{"id":15422,"date":"2021-10-22T14:33:46","date_gmt":"2021-10-22T12:33:46","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=15422"},"modified":"2021-10-25T09:18:46","modified_gmt":"2021-10-25T07:18:46","slug":"11-dani-austrijske-kulture-u-osijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/11-dani-austrijske-kulture-u-osijeku\/","title":{"rendered":"11. DANI AUSTRIJSKE KULTURE U OSIJEKU"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Austrijski kulturni forum Zagreb u suradnji s Austrijskom \u010ditaonicom Gradske i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice Osijek i Odsjekom za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta J. J. Strossmayera u Osijeku pod pokroviteljstvom Grada Osijeka po 11. puta organizira Dane austrijske kulture u Osijeku.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovogodi\u0161nji <strong>Dani austrijske kulture u Osijeku<\/strong> traju <strong>od 25. do 30. listopada<\/strong>, a program \u0107e se odr\u017eavati dijelom fizi\u010dki u prostorima raznih kulturnih i obrazovnih institucija, dijelom <em>online<\/em>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Realizaciju programa potpomogli su partneri iz Osijeka: Kinematografi Osijek &#8211; kino Urania, Kulturni centar Osijek te Isusova\u010dka klasi\u010dna gimnazija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dani kulture u Osijeku primjer su kako se pomo\u0107u stalne znati\u017eelje mo\u017ee graditi razumijevanje i znanje jednih o drugima, ali istodobno i otvoriti velika pitanja na\u0161eg vremena u kulturnom dijalogu. Rije\u010d je o suradnji koju obilje\u017eavaju osobni susreti u sklopu kulturnih manifestacija.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Organizatorima ja drago \u0161to su unato\u010d epidemiolo\u0161kim ograni\u010denjima uspjeli sastaviti raznovrstan program te mole sve posjetitelje da se prilikom odr\u017eavanja fizi\u010dkih doga\u0111anja pridr\u017eavaju svih epidemiolo\u0161kih mjera kako bi za\u0161titili sebe i druge.<\/p>\n<h3 style=\"text-align: center;\"><strong><br \/>\n<\/strong><strong>PROGRAM:<\/strong><\/h3>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><br \/>\n25. <\/strong><strong>listopada 2021. godine<\/strong><\/p>\n<p><strong>10.30 sati<br \/>\n<\/strong><strong>Austrijska \u010ditaonica, Gradska i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enice Osijek<\/strong>, Europska avenija 24<br \/>\n<strong>Okrenuti le\u0111a Austriji<br \/>\n<\/strong>&#8211; otvorenje izlo\u017ebe studenata njema\u010dkog jezika i knji\u017eevnosti<br \/>\nMnogi su u Austriji napustili svoju domovinu kako bi potra\u017eili sre\u0107u u tu\u0111ini ili zato \u0161to su bili ugro\u017eeni siroma\u0161tvom ili progonom. Studentice i studenti Filozofskog fakulteta u Osijeku istra\u017eivali su u okviru izbornog kolegija Njema\u010dka i austrijska povijest 1848. \u2013 1945. kako su i za\u0161to Austrijanke i Austrijanci u pro\u0161losti okretali le\u0111a svojoj domovini.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ishod tog susreta mo\u017ee se pratiti na interaktivnoj i dvojezi\u010dnoj izlo\u017ebi u prostorima <a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/austrijska-citaonica\/\">Gradske i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice Osijek<\/a> i putem poveznice: <a href=\"https:\/\/view.genial.ly\/60c8c4f246e4e70db97edd74\/interactive-content-osterreich-den-rucken-kehren-emigracija-iz-austrije-1848-1945\">\u00d6sterreich den R\u00fccken kehren<\/a>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>19.00 sati<br \/>\nKino Urania<\/strong>, Vjekoslava Hengla 1<br \/>\n<strong>Drvo \u2013 pokradena \u0161uma<br \/>\n<\/strong>&#8211; projekcija filma o nezakonitoj sje\u010di stabala<br \/>\nNezakonita sje\u010da stabala milijardu je dolara