{"id":12085,"date":"2020-04-22T00:17:32","date_gmt":"2020-04-21T22:17:32","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=12085"},"modified":"2020-04-22T00:18:41","modified_gmt":"2020-04-21T22:18:41","slug":"12085","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/12085\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu &#8211; Horo-fantastika"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Elementi horora te nadnaravnih fenomena uvelike su prisutni unutar dana\u0161njeg kinematografskog i knji\u017eevno-umjetni\u010dkog podru\u010dja.<br \/>\nUnato\u010d \u010dinjenici kako se ukus \u010ditatelja razlikuje od osobe do osobe, postoji veliki broj onih koji rado zaranjaju u ne\u0161to mra\u010dniji svijet ma\u0161te stvorenog od strane mno\u0161tva stranih i doma\u0107ih autora, gdje postoje bi\u0107a, pojave i doga\u0111aji inspirirani folklorom, kreativno\u0161\u0107u te ljudskom znati\u017eeljom.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Zov_Cthulhua.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-12079 alignleft\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Zov_Cthulhua.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"238\" \/><\/a><strong>Zov Cthulhua\u00a0(H. P. Lovecraft):<\/strong> \u201eOd po\u010detaka najve\u0107i \u010dovjekov strah je onaj od nepoznatog\u201c kako je izjavio sam autor H. P. Lovecraft jednom re\u010denicom definiraju\u0107i radnju svoga najpoznatijeg remek djela. Zov Cthulhua, ba\u0161 poput stajanja na vrhu litice gledaju\u0107i u nemirno more, znati\u017eeljom mami \u010ditatelja da se baci u nepoznato, okultno i zabranjeno znanje starije od same povijesti \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n<p>Objavljena prvi puta 1928. godine, knjiga govori o pri\u010di jednoga \u010dovjeka koji otkrivaju\u0107i stare spise svoga praujaka upada u \u010ditav niz teorija zavjere i susreta sa okultnim uklju\u010duju\u0107i jeziva stvorenja davno zaboravljena u morskim dubinama, kao i njihove fanati\u010dne sljedbenike. Protkan ma\u0161tom i neortodoksnom kreativno\u0161\u0107u na\u010din pisanja motivira \u010ditatelja da nastavi otkrivati mra\u010dni svijet autorovog stvarala\u0161tva, plivaju\u0107i sve dublje i dublje u mra\u010dne dubine gdje stari bogovi spavaju, bogovi nimalo nalik na an\u0111ele.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Groblje_kucnih_ljubimaca.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-12080 alignleft\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Groblje_kucnih_ljubimaca.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"232\" \/><\/a><strong>Groblje ku\u0107nih ljubimaca (Stephen King):<\/strong> U podru\u010dju horor-fantastike me\u0111u najplodnije autore definitivno spada Stephen King. Uz nebrojeni broj njegovih djela niti jedno ne iziskuje jedinstvenu jezu u kostima \u010ditatelja poput \u201eGroblja ku\u0107nih ljubimaca\u201c. \u0160to kada biste imali priliku vratiti iz smrti one koji su vas napustili? Biste li to iskoristili? Koju cijenu bi bili voljni platiti? Kakve posljedice trpiti? Pitanja koja name\u0107e ova knjiga su ljudska i morbidna igraju\u0107i se sa na\u0161om ma\u0161tom i znati\u017eeljom te sa sigurno\u0161\u0107u nikoga ne\u0107e ostaviti ravnodu\u0161nim.<\/p>\n<p>Radnja prati lije\u010dnika pod imenom Louis Creed koji sa svojom suprugom i obitelji seli iz Chicaga u maleni gradi\u0107 Maine. Useljavanje u novu ku\u0107u zapo\u010dinje idili\u010dno sve dok obitelj ne sazna da se u blizini nalazi staro indijansko groblje za koje se vjeruje kako posjeduje mo\u0107 vra\u0107anja onih tamo sahranjenih natrag u \u017eivot. Sve se to ne \u010dini tako lo\u0161im, sve dok Louis ne sazna da se mrtvi ne vra\u0107aju\u2026ba\u0161 skroz onakvi kakvi su bili za \u017eivota.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Ja_sam_legenda.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-12081 alignleft\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Ja_sam_legenda.