{"id":14508,"date":"2021-05-18T13:35:51","date_gmt":"2021-05-18T11:35:51","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=14508"},"modified":"2021-05-18T13:35:51","modified_gmt":"2021-05-18T11:35:51","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-na-rubu-znanosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-na-rubu-znanosti\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Na rubu znanosti"},"content":{"rendered":"
\n
Teorije\u00a0zavjere,\u00a0urote,\u00a0pseudoznast\u00a0ili ipak\u00a0znanost? Oduvijek smo poku\u0161avali\u00a0neobja\u0161njivo\u00a0objasniti,\u00a0pojednostaviti. Neki su od nas skloni\u00a0alternativnim\u00a0pristupima, dok se drugi dr\u017ee\u00a0znanstvenih\u00a0\u010dinjenica. Danas aktualnije nego ikada, u nastavku predstavljamo knjige koje su\u00a0Na\u00a0rubu\u00a0znanosti.<\/p>\n

\"\"<\/a>crni labud autora Nassima Nicholasa Taleba koji je godinama prou\u010davao kako se zavaravamo misle\u0107i da znamo vi\u0161e nego \u0161to zapravo znamo, ponajvi\u0161e zato \u0161to smo stvorili svijet koji vi\u0161e ne razumijemo. S neo\u010dekivanim pojavama u Eks-tremistanu (da, tako se zove na\u0161 dana\u0161nji svijet) stvari stoje tako da malo \u0161to mo\u017eemo objasniti Gaussovom krivuljom. Pobjednik uzima sve, lomovi gramzivih sustava burzi, banaka i investicijskih fondova dramati\u010dno ulje\u010du na \u017eivote golemog broja ljudi\u2026 \u2026 a ima toga jo\u0161. I to su Crni labudovi. Nije ih lako predvidjeti, ali nije ni posve nemogu\u0107e. Iako vam to ka\u017eu na ovitku mnogih knjiga, ova, o kojoj se pri\u010da od Kanade do Kam\u010datke i koja je prili\u010dno naljutila statisti\u010dare u svih tridesetak zemalja u kojima je prevedena, doista \u0107e promijeniti va\u0161 pogled na svijet \u2013 i to ponajprije zato \u0161to nitko od nas ne \u017eeli biti puran. \u0160to je to: 1) nepredvidljivo je, 2) ima ozbiljne posljedice, 3) nakon \u0161to se dogodi, obi\u010dno mo\u017eemo smisliti obja\u0161njenje koje ga \u010dini predvidljivijim i manje nasumi\u010dnim? To je Crni labud.<\/p>\n

\"\"<\/a>Nova otkri\u0107a o drevnim tajnama i misterijima donosi vam Erich von Daniken u knjizi\u00a0Povijest je u krivu. Intrigantno djelo poznatog istra\u017eiva\u010da tajni i misterija starih kultura \u010dije su knjige prodane u vi\u0161e od 63 milijuna primjeraka! Nakon prou\u010davanja stotina drevnih zapisa i svetih mjesta, u knjizi Povijest je u krivu D\u00e4niken izla\u017ee nove tvrdnje o svemu \u0161to su nas stolje\u0107ima uvjeravali da je istinito. Njegova saznanja provociraju, intrigiraju i postavljaju drska pitanja na koja se rijetki usu\u0111uju odgovoriti. Mnogima su poznate njegove tvrdnje o na\u0161em izvanzemaljskom podrijetlu, kao i o tome da su bogovi u koje vjerujemo zapravo izvanzemaljci, za \u0161to dokaze nalazi u svetim knjigama svih svjetskih religija. D\u00e4niken hrabro preispituje uobi\u010dajene interpretacije na\u0161ih svetih knjiga, ali i onoga \u0161to vjerujemo o povijesti. U ovoj se knjizi obra\u010dunava s neistomi\u0161ljenicima te iznosi nove dokaze za svoje kontroverzne teorije koje su u me\u0111uvremenu postale dio popularne kulture.<\/p>\n