vrijedan globalan biznis koji svakog dana nanosi otvorene rane na posljednjim preostalim nedirnutim plu\u0107ima Zemlje. Drvna mafija prijeti aktivistima, novinarima i \u0161umarima ili njihovim \u017eivotima, a politi\u010dari primaju mito ili su podvrgnuti pritiscima. Dokumentarni film prati Alexandera von Bismarcka, \u0161efa Me\u0111unarodne agencije za istra\u017eivanje okoli\u0161a i biv\u0161eg ameri\u010dkog marinca, koji kre\u0107e na tajna putovanja na neposredna mjesta zlo\u010dina. Redateljicama ovog filma stalo je ne samo do otkrivanja skandaloznih slu\u010dajeva, nego prije svega do promjene svijesti politike i civilnog dru\u0161tva, kao i do stvaranja novog kodeksa pona\u0161anja svjetskog gospodarstva i potro\u0161a\u010da.<br \/>\nProjekcija filma odr\u017eava se u suradnji s Udrugom za promicanje kulture DOKUart Bjelovar.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>26.<\/strong> <strong>listopada 2021. godine<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>17.00 sati<br \/>\n<\/strong><strong><em>online<\/em><\/strong><strong>: <a href=\"https:\/\/amalthea.at\/produkt\/zeitlupensymphonien\/\">Zoom<\/a> <\/strong>(Meeting ID: 946 7235 7794; Passcode: 524760)<br \/>\n<strong>Radek Knapp: Von Zeitlupensymphonien und Marzipantrag\u00f6dien \u2013 Notizen eines M\u00f6chtegern-\u00d6sterreichers<br \/>\n<\/strong>Moderatorica: Daniela D\u00e4mon<br \/>\n&#8211; dosad najtemeljitiji poku\u0161aj sagledavanja Austrije o\u010dima tu\u0111inca<br \/>\nRadek Knapp odrastao je s djedom i bakom u Var\u0161avi. S majkom je 1976. Oti\u0161ao u Be\u010d, gdje do danas \u017eivi. Ondje je priveo kraju svoje \u0161kolsko obrazovanje i na fakultetu studirao filozofiju. Studij i knji\u017eevne ambicije vi\u0161e je godina financirao povremenim poslovima. Knji\u017eevni proboj ostvario je drugim romanom Franjo. Njegov roman \u010covjek koji je doru\u010dkovao zrak osvanuo je 2020. godine i na hrvatskom jeziku. U ovome romanu Radek Knapp se jo\u0161 jednom \u0161armantno-satiri\u010dno pribli\u017eava svojoj drugoj domovini Austriji, sa svim njezinim posebnostima i osobitostima, prijaznostima, ali i apsurdnostima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>19.00 sati<br \/>\n<\/strong><strong>Kino Urania<\/strong>, Vjekoslava Hengla 1<br \/>\n<strong>Lisica u rupi<br \/>\n<\/strong>&#8211; film o odrastanju, nala\u017eenju identiteta i hrabrosti.<br \/>\nHannesa Fuchsa njegov novi posao vodi na neobi\u010dno radno mjesto \u2013 u \u0161kolu smje\u0161tenu u jednoj be\u010dkoj zatvorskoj kaznionici. Ondje nailazi na islu\u017eenu kolegicu Elisabeth Berger, koja ne dr\u017ei pod nadzorom samo mlade, nego i vodstvo zatvora, iako im je njezina nastava likovne umjetnosti trn u oku. Fuchsu uspijeva pridobiti povjerenja introvertirane zatvorenice Samire, \u010diji umjetni\u010dki talent novi profesor prepoznaje i poti\u010de. Naposljetku Samirin poku\u0161aj samoubojstva Fuchsu otvara stare rane, \u010dime on shva\u0107a da je radno mjesto zatvorskog u\u010ditelja za njega vi\u0161e od posla. Projekcija se odr\u017eava u suradnji s Pulskim filmskim festivalom.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>27. listopada 2021. godine<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>8.00 sati<br \/>\n<\/strong><strong>Isusova\u010dka klasi\u010dna gimnazija<\/strong>, Trg Vatroslava Lisinskog 1<br \/>\n<strong>Austrijsko-hrvatski (jezi\u010dni) kontakti<br \/>\n<\/strong>&#8211; posebna radionica za u\u010denike<br \/>\nVoditelj radionice: Ivana \u0160ari\u0107 \u0160ok\u010devi\u0107<br \/>\nAsistenti: Josip \u010ci\u010dak, Sara \u0106avar<br \/>\nRadionica o jezi\u010dnim i knji\u017eevnim kontaktima izme\u0111u Austrije i Hrvatske odr\u017eava se za u\u010denike Isusova\u010dke klasi\u010dne gimnazije s pravom javnosti u Osijeku, a vodi je profesorica njema\u010dkog jezika i knji\u017eevnosti Ivana \u0160ari\u0107 \u0160ok\u010devi\u0107.