Đelo od Gisko predstavlja nove naslove pristigle u Knjižnicu, vol. 10/17

Dvadesetjednogodišnji Paulo student je prava i stažist u odvjetničkom uredu, ali i član Radničke stranke i gorljivi politički aktivist koji se razočara na političkoj i ideološkoj razini baš u trenutku kad su mu šanse za uspon na hijerarhijskoj ljestvici velike. Uništenih snova i bez perspektive, vozeći se u automobilu na povratku s jednog od zadnjih sastanaka Paulo uz cestu primijeti indijansku djevojčicu Mainu. Da bi je zaštitio od jakog pljuska, ponudi joj prijevoz koji uplašena Indijanka nevoljko prihvati. Ipak, ta će ih vožnja povezati, postat će sudbinska za oboje i puno duža nego su u prvi mah slutili… “Nepostojeći stanovnik” ambiciozno je djelo nagrađivanog brazilskog autora Paula Scotta koje je okrunilo njegov rad. Riječ je o angažiranoj i majstorski ispisanoj sociološkoj analizi, potresnoj priči o klasnim i rasnim razlikama, o ljubavi i gubitku, o odlascima i povratcima, a u čijem središtu su obespravljeni koje autor tjera da progovore.

Jedan bezazleni izlet i nepromišljeno priznanje izazvat će pravu dramu među dugogodišnjim partnerima Frances Mary Moon i Ianom Bonderom. Ian je šokiran tajnom o Francesinom prijašnjem braku i djetetu te se povrijeđen tim naglim izljevom iskrenosti vraća u njihov dom, u Toronto, a Frances odlazi za njim. No, ne zadugo… Frances se odlučuje vratiti u obiteljsku kuću u rodni Elliot, gradić u ruralnoj zapadnoj Kanadi, i suočiti se ponovno sa zapuštenom farmom, olupinom majčina nekoć blistava automobila, pustim poljima i ljudima koje ne želi sresti. Hrabro se suočava s poglavljima života koja nije zatvorila i daje si u zadatak presložiti bolne uspomene… “Ulica slobode” stilski se savršeno uklapa u žanr prerijskog romana, sa svim motivima koji ga određuju: žitna polja na vjetrometini, ruševne kuće i kamp prikolice. Motiv odlaska i povratka u provinciju tipično je kanadski, a Diane Warren ga kirurški secira pretvarajući ga u presudni trenutak emotivnih procesa, čineći tako svoju prozu nježnom i osjećajnom.

S ovim prvijencem prožetim autobiografskim elementima Sándor Márai je u dobi od 29 godina iznenada postao poznat, “Buntovnici” ponovno otkrivaju Maraia kao velikog europskog autora 20. stoljeća. Gradić u mađarskoj provinciji 1918. godine, razdoblje raspada K. u. K. monarhije: Abél i njegovi prijatelji upravo su položili maturu i samo čekaju da ih unovače i pošalju na front. Ali svijet odraslih, kojem bi odsad trebali pripadati, gadi im se. Svaku slobodnu minute provode zajedno skriveni u svome vlastitom svijetu: pronevjerili su novac, založili obiteljsko srebro, dali su si sašiti izmišljene kostime i gomilaju stvari koje su prije svega beskorisne. Taj njihov prividni svijet na kraju se raspada u silovitom finalu – javlja se okrutna stvarnost, u likovima vlasnika zalagaonice, homoseksualnog glumca te oca koji se vraća iz rata.

