{"id":13424,"date":"2021-01-12T15:56:01","date_gmt":"2021-01-12T14:56:01","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=13424"},"modified":"2021-01-12T15:56:01","modified_gmt":"2021-01-12T14:56:01","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-poljska-knjizevnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-poljska-knjizevnost\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Poljska knji\u017eevnost"},"content":{"rendered":"
\n
Poljska\u00a0je zemlja koja se nalazi na udaru\u00a0razli\u010ditih kultura\u00a0iz dvije velike sfere utjecaja \u2013\u00a0Istoka i Zapada. Kao takva, oduvijek je smatrana \u201eposrednicom\u201c izme\u0111u njih, \u0161to je neposredno utjecalo na njezinu podijeljenost, uzrokuju\u0107i bolan rascjep izme\u0111u njene kulture i Sredi\u0161nje Europe. Upravo je zbog toga u suvremenoj poljskoj knji\u017eevnosti jedna od sredi\u0161njih tema definiranje\u00a0dru\u0161tvenog identiteta, ali i svake vrste identifikacije, bila ona\u00a0kolektivna ili individualna. Pri\u010de koje se temelje na stvarnim doga\u0111ajima i sna\u017enim likovima iz pro\u0161losti omogu\u0107avaju stvaranje va\u017enih poveznica sa sada\u0161njosti, smje\u0161taju\u0107i tako naciju u odgovaraju\u0107i kontekst unutar vremena i prostora. U poljskoj knji\u017eevnost vidljiv je visok stupanj poeti\u010dne raznolikosti, dok se susre\u0107emo s nizom tipi\u010dnih problema novoga doba te \u0161irokim rasponom dru\u0161tvenih patologija koje ono donosi. U svom traganju poljski pisci zalaze duboko do same sr\u017ei ljudskog postojanja i izvla\u010de bezvremensko iz vremena, strastveno tragaju\u0107i za istinom. Nimalo ne za\u010du\u0111uje \u0161to je upravo Poljska iznjedrila mnoge dobitnike\u00a0Nobelove nagrade za knji\u017eevnost\u00a0dodijeliv\u0161i im tako poseban status u njihovim idealisti\u010dkim nastojanjima. Ukoliko \u017eelite pobli\u017ee upoznati poljsku knji\u017eevnost i otkriti \u0161to vam ona mo\u017ee ponuditi te joj dopustiti da svojim idejama pomiri poneke razli\u010ditosti u vama, Gradska i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica Osijek pravo je mjesto za to. Na na\u0161im policama potra\u017eite najnovija djela poljske knji\u017eevnosti kao i nezaobilazne klasike. U nastavku pogledajte na\u0161e prijedloge.<\/div>\n
\"\"<\/a>
\n\"\"<\/a>Knjige Jakubove: ili\u00a0Veliko putovanje preko sedam granica, pet jezika i tri velike religije\u00a0autorice\u00a0Olge Tokarczuk\u00a0monumentalno je i rasko\u0161no djelo koje govori o multikulturnoj povijesti Poljske. Ona Poljsku rado predstavlja kao otvorenu i tolerantnu zemlju, ali podsje\u0107a i na to \u201eda smo u\u010dinili u\u017easne stvari\u201c, misle\u0107i prije svega na antisemitizam i desni\u010darski motiviranu mr\u017enju prema strancima. Roman je podijeljen u simboli\u010dkih sedam dijelova koji se mogu interpretirati i kao zasebne knjige koje \u010dine cjelinu ciklusa: Knjiga magije, Knjiga pijeska, Knjiga puta, Knjiga kometa, Knjiga metala i sumpora, Knjiga daleke zemlje i Knjiga imena. Radnja je smje\u0161tena u 18. stolje\u0107e, doba koje je rastrgano duhovnim i politi\u010dkim previranjima, \u0161to autorica precizno dokumentira kroz galeriju likova u \u010dijim se odnosima odra\u017eava ono \u0161to \u0107e se dogoditi kasnije, \u010dime postavlja