{"id":15317,"date":"2021-10-06T10:14:41","date_gmt":"2021-10-06T08:14:41","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=15317"},"modified":"2021-10-06T10:19:24","modified_gmt":"2021-10-06T08:19:24","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-klasicne-price-vjecna-inspiracija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-klasicne-price-vjecna-inspiracija\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Klasi\u010dne pri\u010de \u2013 vje\u010dna inspiracija"},"content":{"rendered":"
\n

Klasi\u010dne pri\u010de; iako se vrlo \u010desto pripisuju osobama koje su ih prikupljale i prera\u0111ivale, Perrault, Grimm, Andersen, u novije vrijeme Disney; ve\u0107inom su nastale kao narodne pri\u010de. Prenosile su se usmenim putem i vo\u0111ene interpretacijom kaziva\u010da, a kako se kasnije pokazalo i zapisiva\u010da, podlijegale su mnogim promjenama. Ovdje \u0107emo se osvrnuti na novije, tiskane ina\u010dice triju takvih pri\u010da: Crvenkapice, Snjeguljice i Trnoru\u017eice. Izbor smo napravili s namjerom da predstavimo, ne samo razli\u010dite pristupe samom sadr\u017eaju, ve\u0107 i istaknemo ono ne\u0161to \u0161to svako od tih izdanja, u moru varijacija na temu, \u010dini posebnim.<\/p>\n

\"\"<\/a>Steve Smallman, britanski autor, koji je nakon dugogodi\u0161nje karijere ilustratora odlu\u010dio baviti se i pisanjem, kreirao je zanimljiv serijal okupljen pod nazivom Bajke koje su krenule krivo. Iako spomenuti naslov ne okuplja hrvatsko izdanje tih slikovnica, kod nas ga se \u010desto koristi jer, upravo zahvaljuju\u0107i njemu, mnogi lak\u0161e prepoznaju ovaj niz op\u0107epoznatih pri\u010da, prepri\u010danih na suvremen, prema mi\u0161ljenju nekih tradicionalista, ponekad previ\u0161e alternativan na\u010din. Nama je me\u0111u najdra\u017eima Tko je dobar, a tko ne, Crvenkapice?. Pri\u010da koja se temelji na kultnom susretu nepoznatog lika \u2013 negativca i naivne djevoj\u010dice odjevene u crveno, ali poti\u010de na promi\u0161ljanje o predrasudama i prosudbi nekoga na osnovu njegovog vanjskog izgleda te ukazuje na mogu\u0107nost nasjedanja na slatkorje\u010divu zamaskiranost zlonamjernika pa tako upozorava da, negativac, zaista, ne mora uvijek biti vuk.<\/p>\n

\"\"<\/a> Snjeguljica, koju je prepri\u010dala britanska autorica Stella Gurney, a na hrvatski jezik prevela Nata\u0161a Ozmec, pa\u017enju privla\u010di ilustracijama hrvatskih umjetnika Zdenka Ba\u0161i\u0107a i Manuela \u0160umberca. Oprema tog izdanja raznim prozor\u010di\u0107ima na otvaranje, pomi\u010dnim dijelovima na izvla\u010denje i rotiranje, \u010ditatelju omogu\u0107uje prisniju interakciju s tekstom.<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\n

\"\"<\/a>Sli\u010dna je, a s druge strane sasvim druk\u010dija, situacija s naslovom Trnoru\u017eica iz serijala Orkestar pri\u010da pri\u010du. Uz tekstualnu preradbu pri\u010de o uspavanoj ljepotici i likovne kreacije Jessice Courtney-Tickle to izdanje reproducira zvu\u010dne ulomke opere Trnoru\u017eica Petra Ilji\u010da \u010cajkovskog s namjerom da se \u010ditatelju na pristupa\u010dan na\u010din pribli\u017ei svijet klasi\u010dne glazbe.<\/p>\n

\"\"<\/a> Philip Pullman, britanski autor priredio je pedeset i tri pri\u010de svjetski poznatog dvojca i objavio ih pod naslovom Grimmove bajke za male i velike. Svaku je pri\u010du prepri\u010dao, naveo ostale verzije, dao svoj osvrt i nadovezao se na promi\u0161ljanja drugih.<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Za razliku od Pullmana, koji se bazirao na pri\u010de bra\u0107e Grimm, argentinski psihoterapeut Jorge Bucay u svom djelu Klasi\u010dne pri\u010de da se bolje spozna\u0161, okuplja, prepri\u010dava i analizira manji broj pri\u010da; ali zalazi u starogr\u010dku mitologiju, osvr\u0107e se na avanture slavnog drvenog lutka i donosi pri\u010du o Maloj sireni prema izvornoj verziji H. C. Andersena, koja, \u0161to mnogi ne znaju, zavr\u0161ava nesretno. I Pullman i Bucay pristupili su pri\u010dama na sebi svojstven na\u010din te ukoliko odlu\u010dite posvetiti se kojem od ta dva naslova, pripremite se na razmi\u0161ljanje i propitivanje vlastitog stava o bajkama.<\/p>\n