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"238\" \/><\/a><strong>Ja sam legenda (Richard Matheson):<\/strong> Jedna od osnovnih \u010dovjekovih potreba je ona za socijalizacijom s ciljem \u0161to lak\u0161eg opstanka u divljini \u017eivotnog okru\u017eenja. Kada \u010dovjek ostane sam primoran je prilagoditi se samostalnom odr\u017eavanju vlastite egzistencije te samim time poku\u0161ava nadoknaditi gubitak razuma na bilo koji na\u010din mogu\u0107. Junaku ovog romana takav na\u010din pre\u017eivljavanja jo\u0161 je te\u017ei zahvaljuju\u0107i \u010dinjenici da je ostao sam, okru\u017een ostatkom \u010dovje\u010danstva koje je postalo masa krvo\u017eednih \u010dudovi\u0161ta u dru\u0161tvu nikoga drugoga nego li vlastitoga psa.<\/p>\n<p>Knjiga od koje je daleko poznatija ekranizacija filma s Will Smithom u ulozi glavnog protagonista, jedno od zasjenjenih remek djela horor-triler \u017eanra. Pri\u010da o samostalnom opstanku Robert Neville-a u post apokalipti\u010dnom svijetu ispunjenom krvo\u017eednim vampirima koji su neko\u0107 bili ljudi, nije samo isprazni horor ve\u0107 uvelike psiholo\u0161ki orijentirano djelo ispunjeno propitkivanjem samoga sebe, pre\u017eivljavanju u izolaciji te nas u\u010di o tome kako trebamo cijeniti dru\u0161tvo drugih ljudi s obzirom da je \u017eivot bez njih daleko te\u017ei.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Nokturno_za_krpelja.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-12082 alignleft\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Nokturno_za_krpelja.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"200\" \/><\/a><strong>Nokturno za krpelja (Milena Benini):<\/strong> Pri\u010da o vampirima u dana\u0161nje vrijeme ima vi\u0161e nego li zvijezda na nebu u ljetno ve\u010der te se na razli\u010dite na\u010dine poku\u0161ava do\u0107i do novih ideja i kreativnosti od strane modernih autora. Vampiri \u010dije sposobnosti se prepoznaju \u0161to krajnjem slu\u010daju rezultira uklju\u010divanjem njihove vrste u dru\u0161tvo daju\u0107i im jednaka prava kao i smrtnicima definitivno otvara nove vidike u ovom \u017eanru fantastike.<\/p>\n<p>Knjiga doma\u0107e autorice Milene Benini govori o glavnoj protagonistici, privatnoj detektivki Viv koja \u017eivi upravo u takvome svijetu gdje vampiri sura\u0111uju sa ljudima u redovnom \u017eivotu, \u0161to naravno donosi svoje pozitivne kao i negativne strane. Glavni razlog uklju\u010divanja besmrtnika u dru\u0161tvo je mogu\u0107nost dolaska do lijeka za karcinom zahvaljuju\u0107i njihovoj nadnaravnoj regeneraciji. Viv uskoro upoznaje mra\u010dne strane ovakve suradnje, ulaze\u0107i duboko u svijet kriminala zahvaljuju\u0107i slu\u010daju kojeg dobiva od jednog mo\u0107nog vampira. Kriminala u kojem vampiri otkrivaju svoje mra\u010dne namjere, stavljaju\u0107i pred detektivku te\u0161ke odluke, odluke od kojih ljudi u svojoj prirodi uvijek poku\u0161avaju pobje\u0107i.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Groznicavi_san.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-12083 alignleft\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Groznicavi_san.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"230\" \/><\/a><strong>Grozni\u010davi san (George R.R. Martin):<\/strong> Pisac ponajvi\u0161e poznat po remek djelu pod nazivom \u201ePjesme leda i vatre\u201c proveo je dobar dio svoga stvarala\u010dkog \u017eivota upleten u \u017eanru horor-fantastike. Od svih djela koja su proiza\u0161la iz ove faze pi\u0161\u010devog \u017eivota \u201eGrozni\u010davi san\u201c se i dan danas smatra jednim od dragulja knji\u017eevnosti vezane uz vampirsku mitologiju, kao i ranu povijest novog kontinenta te uspon tehnolo\u0161kih otkri\u0107a toga vremena.<\/p>\n<p>Radnja knjige se odvija 1857. godine du\u017e rijeku Missisipi te prati kapetana Abnera Marsha koji se nalazi u problemati\u010dnoj financijskoj situaciji s obzirom da mu je prethodna zima uni\u0161tila gotovo \u010ditavu flotu. O\u010dajan, kapetan susre\u0107e misterioznog gospodina pod imenom Joshua York koji mu daje financijsku potporu u izgradnji novog parobroda, najve\u0107eg od svih dosada. Gospodin York nije tra\u017eio nikakvu naknadu niti nov\u010danu kompenzaciju ve\u0107 samo da se koristi parobrodom kada i gdje god on to po\u017eeli. Sve se \u010dini idili\u010dnim dok kapetan ne po\u010dne primje\u0107ivati neobi\u010dne stvari poput nestanka gostiju, vriskova u no\u0107i te neobi\u010dnih no\u0107nih rituala gospodina Yorka i njegovih prijatelja. Kapetan Abner, zaveden vlastitom znati\u017eeljom zapo\u010dinje istragu zbog koje \u0107e kasnije zasigurno po\u017ealiti.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Svjetski_rat_Z.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"size-full wp-image-12084 alignleft\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/04\/2020_04_16_Svjetski_rat_Z.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"222\" \/><\/a><strong>Svjetski rat Z (Max Brooks):<\/strong> Jo\u0161 jedan primjer apokalipti\u010dnog djela proslavljenog velikim platnom, ovaj puta sa Brad Pittom u glavnoj ulozi. Knjiga me\u0111utim na sasvim druga\u010diji na\u010din i poprili\u010dno nekonvencionalno opisuje okolnosti i snala\u017eenje obi\u010dnih ljudi u svijetu kojim vladaju mrtvi. Propitkivanje samoga sebe, odnosa sa drugima, borba vlastite savjesti sa nagonom za pre\u017eivljavanje, tranzicija iz nekada\u0161njeg lagodnog \u017eivota u te\u0161ko surovo okru\u017eenje novoga svijeta temeljna su obilje\u017eja ovoga romana koje \u0107e sa sigurno\u0161\u0107u probuditi jezu kod svakog \u010ditatelja.<\/p>\n<p>Kroz glavnu radnju opisuje se vi\u0161e razli\u010ditih svjedo\u010danstava od strane nekolicine pre\u017eivjelih koji se na svoj na\u010din pojedina\u010dno bore za opstanak. Pri\u010de o obi\u010dnim ljudima koji postaju heroji, od Tibetanskih \u0161vercera, pilota balona, vojnih redarstvenika, astronauta, politi\u010dara, svih sa jednim zajedni\u010dkim ciljem a to je borba za vlastiti \u017eivot.7<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni.png\"><img loading=\"lazy\" class=\"aligncenter size-full wp-image-7333\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni.png\" alt=\"\" width=\"852\" height=\"316\" srcset=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni.png 852w, https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni-300x111.png 300w, https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni-768x285.png 768w, https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2018\/02\/baner-KNJIGE-NA-DOBROM-GLASU-normalni-696x258.png 696w\" sizes=\"(max-width: 852px) 100vw, 852px\" \/><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Elementi horora te nadnaravnih fenomena uvelike su prisutni unutar dana\u0161njeg kinematografskog i knji\u017eevno-umjetni\u010dkog podru\u010dja. Unato\u010d \u010dinjenici kako se ukus \u010ditatelja razlikuje od osobe do osobe, postoji veliki broj onih koji rado zaranjaju u ne\u0161to mra\u010dniji svijet ma\u0161te stvorenog od strane mno\u0161tva stranih i doma\u0107ih autora, gdje postoje bi\u0107a, pojave i doga\u0111aji inspirirani folklorom, kreativno\u0161\u0107u te<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":12078,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12085"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=12085"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12085\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12088,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/12085\/revisions\/12088"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/12078"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=12085"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=12085"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=12085"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}