“Godina pijetla“ autobiografski je i kontroverzni roman Tereze Boučkove, stilski izbrušen, prepun grubog humora i samoironije, koji je postao senzacija u Češkoj te otvorio polemiku u koju su bili uključeni različiti društveni i kulturni slojevi od književnih krugova, socijalnih ustanova, domova za nezbrinutu djecu pa do samih roditelja. Autorica progovara glasno i neuvijeno o usvajanju romske djece ne posežući u rječnik za dopuštenim i korektnim izrazima te svoju nutrinu otvoreno izlaže javnosti. Pijetao je jedan od dvanaest znakova kineskoga horoskopa (i znak autoričina rođenja), značajke kojega su poboljšanje i rješenje problema iz prethodne godine. Međutim, Terezi se događa upravo suprotno, ona proživljava najtežu godinu: njezina dvojica posvojenih sinova romskoga podrijetla u pubertetu postaju problematični, neukrotivi i neprepoznatljivi te nadjačavaju sva njezina dobronamjerna nastojanja. Posljedično, brak joj je poljuljan te zapada u stvaralačku krizu rastrgana željom da ispuni sve svoje uloge. Ipak, godina pijetla ima i pozitivnu putanju, vodi je od pukog beznađa do oslobađajuće hrabrosti.

Ova jedinstvena knjiga, uz naslovnu novelu “Nevjerojatna i tužna priča o nevinoj Eréndiri i njezinoj bezdušnoj babi”, sadrži još šest pripovijedaka koje su sve, osim jedne, napisane i objavljene prije razdoblja piščeve pune zrelosti. Riječ je o godinama u kojima je Macondo otvorio vrata magijskom realizmu, u kojemu se stvarnost izražava preko magijskih obrazaca i legendi, a čuda se unose u svakodnevni život.  Nevina Eréndira i njezina bezdušna baba personificiraju nevinost i zlo, ljubav i njezinu izopačenost, a sama novela priziva zgode iz srednjovjekovnih epova i provansalskih ili trubadurskih pjesama, premda je, kao i obično, uronjena u bogat, raznovrstan i raskošan svijet Kariba.  Eréndirina baba precizno je izračunala da joj unuka duguje osamsto sedamdeset i dvije tisuće i tristo petnaest pesosa za štetu koju joj je nanijela, i zbog toga je vuče od mjesta do mjesta nudeći je vojnicima, krijumčarima, trgovcima, poštarima… Može li ljubav spasiti mladu djevojku iz pakla na koji ju je osudila njezina okrutna baba?

Kao i svaki dobar roman, ovo je roman o poimanju života, a vrijednosti do kojih je autorici stalo nisu osobito cijenjene u svijetu koji nas okružuje: njezine su vrijednosti solidarnost, altruizam, prijateljstvo, hrabrost i otvorenost, a ne stvari kojima se danas mjeri bogatstvo. Stoga je dobro da ovaj roman čitaju djeca, i samo zato ovo je dječji roman. Po svemu drugome namijenjen je odraslim čitateljima, između ostalog i zato da bi drukčije odgajali svoju djecu. Svatko tko je ikada volio zna da ljubav nema jedno ime, da smo rođeni da volimo: svog partnera, roditelje, djecu, prijatelje, sva živa bića, bila ona ljudska ili ne-ljudska, imala kožu, dlaku ili perje. Zato svaka knjiga koja potiče suživot, toleranciju, poštovanje i ljubav prema svim živim bićima, poput ove, i više je nego potrebna u vremenu u kojem živimo. Pročitajte, poklonite, proširite poruku i volite. “Svi smo mi azilanti : o pasjim sudbinama i pripitomljavanju ljudi“ odličan je roman Jasne Grubješić.

U maloj i izoliranoj sredini Falklandskog otočja nestanak djeteta prava je rijetkost, a zbog surova krajolika može značiti samo užasnu tragediju. Ali nakon što u kratkom vremenu nestane nekoliko dječaka, prvo iz jedne obitelji turista, a potom i iz lokalne zajednice, mještani se suočavaju sa zastrašujućom mogućnosti da njihovi nestanci nisu slučajni te da se ubojica krije među njima. U potragu za nestalim dječacima uključuje se i Catrin Quinn, stručnjakinja za kitove koja nakon pogibije svojih dvojice sinova živi osamljeničkim životom. Catrin, njezina najbolja prijateljica iz djetinjstva Rachel i Callum, bivši vojnik i Catrinin ljubavnik, nakon nezamislivih gubitaka izgubili su povjerenje u svijet koji ih okružuje. I sami skrivaju strašne tajne, a nesigurnost i histerija među otočanima sve više raste… Ovaj briljantno napisan triler Sharon Bolton, pun je “Malih prljavih laži“ u kojem nas izdaja vodi do neočekivanog, hipnotizirajućeg kraja.