\"\"<\/a> Do sada smo naveli primjere razli\u010ditih obrada dobro nam poznatih i poprili\u010dno sli\u010dnih doga\u0111anja no, prije no \u0161to za\u0111emo u svjetove koji tek u detaljima nude poveznicu s navedenim pri\u010dama, moramo spomenuti naslov, koji se prema takvoj podjeli nalazi negdje na sredini. Ve\u0107 sam naziv Ubodena i uspavana, kao i mnogi elementi unutar samog djela, daju naslutiti koji je klasik bio inspiracija, ali ova pri\u010da odlazi u posve drugom smjeru. Navodimo rije\u010di s pole\u0111ine knjige, koje savr\u0161eno opisuju ono \u0161to se nalazi unutar korica tog Mitopejinog izdanja: “Mo\u017eda mislite da znate ovu bajku. U njoj se mlada kraljica sprema za udaju. U njoj ima dobrih, hrabrih, prekaljenih patuljaka. U njoj je dvorac, zavijen u trnje, a u tom dvorcu, pri\u010da se, princeza zauvijek spava zbog vje\u0161ti\u010dje kletve. Ali u ovoj se bajci ne\u0107e pojaviti plemeniti princ na vjernom konju. Ispredena je nitima tamne magije, zavojite i prepletene i zaku\u010daste i iskri\u010dave. U njoj se kraljica jo\u0161 mo\u017eda poka\u017ee kao junakinja\u2026” Dodat \u0107emo jo\u0161 samo da je tekst napisao Neil Gaiman, a ilustracijama ga je popratio Chris Riddell, uvjereni da je mnogima to dovoljan razlog da budu zaintrigirani uzeti knjigu u ruke.<\/p>\n

\"\"<\/a> Bibiloteka Neru\u0161evec Darka Macana, serijal je namijenjen djeci, ali onoj ne\u0161to starijoj, odva\u017enijoj i sklonoj istra\u017eivanju mra\u010dnijih podru\u010dja ma\u0161te. Mi ovdje izdvajamo petu knjigu spomenute biblioteke naslovljenu Trnoru\u010dica. Igra rije\u010dima protkana je i kroz ostale dijelove serijala: Dlakovuk, Jadnorog, Pampiri, Djed Mrz i Ljubo\u017eder, a ima li uop\u0107e poveznica izme\u0111u Trnoru\u010dice i Trnoru\u017eice ili su to samo ve\u0107ina slova imena, ne\u0107emo otkriti. Radije bismo pozvali \u010ditatelje da se sami upuste u avanturu.<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
\n

\"\"<\/a>Preostaje nam jo\u0161 malo prostora, tek toliko da vam skrenemo pa\u017enju na krimi\u0107 Snjeguljica mora umrijeti njema\u010dke autorice Nele Neuhaus.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>I triler Crvenkapica, hrvatskog autora, Jurice Pavi\u010di\u0107a. Uz napomenu da su klasi\u010dne pri\u010de bile samo nadahnu\u0107e za nastanak tih romana, njihov sadr\u017eaj nema ve\u0107ih dodirnih to\u010daka s bajkama.<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
<\/div>\n
\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Zavr\u0161avamo knjigom u kojoj teksta uop\u0107e nema. Danijel \u017de\u017eelj dao je ukori\u010diti ilustracije nazvane \u0160uma ili Crvenkapica, kojima je kreirao animaciju, a svakom tko se odlu\u010di za papirnato izdanje, ostavljen je slobodan prostor za vlastito tuma\u010denje pri\u010de.<\/p>\n

 <\/p>\n

Tek smo zagrebli po povr\u0161ini iznimno kompleksne i slojevite teme i obuhvatili smo samo neke od novijih naslova koji imaju ve\u0107e ili manje veze s bajkama. Klasi\u010dnih pri\u010de, naravno, ima mnogo vi\u0161e, njihovim se preradama ne mo\u017ee ni naslutiti kraj, a mi, jo\u0161 uvijek, s nestrpljenjem o\u010dekujemo svaku.<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
<\/div>\n
<\/div>\n
Tekst: Andreja Gro\u0161elj, dipl. knji\u017eni\u010darka<\/div>\n
<\/div>\n
\"\"<\/a><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Klasi\u010dne pri\u010de; iako se vrlo \u010desto pripisuju osobama koje su ih prikupljale i prera\u0111ivale, Perrault, Grimm, Andersen, u novije vrijeme Disney; ve\u0107inom su nastale kao narodne pri\u010de. Prenosile su se usmenim putem i vo\u0111ene interpretacijom kaziva\u010da, a kako se kasnije pokazalo i zapisiva\u010da, podlijegale su mnogim promjenama. Ovdje \u0107emo se osvrnuti na novije, tiskane ina\u010dice<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":15328,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15317"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15317"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15317\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15337,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15317\/revisions\/15337"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15328"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15317"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15317"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15317"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}