pitanje je li uop\u0107e mogu\u0107e promijeniti \u010dovjekovu svijest. U svakom slu\u010daju, ovo nas djelo uvodi u \u0161irok eti\u010dki labirint u kojem nas autorica izaziva da nau\u010dimo razlikovati istinu od la\u017ei, \u0161arlatane od proroka i preispitamo besmisao dru\u0161tvenih hijerarhija. Olga Tokarczuk jedna je od najpoznatijih i najprevo\u0111enijih poljskih spisateljica svoje generacije, koja je poznata po \u017eestokoj borbi protiv predrasuda, stereotipa i odbojnih stajali\u0161ta o strancima. Dobitnica je Nobelove nagrade za knji\u017eevnost \u201eza narativnu imaginaciju koja s enciklopedijskom stra\u0161\u0107u predstavlja prela\u017eenje granica kao oblik \u017eivota\u201c.<\/p>\n

\"\"<\/a>Radost pisanja\u00a0djelo je poljske pjesnikinje\u00a0Wislawe Szymborska\u00a0koju su opisivali i kao ‘Mozarta poezije’. Svjetsku je slavu postigla 1996. kada je osvojila Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost. Njezina poezija ironi\u010dnom precizno\u0161\u0107u povijesne i biolo\u0161ke \u010dinjenice dovodi u kontekst razli\u010ditih dijelova ljudske stvarnosti. Poezija joj je poznata i po kori\u0161tenju anegdota i pro\u0161irenih metafora, \u010desto oboga\u0107enih ironijom i gorkim humorom. Zbirka \u201eRadost pisanja\u201c pru\u017ea uvid u proces pisanja poezije no osnovna svrha ovog djela o\u010duvanje je \u017eivota uz sna\u017enu antiratnu poruku. Kroz opise svakodnevnih doga\u0111aja kao i zna\u010dajnih trenutaka djelo poziva na humanost. Njezina se poezija naslanja na romanti\u010dku pjesni\u010dku i filozofsku ba\u0161tinu, ali se od nje razlikuje po psiholo\u0161koj ravnini. Sjedinjuje u sebi pristupa\u010dnu jednostavnu narativnost s intelektualno\u0161\u0107u. Svojstvenim umije\u0107em posti\u017ee ravnote\u017eu izme\u0111u op\u0107enitosti svijeta i individualnosti \u017eivota, izme\u0111u onog \u0161to je univerzalno i onog \u0161to je konkretno.<\/p>\n

\"\"<\/a>O putovanjima kroz vrijeme\u00a0djelo je poljskog nobelovca\u00a0Czes\u0142awa Mi\u0142osza, poznatog kao pjesnik te neumornog borca za prava potla\u010denih, zga\u017eenih i izrabljivanih, prvenstveno u totalitarnim re\u017eimima. U ovoj autobiografskoj knjizi pi\u0161e o svom odrastanju i \u0161kolovanju u Vilniusu, Krakowu, Var\u0161avi, o vlastitoj emigraciji u Francuskoj i Americi, ali i o velikim i neizbje\u017enim europskim temama, poput komunizma i nacizma ili zamr\u0161enih poljsko-litavskih povijesnih i politi\u010dkih odnosa, \u010desto neodvojivih od ruskih i ukrajinskih. Ovo je vrlo pou\u010dna pri\u010da o pravilima tijekova vremena i njegovim nepravilnostima, o dinami\u010dnim i rijetko pripovijedanim proturje\u010dnostima koje \u010dovjek unutar sebe nosi, o \u010dovje\u010dnosti i nehumanosti, sposobnostima odricanja za dobro, i op\u0107enito o vje\u010dnoj ljudskoj te\u017enji za stvaranjem, otkrivanjem i u\u010denjem. Kao uvjereni antikomunist, katolik i konzervativac, Milosz je ispisao pregr\u0161t elegantnih i nadahnutih eseja u kojima \u0107e mnogi \u010ditatelji zasigurno prepoznati neke od vlastitih dilema i trauma.<\/p>\n

