010., na Sveučilišnom preddiplomskom interdisciplinarnom studiju Kulturologije, smjer Medijska kultura, izvodio je seminarsku nastavu iz kolegija Osnove novinarstva, kao vanjski suradnik, naslovni asistent prof. dr. sc. Marka Sapunara. U lipnju 2012. godine imenovan je ravnateljem Državnog arhiva u Osijeku. Unatrag dvije godine radio je kao komercijalist i direktor osječkog tiskarskog i izdavačkog poduzeća Grafika. Trenutačno radi u Tera Tehnopolis, poduzeću koje su osnovali Grad Osijek i Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku na poslovima promocije europskih projekata.

Dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona: