![\"\"](\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2020\/09\/2020_09_16_Elementarne_cestice_150.jpg\")
<\/a>Elementarne \u010destice\u00a0autora\u00a0Michaela Houellbecqa\u00a0opisuju \u017eivotni put dva brata, aseksualnog znanstvenika Michela i propalog hedonista Bruna. Nakon \u0161to ih je majka napustila da bi se posvetila seksualnom samoostvarenju, bra\u0107a odrastaju razdvojeno, a u poglavljima koja prate njihov odvojen \u017eivot prolazimo kroz posljednjih pedeset godina dvadesetog stolje\u0107a, ujedno promatraju\u0107i klju\u010dne pojave u tom razdoblju: seksualnu revoluciju, hipijevske komune, borbu za slobodu i emancipaciju, feminizam i otu\u0111enost, zahuktali ultratehnicizam te genetsku manipulaciju i kloniranje. Ovaj roman prezire stilske figure i svaku estetsku preokupaciju; \u010ditatelju se obra\u0107a neobuzdanom silinom, sirovim i brutalnim jezikom. Gaze\u0107i po rijetkim pre\u017eivjelim tabuima liberalnog dru\u0161tva, nagra\u0111uje gladne provokacija, opscenog i morbidnog. Takvih je knjiga u izobilju, ali ova na drsko jedinstven na\u010din objedinjuje fikciju i teoriju, vivisekciju pojedinca i panoramsku viziju, najcrnju, turobnost i najcrnji humor. Ona je razorno autenti\u010dna, nenadma\u0161na u poga\u0111anju bolnih mjesta i u svojoj mo\u0107i fascinacije: premda nam pokazuje, vi\u0161e nego mo\u017eemo podnijeti, ostajemo zagledani u zrcalo, prepoznaju\u0107i najgori, prokleti dio sebe. Samo\u0107a, mr\u017enja, rasap, smrt… Ne \u017eelimo vjerovati u ono \u0161to nam razotkriva kao samu sr\u017e ljudskosti. No ne pu\u0161tamo je iz ruku jer je, kao i patnja iz koje izvire, jezovito stvarna. Ako do sada niste imali priliku pro\u010ditati Elementarne \u010destice, a ljubitelj ste francuske knji\u017eevnosti, znate \u0161to vam je \u010diniti \u2013 pro\u010ditati je.<\/p>\n<\/a>Radnja romana “Brodeckov izve\u0161taj” autora\u00a0Phillipea Claudela\u00a0odvija se u selu na francusko-njema\u010dkoj granici, u poslijeratno doba. Glavni lik romana, Brodeck, vratio se u selo nakon \u0161to je rat proveo kao zato\u010denik u logoru i trudi se nastaviti \u017eivjeti \u0161to je mirnije mogu\u0107e. Jednoga dana u selo dolazi \u017eivopisan stranac \u2013 Anderer odnosno Drugi. Cijelo je selo uznemireno stran\u010devim dolaskom te me\u0111u seljanima raste napetost i strah koji kulminiraju divlja\u010dkim ubojstvom prido\u0161lice. Nakon ubojstva, seljani odabiru Brodecka da napi\u0161e izvje\u0161taj o slu\u010daju. Iako nerado, Brodeck \u0107e prihvatiti zadatak, no njegov \u0107e izvje\u0161taj postati mnogo vi\u0161e od puko iznesenih \u010dinjenica i postati pripovijest o zajednici koja se poku\u0161ava pomiriti s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Iako autor izri\u010dito ne spominje da se radi o Drugom svjetskom ratu, \u010ditatelju to vrlo brzo postaje jasno, kao \u0161to mu postaje jasno da Claudel ne \u017eeli problematizirati i tematizirati genocid kao \u010dinjenicu Drugog svjetskog rata, ve\u0107 kao \u010dinjenicu zla prisutnu u \u010dovjekovoj prirodi koja ponekad nije u stanju prihvatiti razli\u010ditosti niti je, kasnije, sposobna nositi se s krivnjom, pa nerijetko pribjegava krivotvorenju pro\u0161losti kako bi prona\u0161la opravdanje, spokoj i oprost. Izvrstan francuski roman o razli\u010ditosti, netrpeljivosti i borbi malog \u010dovjeka, vrsno napisan i svakako na\u0161a preporuka za \u010ditanje.<\/p>\n<\/a>U romanu\u00a0Strah i trepet\u00a0autorice\u00a0Amelie Nothomb\u00a0za koji spisateljica tvrdi da je stopostotno istinit i da ova pri\u010da nije zahtijevala ni trunku ma\u0161te, opisuje se dolazak na rad glavne junakinje Am\u00e9lie u jednu od najve\u0107ih japanskih tvrtki. U romanu glavna junakinja opisuje me\u0111uljudske odnose na radnom mjestu i osebujnu radnu etiku Japanaca, gotovo neshvatljivu zapadnoj kulturi te svoja opa\u017eanja u odnosu drugih prema njoj kao osobi koja ne pripada ni tu ni tamo (smatraju je zapadnjakinjom, ali ro\u0111ena je u Japanu i poznaje i voli japanski jezik i obi\u010daje) i svoju degradaciju s neimenovanog radnog mjesta tajnice do \u010dista\u010dice toaleta, sve zahvaljuju\u0107i tome \u0161to se zamjerila svojoj \u0161efici, koja u njoj vidi prijetnju. Kroz cijeli roman provla\u010di se autori\u010din osebujan, gotovo hladan stil pripovijedanja kako bi se \u0161to bolje do\u010darala atmosfera i odnos koji je prevladavao na poslu. Za roman Strah i trepet je 1999. godine dobila nagradu Francuske akademije i svakako jedan od mno\u0161tva njenih prevedenih romana koji biste trebali pro\u010ditati.<\/p>\n<\/a>“\u017divot je hekatomba. Mass murder od 59 milijuna mrtvih godi\u0161nje. \u0160to je 1,9 smrti u sekundi, 158 857 mrtvih dnevno. Od po\u010detka ovog poglavlja u svijetu je umrlo dvadesetak ljudi \u2013 vi\u0161e ako \u010ditate sporo… Toleriramo taj svakodnevni genocid kao da je rije\u010d o normalnom procesu. Mene pak smrt sabla\u017enjava. Prije sam o njoj mislio jednom na dan. Otkako sam pre\u0161ao pedesetu, razmi\u0161ljam o njoj svake minute.” Tako govori roman\u00a0Frederica Beigbedera “\u017divot bez kraja”\u00a0\u2013 pri\u010da o produljenju \u017eivota \u2013 do besmrtnosti. Protagonist dose\u017ee dob od pola stolje\u0107a i odlu\u010di istra\u017eiti sve mogu\u0107e legalne i ilegalne postupke: pomla\u0111ivanje stanica, produ\u017eenje telomera, ubrizgavanje mati\u010dnih stanica, oksigenaciju krvi, 3D printanje organa, transplantaciju humaniziranih organa iz svinje, implantate s umjetnom inteligencijom, fuziju \u010dovjeka i robota kori\u0161tenjem digitalno spremljena DNK-a… Premda se navedeno \u010dini poput znanstvene fantastike, svaka iznesena \u010dinjenica znanstveno je potvr\u0111ena. Beigbeder ovu veliku temu pro\u017eima prepoznatljivim humorom, a intrigantnom pri\u010dom o potrazi za mlado\u0161\u0107u poziva nas na ozbiljno promi\u0161ljanje. Ako ljudski vijek uskoro bude trajao 200, 300 godina ili mo\u017eda i dulje, ho\u0107e li biti dovoljno mjesta na planetu? I kome \u0107e to\u010dno takav \u017eivot biti dopu\u0161ten? Ako do sada niste pro\u010ditali ni\u0161ta iz autorovog opusa, slobodno uzmite bilo koji naslov od prija\u0161njih izdanja, ovo je posljednja knjiga prevedena na hrvatski i mogu\u0107e da u njoj imamo \u201enajzrelijeg\u201c Beigbedera do sada, rekli bismo Beigbeder 2.0.<\/p>\n