<br \/>\nRadionica \u0107e se odr\u017eati i 29. listopada 2021. godine u 11.35 sati na istoj lokaciji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>12.30 sati<br \/>\n<\/strong><strong>Filozofski fakultet u Osijeku<\/strong>, Lorenza J\u00e4gera 9<br \/>\n<strong>Sje\u0107anje monarhije \u2013 Bilje\u0161ke o Stefanu Zweigu i Roda Rodi<br \/>\n<\/strong>&#8211; predavanje na hrvatskom jeziku o Stefanu Zweigu i Roda Rodi<br \/>\nPredava\u010dica: Stephanie Jug<br \/>\nPovodom 140. ro\u0111endana Stefana Zweiga u studenom 2021. i ususret 150. ro\u0111endanu Roda Rode u 2022. godini, doc. dr. sc. Stephanie Jug, predstavlja njihova knji\u017eevna djela kao arhive sje\u0107anja koji sadr\u017ee vrijedne poruke i pouke i za dana\u0161nje generacije \u010ditatelja.<br \/>\nIzlaganje se mo\u017ee pratiti i online: <strong><a href=\"https:\/\/zoom.us\/j\/96598155339?pwd=d1daMStZRE0yYnU4RDRNQ2ZpNS9rUT09\">Zoom<\/a><\/strong> (Meeting ID: 965 9815 5339; Passcode: 689737).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>13.30 sati<br \/>\n<\/strong><strong>Sakuntala park<br \/>\n<\/strong><strong>Zato \u0161to postojim<br \/>\n<\/strong>&#8211; otvorenje izlo\u017ebe portreta neobi\u010dnih ljudi<br \/>\nFotograf: Christopher Mavri\u010d<br \/>\nAutor: Stefan Schl\u00f6gl<br \/>\nOva fotografska izlo\u017eba portretira 24 starijih ljudi s intelektualnim pote\u0161ko\u0107ama. Tekstovi iz knjige opisuju njihove \u017eivote, iskustva, \u010de\u017enje i brige, njihov rad i njihovu svakodnevnicu. Rije\u010d je o zadivljuju\u0107i normalnim pri\u010dama iz \u017eivota tih ljudi, a upravo ih to \u010dini toliko neobi\u010dnima. One govore o potrazi za mjestom u obitelji i dru\u0161tvu, o traganju za partnerom ili ispunjavaju\u0107im poslom. Posrijedi su nade i ciljevi koji \u010dine jedan \u017eivot, a upravo tijekom pandemije Covida-19 \u010desto padaju u zaborav.<br \/>\nNakon \u0161to je izlo\u017eba ve\u0107 postavljena u Zagrebu, Jastrebarskom, Sisku, Samoboru i Ozlju, prvi put se mo\u017ee vidjeti u Slavoniji. Izlo\u017eba je trojezi\u010dna i mo\u017ee se posjetiti do 10. studenog 2021. godine.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>28.<\/strong> <strong>listopada 2021. godine<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>18.30 sati<br \/>\n<\/strong><strong>Mala sve\u010dana dvorana, Filozofski fakultet u Osijeku<\/strong>, Lorenza J\u00e4gera 9<br \/>\n<strong>Kupio je miris jabuka &amp; Elenino blijedo lice<br \/>\n<\/strong>&#8211; performans prema prevedenim tekstovima Ilse Aichinger<br \/>\nIlse Aichinger ubraja se u najzna\u010dajnije autorice poslijeratne knji\u017eevnosti na njema\u010dkom govornom podru\u010dju, a sljede\u0107eg bi mjeseca bila proslavila 100. ro\u0111endan. Kao posvetu toj velikoj spisateljici, profesor Vladimir Karabali\u0107 i docent Vedran Komeri\u010dki preveli su sa studenticama i studentima Odsjeka za njema\u010dki jezik i knji\u017eevnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku tekstove Ilse Aichinger i osmislili dramsku izvedbu prijevoda izbora njezinih radova. Djelo izvodi talentirana glumica Tena Pataky kako bi se me\u0111u ostalim hrvatskoj publici pribli\u017eila dosad rijetko prevo\u0111ena djela austrijske velikanke.<br \/>\nPremijera se mo\u017ee pogledati i <strong><em>online<\/em>: <a href=\"https:\/\/zoom.us\/j\/92861327605?pwd=cjlpbmw2QnFaK1ZYNWhVQS9GV2k2Zz09\">Zoom<\/a><\/strong> (Meeting ID: 928 6132 7605; Passcode: 642962).<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>29.