{"id":11549,"date":"2020-01-15T08:28:10","date_gmt":"2020-01-15T07:28:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=11549"},"modified":"2020-02-18T09:50:41","modified_gmt":"2020-02-18T08:50:41","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-hrvatski-roman-znanstvene-fantastike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-hrvatski-roman-znanstvene-fantastike\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu &#8211; Hrvatski roman znanstvene fantastike"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">SF romani vrlo su zanimljivo i intrigantno \u0161tivo koje oduvijek ima svoju vjernu publiku. Najpopularniji su definitivno strani ameri\u010dki i engleski pisci kojima je i na\u0161a publika vjerna ve\u0107 du\u017ei niz godina. Me\u0111utim, svoje mjesto na policama knji\u017eara i knji\u017enica prona\u0161li su i na\u0161i doma\u0107i SF autori koji su sve popularniji i zanimljiviji, kako doma\u0107oj, tako i stranoj publici.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni.png\"><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-7333\" src=\"http:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni.png\" alt=\"\" width=\"852\" height=\"316\" srcset=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni.png 852w, https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni-300x111.png 300w, https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni-768x285.png 768w, https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni-696x258.png 696w\" sizes=\"(max-width: 852px) 100vw, 852px\" \/><\/a>Hrvatska znanstvena fantastika u suvremenom smislu ima tradiciju koja se\u017ee unatrag do kraja Prvog svjetskog rata. Stidljivo se razvijaju\u0107i izme\u0111u dva svjetska rata, te buknuv\u0161i po prvi put na prijelazu iz 1950-ih u 60-e, hrvatska znanstvena fantastika u potpunosti stasa i sazrijeva u zadnjih desetlje\u0107a od pojave \u010dasopisa Sirius i osnivanja prvih klubova ljubitelja znanstvene fantastike. Kako je broj hrvatskih autora koji su se oku\u0161ali u SF romanu sve ve\u0107i, ovdje smo odlu\u010dili predstaviti neke koji su novijeg datuma i koje vrijedi pro\u010ditati.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/2020_01_14_Kuca_slomljenih_lutaka_150.gif\"><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-11746 alignleft\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/2020_01_14_Kuca_slomljenih_lutaka_150.gif\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"227\" \/><\/a> Roman <strong>Ku\u0107a Slomljenih lutaka<\/strong> autorice Vladimire Beci\u0107, jedan je u nizu romana iz Sage o Mrazovima. Postapokalipti\u010dni roman koji predstavlja jedan \u201enovi svijet\u201c, koji premda djeluje idealno, skriva prili\u010dno mra\u010dne tajne. Stari je svijet nestao pod udarcem visokih tehnologija, Novi je svijet svijet tradicionalnih vrijednosti i licemjerja: tehnologija, uzrok svega zla, koristi se i dalje, ali ne spominje javno. Carska Rusija sada se prostire do Mediterana, a carski zakon o za\u0161titi djece iz 1917. godine jo\u0161 je uvijek na snazi, opstaju\u0107i kroz stolje\u0107a koja dijele stari od novoga svijeta. Jedna smrt djeteta u Zagrebu izvla\u010di na povr\u0161inu, ne samo stare pri\u010de o mrtvoj djeci na\u0111enoj u snijegu, nego i stare strahove: ako djeca nisu sigurna, tko jest?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/2020_01_14_Djeca_vjecnosti_i_kaosa_150.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-11747 alignleft\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/2020_01_14_Djeca_vjecnosti_i_kaosa_150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"225\" \/><\/a> Roman <strong>Djeca Vje\u010dnosti i Kaosa<\/strong> autorice Milene Benini izlazio je u nastavcima u SF&amp;F \u010dasopisu Futura. Djeca vje\u010dnosti i kaosa dobitnik je nagrade SFERA te slovi za legendarni roman, u kojem se spaja Zagreb osamdesetih s magi\u010dnim Zelenim svijetom. \u201e\u0160est je boja na Zelenom svijetu: crna, sme\u0111a, zelena, crvena, \u017euta i plava. Crna je kao crni um onih koji je nose; Sme\u0111a je kao zemlja koju obra\u0111uju oni koji je nose; Zelena je kao \u0161ume iz kojih potje\u010du oni koji je nose; Crvena je kao krv koju prolijevaju oni koji je nose; \u017duta je kao \u017eu\u010d koju gaje oni koji je nose; Plava je kao plamen mr\u017enje koji uzgajaju oni koji je nose. Neka ni\u017ea boja ne dira u vi\u0161u: samo Boje iznad kojih si ro\u0111en su ti otvorene, sve Boje ispod kojih si ro\u0111en neka su ti zauvijek zatvorene i ne misli na njih\u2026\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/2020_01_14_Nositelj_elemenata_150.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-11748 alignleft\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/2020_01_14_Nositelj_elemenata_150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"215\" \/><\/a> Roman <strong>Nositelj elemenata<\/strong> prvijenac autorice Eme Botica zapravo je spoj triju knjiga koje je autorica objavljivala na Wattpadu, dru\u0161tvenoj mre\u017ei koja podupire nove i mlade pisce. S vremenom je roman ugledao svjetlo dana i u papirnatom obliku. Fantasti\u010dni roman donosi pri\u010du o svijetu u kojem se nalazi Zemlja i Druga dimenzija kojom je zavladao zlobni kralj Malforx. Vilenjaci potla\u010denih kraljevstava odlaze na Zemlju u potrazi za uto\u010di\u0161tem, no umjesto sigurnosti pronalaze Nositelja elemenata zakonitog nasljednika trona u Drugoj dimenziji. Zanimljiv i opse\u017ean roman mlade autorice svakom istinskom zaljubljeniku u fantastiku bit \u0107e prava poslastica.