Godina je 1996. i Reacher je aktivan djelatnik vojske. Ujutro mu daju odlikovanje, a navečer ga šalju u školu. S njim su u učionici još dvojica. Agent FBI-a i analitičar CIA-e. Sva su trojica vrhunski u svomu poslu, sva su trojica nedavno postigli veliki uspjeh i sva se trojica pitaju zašto su poslani u Noćnu školu. A onda otkrivaju: džihadistička ćelija u Hamburgu, u Njemačkoj, dobila je neočekivanog posjetitelja, saudijskog teklića koji traži sigurnu kuću dok čeka sastanak s nepoznatim osobama. CIA-in agent na tajnom zadatku u ćeliji načuo je teklića kako šapće jezivu poruku: “Amerikanac traži sto milijuna dolara.” Za što? I od koga? Reacher i njegova dva nova prijatelja dobivaju zadatak pronaći tog Amerikanca. Reacher poziva u pomoć najbolju osobu s kojom je ikada surađivao: narednicu Frances Neagley. Njihov zadatak postaje sve opasniji, no oni ne odustaju… “Noćna škola“ [serijal o Jacku Reacheru]  Lee Childa i dalje je čitateljski zarazan.

Došao je trenutak da se rasvijetle sve tajne Groblja zaboravljenih knjiga. U Barceloni 50-ih godina prošlog stoljeća Daniel Sempere više nije onaj dječak koji je otkrio svezak što će mu zauvijek promijeniti život. Sada je muškarac u čijoj je duši zagonetka prerane smrti njegove majke Isabelle otvorila mračan ponor od kojega ga pokušavaju spasiti njegova supruga Bea i vjerni prijatelj Fermín. I dok se Daniel gubi u svome labirintu, zlokobna zavjera širi se do samoga srca Režima. Lijepa Alicia Gris, ranjena duša rođena u sjenama Građanskog rata, pojavit će se da Sempereove povede sve do srca tame, mjesta gdje će, uz užasnu cijenu, saznati tajnu obiteljske povijesti. “Labirint duhova“ roman je na čijim će se stranicama razriješiti sudbine likova koje smo zavoljeli u Sjeni vjetra, ali i iznimna posveta svijetu knjiga i svima koji bez njih ne bi mogli živjeti: zadivljujući spomenik umijeću pričanja priča, veličanstveno mjesto susreta književnosti i života. Carlos Ruiz Zafón uspio je ispisati posvetu književnosti i uživanju u njoj, oživiti klasične teme ljudskih strasti i probuditi kritički duh čitatelja.

Djelo Maxa Kübecka “Plavi broš : Tajna jedne obitelji” prikazuje život i sudbinu plemićke obitelji iz Štajerske kroz nekoliko generacija obitelji. Pokretači radnje sjećanja su ja-pripovjedač, njegova borba protiv zaborava i nastojanje da otkrije uzroke šutnje i tajne obitelji koje su se desetljećima prenosile s koljena na koljeno. Za djela koja iz perspektive ja-pripovjedača predstavljaju obitelj i nekoliko njezinih generacija, prikazujući ujedno i povijesnu pozadinu, karakteristično je fragmentarno, retrospektivno pripovijedanje. Tako se radnja i u djelu “Plavi broš” ne odvija kronološkim slijedom, nego fragmentarno, a praćenje sadržaja djela ponekad otežavaju brojna imena članova obitelji, a time i prikaz nekoliko generacija koje se spominju unatrag gotovo dva stoljeća. Tijekom radnje doznaje se da obitelj Kübeck ne krije jednu, nego čak više tajni: nacionalsocijalizam, zaboravljena židovska rodbina i homoseksualnost.