<\/strong> <strong>listopada 2021. godine<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>10.30 sati<br \/>\n<\/strong><strong><em>online<\/em><\/strong><strong>: <a href=\"https:\/\/zoom.us\/j\/97681230624?pwd=MlJuZXdKeTVGYjEyRE5vaE9KMWxFZz09\">Zoom<\/a> <\/strong>(Meeting ID: 976 8123 0624; Passcode: 320555)<br \/>\n<strong>Omar Khir Alanam<br \/>\n<\/strong>&#8211; radionica na njema\u010dkom jeziku na temu bijega, migracije i domovine<br \/>\nNa ovoj je radionici rije\u010d o bijegu, migraciji i domovini, o kojima Omar Khir Alanam govori iz vlastita iskustva. Alanam je ro\u0111en 1991. godine u predgra\u0111u Damaska. Studirao je ekonomiju, ali zbog rata je morao prekinuti studij i napustiti domovinu. Prvo je izbjegao u Libanon, a zatim u Tursku. U studenom 2014., nakon dvije godine egzila, kona\u010dno je do\u0161ao u Austriju, gdje \u017eivi i danas. U me\u0111uvremenu postao je poznat autor koji je objavio ve\u0107 tri knjige s kojima je nai\u0161ao na dobar odjek kod kritike, ali i kod \u010ditatelja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>11.35 sati<br \/>\n<\/strong><strong>Isusova\u010dka klasi\u010dna gimnazija<\/strong>, Trg Vatroslava Lisinskog 1<br \/>\n<strong>Austrijsko-hrvatski (jezi\u010dni) kontakti<br \/>\n<\/strong>&#8211; posebna radionica za u\u010denike<br \/>\nVoditelj radionice: Ivana \u0160ari\u0107 \u0160ok\u010devi\u0107<br \/>\nAsistenti: Josip \u010ci\u010dak, Sara \u0106avar<br \/>\nRadionica o jezi\u010dnim i knji\u017eevnim kontaktima izme\u0111u Austrije i Hrvatske odr\u017eava se za u\u010denike Isusova\u010dke klasi\u010dne gimnazije s pravom javnosti u Osijeku, a vodi je profesorica njema\u010dkog jezika i knji\u017eevnosti Ivana \u0160ari\u0107 \u0160ok\u010devi\u0107.<br \/>\nRadionica \u0107e se odr\u017eati i 27. listopada 2021. godine u 8.00 sati na istoj lokaciji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>17.30 sati<br \/>\n<\/strong><strong>Kulturni centar<\/strong>, Kneza Trpimira 2\/a (obavezna prijava na: <a href=\"mailto:info@kulturni-centar.hr\">info@kulturni-centar.hr<\/a>)<br \/>\n<strong>Almost<br \/>\n<\/strong>&#8211; izlo\u017eba fotografija koja je izraz \u010de\u017enje za daljinom i nostalgije za tu\u0111inom<br \/>\nUmjetnik: Wojciech Czaja<br \/>\n\u0160to \u010dini putnik kada ne mo\u017ee putovati? Svejedno putuje. Wojciech Czaja sjeo je tijekom karantene zbog pandemije koronavirusa po\u010detkom 2020. iz frustracije na svoju Vespu i po\u010deo istra\u017eivati svoj rodni grad Be\u010d. Vozio se skrivenim i nepoznatim uli\u010dicama, ali i na udaljene adrese na rubu grada \u2013\u00a0 na taj na\u010din prona\u0161ao nebrojena mjesta koja su ga podsjetila na tu\u0111e gradove i me\u0111unarodne metropole, npr. Havanu na Pratersternu, Pariz u Barnabitengasse ili New York u Grinzinger Stra\u00dfe. Za dokaz je pravio fotografske snimke svojim pametnim telefonom.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>18.00 sati<br \/>\n<\/strong><strong>Kulturni centar, Kneza Trpimira 2\/a <\/strong>(obavezna prijava na: <a href=\"mailto:info@kulturni-centar.hr\">info@kulturni-centar.hr<\/a>)<br \/>\n<strong>Ansambl Synchronos<br \/>\n<\/strong>&#8211; glazbeni program me\u0111unarodnog ansambla<br \/>\nAnsambl Synchronos osnovan je 2019. i odmah je odr\u017eao uspje\u0161an koncert na Glazbenoj tribini u Opatiji. \u010clanovi ansambla cijenjene su glazbenice i glazbenici iz Hrvatske, Austrije i SAD-a.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p><strong>30.