\"\"<\/a>Kod nas u Auschwitzu\u00a0zbirka je izabranih pri\u010da poljskog autora\u00a0Tadeusza Borowskog\u00a0inspiriranih njegovim zatvoreni\u010dkim iskustvom u nacisti\u010dkim koncentracijskim logorima Auschwitz i Dachau za vrijeme Drugog svjetskog rata. U svojoj provokativnoj i okrutnoj prozi opisuje svijet pukog pre\u017eivljavanja u logoru smrti. Pritom se najvi\u0161e usredoto\u010dio na ono \u0161to je smatrao najsotonskijom, istinski tragi\u010dnom stranom tog mjesta potpune degradacije svih ljudskih vrijednosti \u2013 zlo\u010dinom logike koju je totalitarni sustav doveo do savr\u0161enstva, do stupnja dotad nevi\u0111enog u povijesti \u2013 na silovanje ljudskosti \u017ertava, prisiljavanje na pokornost po cijenu \u017eivota, svjesno i prora\u010dunato hu\u0161kanje \u010dovjeka na \u010dovjeka. Objavljene neposredno nakon Drugog svjetskog rata, kratke pri\u010de Tadeusza Borowskog danas se op\u0107enito smatraju remek-djelom svjetske knji\u017eevnosti.<\/p>\n

\"\"<\/a>D\u017eepni atlas \u017eena\u00a0nagra\u0111ivani je prvijenac poljske autorice\u00a0Sylwije Chutnik, istaknute poljske spisateljice, novinarke, aktivistice i humanitarke u kojemu autorica portretira \u010detiri predstavnice razli\u010ditih skupina ljudi. Tezgarice, Vezistice, La\u017enja\u010de i Princezice nosivi su kvartet romana koji ironi\u010dno do\u010darava kompleksnu sliku suvremenoga poljskoga dru\u0161tva. Marica, Maria, Marijan i Maru\u0161a \u2013 sve redom izvedenice Bogorodi\u010dina imena \u2013 pripadnici su razli\u010ditih generacija i razli\u010ditih socijalnih statusa, a svi su me\u0111usobno povezani stanari jedne zgrade u radni\u010dkoj \u010detvrti Var\u0161ave. Rije\u010d je provokativnoj, feminizmom pro\u017eetoj literaturi koja propituje brojne tabuizirane teme i poigrava se ustaljenim na\u010dinom razmi\u0161ljanja o ljudima s margine, koja nas istovremeno rastu\u017euje i nasmijava. Autori\u010din britki jezik te nagla\u0161en aktivisti\u010dki i eksperimentalni diskurs kojima skre\u0107e pa\u017enju na bitne probleme unutar poljskog dru\u0161tva, s pravom su je smjestili u krug nezaobilaznih i nagra\u0111enih autora.<\/div>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\n
Tekst i foto: Tena Torma\u0161 Markovi\u0107, mag. informatologije<\/div>\n<\/div>\n
<\/div>\n
\"\"<\/a><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Poljska\u00a0je zemlja koja se nalazi na udaru\u00a0razli\u010ditih kultura\u00a0iz dvije velike sfere utjecaja \u2013\u00a0Istoka i Zapada. Kao takva, oduvijek je smatrana \u201eposrednicom\u201c izme\u0111u njih, \u0161to je neposredno utjecalo na njezinu podijeljenost, uzrokuju\u0107i bolan rascjep izme\u0111u njene kulture i Sredi\u0161nje Europe. Upravo je zbog toga u suvremenoj poljskoj knji\u017eevnosti jedna od sredi\u0161njih tema definiranje\u00a0dru\u0161tvenog identiteta, ali i<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":13431,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13424"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=13424"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13424\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13432,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/13424\/revisions\/13432"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/13431"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=13424"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=13424"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=13424"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}