\"\"<\/a>Rand Flem-Ath i Colin Wilson u knjizi\u00a0Otisak Atlantide\u00a0na temelju alternativnih pristupa povijesti dolaze do zaklju\u010dka da je ljudska civilizacija stara gotovo stotinu tisu\u0107a godina. Prou\u010davanje najsvetijih religijskih mjesta europske, azijske i ameri\u010dke kulture dovodi ih do za\u010du\u0111uju\u0107ih otkri\u0107a o podrijetlu drevnih kultura i utjecaju koji su izvr\u0161ili na povijest ljudskog roda. Kombiniraju\u0107i terenski rad i prou\u010davanje dosad nepoznatih tekstova, autori dolaze do spoznaje o postojanju napredne civilizacije Atlantide \u010dije je znanje o svijetu bilo mnogo ve\u0107e nego \u0161to to suvremena znanost \u017eeli priznati. Ameri\u010dki znanstvenik Charles Hapgood uvjeravao je 1982. g. mladog knji\u017eni\u010dara Rand Flem-Atha u ne\u0161to \u010dudesno; da je civilizacija stara gotovo 100 000 godina, a on ima za to dokaze. No, prije nego \u0161to je uspio dokazati te neobi\u010dne tvrdnje, Hapgood je tragi\u010dno stradao u automobilskoj nesre\u0107i. Zajedno s Colinom Wilsonom, Flem-Ath je po\u010deo istra\u017eivati istinitost izjave ameri\u010dkog znanstvenika. Njihovo prou\u010davanje najsvetijih mjesta na svijetu \u2013 Stonehengea, Velikih piramida, Machu Picchua i mnogih drugih mjesta, dovelo ih je do za\u010du\u0111uju\u0107ih otkri\u0107a. Te spomenike nije gradilo stanovni\u0161tvo zbog svojih lokalnih potreba, ve\u0107 su oni \u010dinili \u010dvrst geometrijski model koji je zauzvrat dao naslutiti postojanje drevne napredne civilizacije, koja je postojala prije nego \u0161to je potop razorio Atlantidu, a \u010dije je znanje o svijetu bilo mnogo \u0161ire nego \u0161to se prije moglo i zamisliti. \u010cak i danas ima eksperimentalnih rezultata koje najve\u0107i znanstveni geniji ne mogu ni objasniti ni opovrgnuti. U pro\u0161losti su sli\u010dne anomalije drasti\u010dno mijenjale na\u0161 svijet: u 16. stolje\u0107u, skup nebeskih nepravilnosti razotkrio je Koperniku da se Zemlja vrti oko Sunca, a ne obratno.<\/p>\n

\"\"<\/a>U knjizi\u00a013 stvari koje nemaju smisla\u00a0fizi\u010dar Michael Brooks govori o trinaest suvremenih anomalija koje se preobra\u017eavaju u otkri\u0107a sutra\u0161njice. Gdje je 96% svemira? Jesu li NASA-ini znanstvenici ve\u0107 na\u0161li dokaze za \u017eivot na Marsu? Ako nijedno istra\u017eivanje nikad nije uspjelo nepobitno pokazati da placebo-efekt djeluje, za\u0161to je taj efekt danas jedan od glavnih oslonaca medicine? Je li signal iz svemira 1977. bio poruka izvanzemaljske civilizacije? Dodiruju\u0107i podru\u010dja od kemije do kozmologije, od psihologije do fizike, Michael Brooks uvjerljivo do\u010darava uzbu\u0111enje i kontroverziju oko nepoznanica u znanosti.<\/p>\n

