STUDIJSKA ČITAONICA

ADRESA

Europska avenija 24
31000 Osijek

TELEFON

+385 (0)31 211 233 (lokal 112)

FAX

+385 (0)31 211 218 (lokal 201)

E-MAIL

studijska.citaonica@gskos.hr

OSOBA ZA KONTAKT

Voditeljica Odjela studijske čitaonice
dr. sc. Svjetlana Mokriš, knjižničarska savjetnica

RAD S KORISNICIMA

ponedjeljak – petak: 08.00 – 19.30
subota: 08.00 – 12.30

Zbirke Studijske čitaonice mogu se koristiti isključivo u prostorima Knjižnice, osim pojedinih naslova iz BDI zbirke. Građu iz posebnih zbirki korisnik naručuje na osnovi propisanih obrazaca. Naručena građa isporučuje se sljedeći dan u Studijskoj čitaonici.

USLUGE

Posudba građe na korištenje u prostorima čitaonice

Informacijsko-referalne usluge

Rad na računalima

U Knjižnici je osiguran pristup online bazama podataka i elektroničkim izvorima, koji se mogu, u dogovoru sa stručnim djelatnicima, pretraživati u Studijskoj čitaonici.

Međuknjižnična posudba

Reprografske usluge

Kulturno-promotivne aktivnosti

Edukacija korisnika

ZBIRKE

U slobodnom pristupu:

  • referenta zbirka
  • zbirka  znanstvene i stručne literature na hrvatskom, engleskom, njemačkom i francuskom jeziku
  • Austrijska čitaonica
  • Periodika
  • Čitaonica dnevnog tiska

KORISNICI

Usluge i zbirke Studijske čitaonice dostupne su svim članovima Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek uz predočenje članske iskaznice.

XX

Obvezni primjerak RH

Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek, sukladno zakonskim propisima (Zakon o knjižnicama (NN 105/97; NN 5/98, NN 69/09, NN 104/00), dostavlja se Obvezni primjerak Republike Hrvatske te, od 1961. godine, Knjižnica ima zadatak prikupljati, stručno obrađivati, čuvati i davati na korištenje sveukupnu građu (tiskovine, AV građu, elektroničku građu,….) koja dokumentira i iskazuje hrvatsko duhovno stvaralaštvo.

Značaj i zadaće zbirke

  • omogućuje izgradnju i trajnu zaštitu nacionalne zbirke građe – prenositelja svekolikih informacija kao “nacionalne kulturne memorije” (tzv. arhivska funkcija – primarna funkcija)
  • osigurava, sadašnjim i budućim korisnicima, dostupnost građi i informacijama (tzv. korisnička funkcija – sekundarna funkcija) te  time značajno doprinosi ostvarivanju pravo građana na informacije kao jedno od temeljnih demokratskih prava
  • nezaobilazan je informacijski izvor za sva znanstvena istraživanja i stručni rad na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, kao i u ustanovama i znanstvenim jedinicama izvan njega
  • vrlo je učinkovit način dotoka publikacija za zavičajnu zbirku i dr.
  • uštede u sredstvima za nabavu Knjižnice su nemjerljive, naročito u pogledu nabave periodike, tj. stručnih i znanstvenih časopisa i druge literature
XX

Zbirka magistarskih radova i doktorskih disertacija

Zbirka magistarskih radova i doktorskih disertacija okuplja magistarske radove i doktorske disertacije obranjene na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i na drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj.
Primarna je zadaća Zbirke, sustavno od 1975. godine, prikupljati, obrađivati, davati na korištenje te trajno pohranjivati i čuvati magistarske radove i doktorske disertacije obranjene na matičnom sveučilištu – Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ali i drugim hrvatskim sveučilištima u Zagrebu, Puli, Rijeci, Splitu, Zadru i Dubrovniku.

Značaj i zadaće

  • osigurava uvid u rezultate značajnog dijela znanstveno-istraživačke djelatnosti na hrvatskim sveučilištima, a naročito Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
  • podupire cjelokupni znanstveno-istraživački rad na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
  • značajan izvor znanstvenih i drugih informacija, kao i saznanja o recentnim istraživačkim i znanstvenim projektima
  • najvažniji izvor za izradu Bibliografije magistarskih radova i doktorskih disertacija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
  • temelj za pokretanje projekta: Izgradnja digitalne zbirke magistarskih radova i doktorskih disertacija Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku
XX

BDI zbirka

BDI zbirka (Bibliotekarstvo-Dokumentacija-Informacija) zbirka je knjižnične građe s područja knjižničarstva, informacijskih i srodnih znanosti (muzeologija, arhivistika) namijenjena knjižničarima, studentima knjižničarstva i drugim stručnjacima s područja knjižničarstva i informacijskih znanosti, ali i svim zainteresiranim korisnicima Knjižnice.
U sklopu Zbirke, sustavno od 80-ih godina 20. stoljeća, prikuplja se sva domaća stručna literatura s područja knjižničarstva i informacijskih znanosti, najznačajnija djela s područja arhivistike i muzeologije te značajna literatura na stranim jezicima, pretežno engleskom i njemačkom.