<\/strong> <strong>listopada 2021. godine<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>10.00 sati<br \/>\n<\/strong><strong><em>online<\/em><\/strong><strong>: <a href=\"https:\/\/zoom.us\/j\/93455982624?pwd=aS95Z0JhSmxNZEFQcXBZOEhMbWhxQT09\">Zoom<\/a> <\/strong>(Meeting ID: 934 5598 2624; Passcode: 348979)<br \/>\n<strong>Feministi\u010dko djelovanje Jelice Belovi\u0107-Bernadzikowske u osje\u010dkim novinama na njema\u010dkom jeziku Die Drau i Slavonische Presse<br \/>\n<\/strong>&#8211; predavanje na njema\u010dkom jeziku o feministi\u010dkoj novinarki Jelici Belovi\u0107-Bernadzikowskoj<br \/>\nPredava\u010dica: Sara Gali\u0107 Ivi\u0107<br \/>\nOsje\u010dki lokalni listovi na njema\u010dkom jeziku Die Drau i Slawonische Presse iznjedrili su velik broj suradnika koji su u okviru feljtona (novinskog podlistka) pisali o najrazli\u010ditijim temama, naj\u010de\u0161\u0107e vezanim uz kulturu te aktualnosti na svjetskoj i lokalnoj razini. Jedna od najaktivnijih suradnica bila je i ro\u0111ena Osje\u010danka, Jelica Belovi\u0107-Bernadzikowska.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>17.00 sati<br \/>\n<\/strong><strong><em>online<\/em><\/strong><strong>: <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/channel\/UCmlF7ZdvSMDGS803hAIThqA\">YouTube kanal Austrijskog kulturnog foruma Zagreb<\/a><br \/>\n<\/strong><strong>Angela Lehner: O\u010de na\u0161<br \/>\n<\/strong>&#8211; predstavljanje debitantskog romana Angele Lehner na njema\u010dkom jeziku s hrvatskim podnaslovima<br \/>\nModeratorica: Stephanie Jug<br \/>\nPolicija ju je dovela ovdje, na psihijatrijski odjel stare be\u010dke bolnice. Sada glavnom psihijatru, doktoru Korbu, pripovijeda za\u0161to je do toga moralo do\u0107i. Govori o odrastanju u duboko katoli\u010dkoj seoskoj idili Koru\u0161ke. O su\u017eivotu s roditeljima i mla\u0111im bratom Bernhardom, kojeg \u017eeli spasiti pod svaku cijenu. Me\u0111utim, prema ocu nije naklonjena. Najradije bi ga ubila. Tako barem tvrdi. Naime, ponekad ni sam \u010ditatelj ili \u010ditateljica ne mogu razlikovati istinu i la\u017e. U briljantnom debiju Angela Lehner donosi pri\u010du o junakinji s psihi\u010dkim pote\u0161ko\u0107ama kakve jo\u0161 nije bilo: iznimno duhovitoj, nadmenoj i izrazito manipulativnoj.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong>18.00 sati<br \/>\n<\/strong><strong><em>online<\/em><\/strong><strong>: <a href=\"https:\/\/zoom.us\/j\/92494938752?pwd=aGx1cnQwYnVoZlR0Z3JTVGNPYnduUT09\">Zoom<\/a> <\/strong>(Meeting ID: 924 9493 8752<strong>; <\/strong>Passcode: 431083)<br \/>\n<strong>Prevoditeljica Stjepanka Pranjkovi\u0107: O\u010de na\u0161<br \/>\n<\/strong>&#8211; uvid u rad prevoditeljice Stjepanke Pranjkovi\u0107 na hrvatskom jeziku<br \/>\nModeratorica: Ivana \u0110er\u0111 Dun\u0111erovi\u0107<br \/>\nPrevoditeljica Stjepanka Pranjkovi\u0107 u razgovoru s knji\u017eevnom kriti\u010darkom Ivanom \u0110er\u0111 Dun\u0111erovi\u0107 govori o svojem prevoditeljskom radu na romanu O\u010de na\u0161, kao i o iskustvima i izazovima prevoditeljskog posla.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Vi\u0161e informacija o 11. danima austrijske kulture u Osijeku mo\u017ee se prona\u0107i na mre\u017enoj stranici <a href=\"http:\/\/www.kulturforum-zagreb.org\">Austrijskog kulturnog foruma Zagreb<\/a>.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Austrijski kulturni forum Zagreb u suradnji s Austrijskom \u010ditaonicom Gradske i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice Osijek i Odsjekom za germanistiku Filozofskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta J. J. Strossmayera u Osijeku pod pokroviteljstvom Grada Osijeka po 11. puta organizira Dane austrijske kulture u Osijeku. Ovogodi\u0161nji Dani austrijske kulture u Osijeku traju od 25. do 30. listopada, a program \u0107e se<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":15423,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[36,47],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15422"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15422"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15422\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15427,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15422\/revisions\/15427"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}