Prudencia Prim inteligentna je i uspješna mlada žena. Iznimno dobro poznaje književnost, a ime joj krasi više od jedne akademske titule. No sve to nije ju moglo pripraviti za život u idiličnu mjestašcu San Ireneo de Arnois u koje je došla prihvativši posao privatne knjižničarke. Njezin poslodavac, intelektualac, ljubitelj je knjiga uvijek spreman na kritiku i pomalo bezobziran, no unatoč tome iznimno privlačan i šarmantan muškarac. A takvi su i njezini susjedi: šarmantni i ujedno ekscentrični gotovo u jednakoj mjeri i nadasve odlučni da očuvaju svoj životni stil i odupru se utjecajima modernoga svijeta koji ih okružuje… Poput meka kašmirskoga džempera ili šalice vruće čokolade zimi, poput prve proljetne zrake sunca, “Buđenje gospođice Prim“ neobična je priča Natalie Sanmartin Fenollera koja vas grije, obavija i čini da se osjećate dobro. Jer ovo je konačno knjiga koja pomiruje razum i osjećaje, jedinstvena, dražesna, topla i zabavna priča o ljubavi, književnosti, smislu života i potrazi za istinskom srećom.

Životni san Christiana Thydella ostvario se: njegov debitantski roman “Sirena” objavljen je uz izvrsne kritike. No, samozatajan i miran Christian doima se otuđenim i nesretnijim no ikad. Kada Erica Falck, spisateljica koja je i otkrila Christianov talent, sazna da mu stižu anonimna prijeteća pisma, počinje istraživati odakle stižu ta pisma, ali i Christianovu misterioznu prošlost. U međuvremenu je nestao Magnus, jedan od trojice Christianovih najbliskijih prijatelja, a u potragu za njim, živim ili mrtvim, uključila se policija. Kada se pokaže da jezive prijetnje upućene Christianu nisu samo slovo na papiru, Ericin muž, detektiv Patrik Hedström počne sumnjati u povezanost Christianova i Magnusova slučaja…  Sirena je šesti roman Camille Läckberg iz serije psiholoških trilera smještenih u idilični ribarski gradić Fjällbacku, a detektiv Patrik Hedström i spisateljica Erica Falck raspliću zamršenu mrežu međuljudskih odnosa, ljubavnih veza i obiteljskih tajni skrivanih godinama.

Novi Sad, kasne šezdesete. Bez ikakve perspektive, Bub i njegovi prijatelji dane provode na ulici, večeri u lokalima, a ako i stignu do fakulteta, ondje uglavnom pružaju pasivni otpor premda zapravo ne uspijevaju izreći što ih točno muči. U potrazi za bilo kakvim poslom, Bub nailazi na inženjera koji ga angažira za prljavu rabotu: da krišom snima žene u kompromitirajućim pozama i potom ih ucjenjuje. No kad Bubova najbolja prijateljica Csicsi odluči prekinuti životarenje i krenuti u Trogir s neprilagođenim nadobudnim piscem Merkuroszom, Bubov se svijet nepovratno mijenja. “Memoari jednog makroa” prvi je roman mađarskog književnika rođenog u Vojvodini Lászla Végela. Napisano u obliku dnevnika, no bez datuma i godina, ovo bezvremensko djelo bavi se egzistencijalnim pitanjima na osebujan, ali i svima blizak način. Ponovno otkriveni nakon četiri desetljeća, Memoari jednog makroa danas su aktualniji nego u vrijeme kad su nastali i dokazuju kako su boljke suvremenog i socijalističkog društva itekako slične. Ovo je punokrvni roman grada, ulice i asfalta.

Đelo od Gisko
(Srđan Lukačević)