\"\"<\/a>Znanost je nedavno po\u010dela dokazivati ono \u0161to su drevni mitovi i religije odavno usvojili: postojanje takozvane \u017eivotne sile. Neumorna istra\u017eiva\u010dka novinarka Lynne McTaggart otkriva radikalnu novu biolo\u0161ku paradigmu: na na\u0161oj najosnovnijoj razini ljudski um i tijelo nisu zasebni i odijeljeni od svoje okoline, nego su paket pulsiraju\u0107e energije koji je u neprestanom me\u0111udjelovanju s golemim morem energije.\u00a0Polje\u00a0je pri\u010da o ovoj revoluciji koja je u tijeku. Kao i mnoge revolucije, zapo\u010dela je malim \u017eari\u0161tima pobune u kojima se okupila snaga i pokreta\u010dka sila pojedinaca \u2013 proboj na jednom podru\u010dju, otkri\u0107e na nekom drugom \u2013 a ne s jednim velikim pokretom reforme. Premda su ti istra\u017eiva\u010di upoznati s radom svojih kolega, to su mu\u0161karci i \u017eene u laboratoriju koji \u010desto nemaju posebne \u017eelje da se pri eksperimentima upu\u0161taju i u razmi\u0161ljanja o svim mogu\u0107im implikacijama svojih spoznaja ili nemaju uvijek dovoljno vremena da ih postave u kontekst drugih, najnovijih znanstvenih dokaza. Svi ti znanstvenici uputili su se na istra\u017eiva\u010dko putovanje i svatko od njih otkrio je svoj komadi\u0107 kopna, no nitko nije bio dovoljno hrabar da ga proglasi kontinentom. Polje je jedan od prvih poku\u0161aja da se sva ta razli\u010dita istra\u017eivanja pove\u017eu u jednu kohezivnu cjelinu. Ova knjiga tako\u0111er daje znanstvenu potvrdu podru\u010djima koja su do sada u velikoj mjeri bila u domeni religije, mistike, alternativne medicine i novodobnih spekulacija. “Premda je cjelokupni materijal ove knjige utemeljen na \u010dvrstim \u010dinjenicama znanstvenih eksperimenata, povremeno sam se, uz pomo\u0107 pojedinih znanstvenika, morala upustiti u spekulaciju o na\u010dinu na koji je sve to povezano. Zato \u017eelim naglasiti da je ova teorija \u2013 kao \u0161to bi se rado izrazio dekan emeritus princetonskog sveu\u010dili\u0161ta Robert Jahn \u2013 jo\u0161 u radu. Neke od dokaza znanstvenih eksperimenata koje smo predstavili u Polju, neovisne skupine jo\u0161 nisu ponovile. Kao i svaka nova ideja koja se jo\u0161 oblikuje, i Polje je tek rani poku\u0161aj da se pojedina\u010dna otkri\u0107a pove\u017eu u koherentan model \u010diji \u0107e dijelovi u budu\u0107nosti svakako biti popunjeni.”<\/p>\n

Tekst: Dino Radmilovi\u0107, mag. informatologije<\/p><\/div>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\"\"<\/a><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Teorije\u00a0zavjere,\u00a0urote,\u00a0pseudoznast\u00a0ili ipak\u00a0znanost? Oduvijek smo poku\u0161avali\u00a0neobja\u0161njivo\u00a0objasniti,\u00a0pojednostaviti. Neki su od nas skloni\u00a0alternativnim\u00a0pristupima, dok se drugi dr\u017ee\u00a0znanstvenih\u00a0\u010dinjenica. Danas aktualnije nego ikada, u nastavku predstavljamo knjige koje su\u00a0Na\u00a0rubu\u00a0znanosti. crni labud autora Nassima Nicholasa Taleba koji je godinama prou\u010davao kako se zavaravamo misle\u0107i da znamo vi\u0161e nego \u0161to zapravo znamo, ponajvi\u0161e zato \u0161to smo stvorili svijet koji vi\u0161e ne razumijemo.<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":14514,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14508"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=14508"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14508\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14515,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/14508\/revisions\/14515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/14514"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=14508"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=14508"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=14508"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}