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201eGodinama Drugom Dimenzijom vlada Malforx, pokvareni vladar koji je nezakonito sjeo na prijestolje. Druga kraljevstva toga svijeta na rubu su snaga dok Malforxova vlast sve vi\u0161e ja\u010da. Vladar kraljevstva koje se jo\u0161 odupire \u0161alje svoje sinove da se sklone od opasnosti. Do\u0161av\u0161i na Zemlju, nisu prona\u0161li sigurna uto\u010di\u0161ta, ali prona\u0161li su ne\u0161to drugo. Nada koja je gotovo potpuno zamrla nanovo se probudila. U stranom svijetu prona\u0161li su zakonita vladara Druge Dimenzije koji treba izvu\u0107i svoj svijet iz tiranovih \u0161aka. Prona\u0161li su Nositelja Elemenata.\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/2020_01_14_Dedivinacija_150.jpg\" target=\"_blank\" rel=\"noopener noreferrer\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignleft wp-image-11749 size-full\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/2020_01_14_Dedivinacija_150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"214\" \/><\/a> Roman <strong>Dedivinacija \u2013 Nacija psihoze<\/strong> autorice Jelene Hrvoj \u010dekao je punih sedam godina da do\u017eivi svoje tiskano izdanje. Dedivinacija je SF triler u kojem se mlada forenzi\u010darka Aurora poku\u0161ava izboriti za svoju nevinost i na kraju i za svoj vlastiti \u017eivot. \u201eGodina je 3154. Aurora Blue je mlada forenzi\u010dka analiti\u010darka i profesorica staroljudskih nauka koja \u017eivi u svijetu li\u0161enom kriminala. Njezin \u017eivot biva okrenut naopa\u010dke nakon kratkotrajnog pada operativnog sistema nazvanog B.O.G. \u010dija je uloga svakodnevno programiranje mase. Niz neobja\u0161njivih ubojstava, prepunih simboli\u010dkih tragova koji ne vode nikamo, odvodi Auroru i njezine suradnike u mre\u017eu kriminala. Nakon ubojstva partnera, Aurora bje\u017ei zbog tragova koji upu\u0107uju na njezinu upletenost u seriju neopisivih zlo\u010dina. Bje\u017ee\u0107i pred licem pravde, ona se zatekne u divljem predjelu zemlje gdje upoznaje skupinu ljudi, te saznaje kako je rije\u010d o izumiru\u0107oj vrsti genetski nemodificiranih ljudi, protjeranih u izgnanstvo. Uskoro se svijet i \u017eivot kakve je poznavala mijenjaju u nepovrat, a njezin \u017eivot postaje dragocjeniji no ikada prije.\u201c<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/2020_01_14_22_stoljeca_490.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-11750 alignleft\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/2020_01_14_22_stoljeca_490.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"238\" \/><\/a> Roman <strong>22 Stolje\u0107a<\/strong> autora Vedrana Volari\u0107a inspiriran je \u201eAtlasom oblaka\u201c Davida Mitchella. Mo\u017ee se \u010ditati i kao zbirka kratkih pri\u010da, i to ne nu\u017eno kronolo\u0161kim slijedom, \u010demu u prilog ide i naizgled relativna tematska samostalnost svakog poglavlja, koja su, osim toga pisana razli\u010ditim stilom te oblikovana razli\u010ditim grafi\u010dkim elementima, \u0161to romanu daje i obilje\u017eja konceptualnosti. No u prvom je planu ipak sama pri\u010da. Roman \u010dine razli\u010diti likovi koji na razli\u010dite na\u010dine \u017eive u razli\u010ditim stolje\u0107ima; u tom smislu roman govori o neprestanom ponavljanju povijesti i domino efektu. Poja\u0161njava \u010dovjekovu potrebu za izborima koji ga vode prema (ne)izvjesnoj budu\u0107nosti. Ako vas je \u201eAtlas oblaka\u201c odu\u0161evio i okupirao, \u201e22 stolje\u0107a\u201c svakako je roman vrijedan pa\u017enje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">&#8220;Sada se udobno smjestite, duboko udahnite i stavite nao\u010dale, ukoliko je potrebno. Svakim novim pogledom, svakim novim klikom i svakom novom pri\u010dom, zakora\u010dite u svijet ludosti, zrelosti i zabave. Zakora\u010dite u moju ma\u0161tu&#8230;&#8221;.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><a href=\"http:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-kvadrat.png\"><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-7334\" src=\"http:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-kvadrat.png\" alt=\"\" width=\"600\" height=\"600\" srcset=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-kvadrat.png 600w, https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-kvadrat-150x150.png 150w, https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-kvadrat-300x300.png 300w, https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-kvadrat-420x420.png 420w\" sizes=\"(max-width: 600px) 100vw, 600px\" \/><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>SF romani vrlo su zanimljivo i intrigantno \u0161tivo koje oduvijek ima svoju vjernu publiku. Najpopularniji su definitivno strani ameri\u010dki i engleski pisci kojima je i na\u0161a publika vjerna ve\u0107 du\u017ei niz godina. Me\u0111utim, svoje mjesto na policama knji\u017eara i knji\u017enica prona\u0161li su i na\u0161i doma\u0107i SF autori koji su sve popularniji i zanimljiviji, kako doma\u0107oj,<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":11550,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11549"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=11549"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11549\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11743,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/11549\/revisions\/11743"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/11550"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=11549"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=11549"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=11549"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}