Značaj i zadaće zbirke

  • pridonosi kvaliteti obrazovanja knjižničarskih djelatnika i studenata knjižničarstva na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
  • služi kao informacijska baza kroz koju se provodi stalno stručno usavršavanje knjižničnih djelatnika te osiguravaju neophodni izvori za kontinuirano učenje i praćenje razvoja struke
  • služi, studentima knjižničarstva, informacijskih i srodnih znanosti, kao izvor ispitne literature te literature za seminarske, diplomske i druge radove
  • osigurava temeljit uvid u suvremenu i stariju literaturu s područja knjižničarstva, informacijskih i srodnih znanosti
  • doprinosi razvoju struke, širenju i primjeni suvremenih saznanja u knjižničarstvu i srodnim znanostima
  • podupire znanstveni, istraživački i stručni rad s područja knjižničarstva i srodnih znanosti
XX

Zavičajna zbirka

Jedna od glavnih zadaća narodne knjižnice je ustroj zavičajne zbirke.
Zavičajna zbirka je jedna je od posebnih zbirki Studijske čitaonice, izdvojena od ostalih zbirki GISKO.

Teritorijalni opseg Zavičajne zbirke: primarno, zbirka obuhvaća građu od značaja za Grad Osijek i Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (Mursianu), sekundarno, zbirka obuhvaća Županiju osječko-baranjsku i Slavoniju (Slavonica).

Vrste knjižnična građe u Zavičajnoj zbirci: tiskane publikacije (monografske publikacije, serijske publikacije i sitni tisak), rukopisna građa , polupublikacije, kartografska građa, note, elektronička građa, audio, vizualna i audiovizualna građa i performatirana građa.

Sadržaj građe Zavičajne zbirke : građa objavljena na području zavičaja (s posebnim naglaskom na građu izdanu do 1945. godine), građa čiji su autori građani zavičaja (koji su rođeni u zavičaju, jedno vrijeme živjeli u zavičaju ili nisu rođeni u zavičaju, ali su doprinijeli razvoju zavičaja)  i građa o zavičaju izdana bilo gdje u svijetu.

Značaj i zadaće Zavičajne zbirke:

  • od osnutka postoji svijest o značaju zavičajne zbirke kao polazišta svih proučavanja i istraživanja grada i regije – izvor za istraživanje i upoznavanje razvoja materijalnih i nematerijalnih dobara jednoga kraja
  • stručno-znanstvena djelatnost prikupljanja, identificiranja i odabiranja jedinica zavičajne baštine
  • znanstveno-dokumentacijska i povijesna vrijednost zbirke
  • pomaže u informativno-promidžbenoj ulozi zavičajne zbirke (popularizacija putem zavičajnih izložbi, digitalizacije fonda, predavanja)
  • promocija lokalne  zajednice i autora putem zavičajne građe
  • informiranje građana o bogatstvu i vrijednosti zavičajnih autora i njihove građe u knjižnici
  • čuva kulturnog identiteta određene zajednice
  • izrada obavijesnih pomagala (katalog zavičajnih autora, katalog zavičajne zbirke, katalog zavičajne periodike, izrada zavičajne bibliografije, kataloga deziderata, adresara, središnjeg kataloga)

Komisija za zavičajne zbirke Hrvatskoga knjižničarskog društva: Preporuke za ustoj zavičajne zbirke u narodnim knjižnicama i drugim knjižnicama (ustanovama) koje prikupljaju knjižničnu zavičajnu građu.

XX

Spomenička zbirka

Spomenička zbirka Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek posebna je specijalna zbirka unutar knjižničnoga fonda Studijske čitaonice koja obuhvaća svu građu izdanu do 1945. godine bez obzira na teritorij izdavanja i tiskanja. Zbirka je to stvarana kupnjom i darom ili otkupom pojedinačnih knjiga i cijelih zbirki kao ostavština privatnih knjižnica poznatih Osječana.
Osnivanjem Gradske knjižnice Osijek 1949. godine počelo je aktivno stvaranje knjižničnoga fonda. Kasnijim razvojem fonda, osnovni se fond knjižnice pretvara u sadašnju Spomeničku zbirku, koju čine fond Knjižnice Gradskog narodnog odbora Gornji grad (koja djeluje od prosinca 1947.) te fond Knjižnice Gradskog narodnog odbora Donji grad (koja 1948. postaje Područni odjel Donji grad).

Zbirka se dijeli na više zasebnih podzbirki: knjige izdane do 1945. godine, zbirka rara (stara knjiga), Divaldiana, zbirke legata (legat Hengl, Sonnenfeld, Pollak, Magjer, Rakoš, Pinterović, Kocijan, Gottschalk i dr.).

Značaj i zadaće zbirke:

  • doprinos očuvanju spomeničke i kulturne baštine Osijeka, Slavonije Hrvatske
  • doprinos istraživanju kulturno-povijesnih prilika i duha vremena u kojemu je knjižnica nastajala
  • predmet znanstvenih i stručnih istraživanja (u povijesti knjige, tiskarstva, čitanja, umjetnosti)
  • temelj za povezivanje razasutih knjižničnih zbirki i baštinskih ustanova putem digitalizacije
  • vrijedan muzejski predmet zbog estetske i dokumentarne vrijednosti knjige
  • prioritet u očuvanju građe kao dijela kulturnog i društvenog identiteta i očuvanje nacionalne i regionalne baštine