{"id":15640,"date":"2021-11-19T11:12:31","date_gmt":"2021-11-19T10:12:31","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=15640"},"modified":"2021-11-19T11:41:17","modified_gmt":"2021-11-19T10:41:17","slug":"upoznajmo-hrvatske-pisce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/upoznajmo-hrvatske-pisce\/","title":{"rendered":"Upoznajmo hrvatske knji\u017eevnike – Slavenka Drakuli\u0107"},"content":{"rendered":"

Slavenka Drakuli\u0107
\n<\/strong><\/p>\n

Slavenka Drakuli\u0107, novinarka je i spisateljica ro\u0111ena u Rijeci 1949. godine. Hrvatska spisateljica koja se u svojim djelima dotakla mnogih tema; od rata, feminizma, do zlostavljanja. Njezina prva publicisti\u010dka knjiga \u201cSmrtni grijesi feminizma\u201d objavljena 1984. godine jedan je od prvih priloga feminizmu tada u Jugoslaviji. Uslijedili su publicisti\u010dki naslovi \u201cKako smo pre\u017eivjeli\u201d, \u201cOni ne bi ni mrava zgazili\u201d, \u201cTijelo njenog tijela\u201d, \u201cBasne o komunizmu\u201d. Drakuli\u0107 kroz djela pru\u017ea realan prikaz \u017eivota svojih protagonista, pi\u0161e o temama o kojima ve\u0107ina ne \u017eeli govoriti i time skida stigmu koja ih prati.\u00a0 Autobiografski sadr\u017eaji, koji obilje\u017eavaju pripovjedni opus Slavenke Drakuli\u0107, uklju\u010duju\u0107i i njezine novinske \u010dlanke, eseje i pri\u010de, odre\u0111eni su prela\u017eenjem iz dokumentarnoga u fikcionalno, iz osobnoga i intimnoga, u op\u0107e i javno. U svim romanima Slavenke Drakuli\u0107 sredi\u0161nja je tema \u017eensko tijelo \u2013 tijelo koje je izlo\u017eeno pogledu izvana, vanjskom oku, izlo\u017eeno opasnosti, nekoj vrsti krajnjih, radikalnih stanja. Umjesto bolesti, govori o silovanju, ljubavnoj strasti, kanibalizmu. Slavenka Drakuli\u0107 najprevo\u0111enija je hrvatska autorica, trenutno \u017eivi i radi na relaciji Hrvatska-\u0160vedska.<\/p>\n

\u201cOptu\u017eena\u201d je roman o zlostavljanju u obitelji, o majkama koje zlostavljaju svoje k\u0107eri. U ime ljubavi, naravno. U njemu se, s puno nijansi, opisuje i jedna zastra\u0161uju\u0107e opsesivna mu\u0161ko-\u017eenska veza, ali u sredi\u0161tu je ipak prikaz majke koja sustavno zlostavlja svoju djevoj\u010dicu. Majka optu\u017eene udala se unato\u010d protivljenju obitelji, no vrlo brzo nakon ro\u0111enja djeteta brak se raspao. Roditelji joj dopu\u0161taju da ponovo \u017eivi s njima, ali pod jednim uvjetom \u2013 mora prekinuti sve kontakte s biv\u0161im mu\u017eem. Kad ona ipak obnovi vezu s njim, zatvara se nevjerojatan krug boli i patnje \u2013 k\u0107i je \u010desto paravan za njihove susrete, ali poslije majka ula\u017ee silne napore kako bi je sprije\u010dila da na bilo koji na\u010din oda koga su vidjele. Metode su treninga i kazni za propuste zastra\u0161uju\u0107e, a fascinantan je pogled u svijest \u017ertve koja se beznadno koprca u mre\u017ei ljubavi i boli.<\/p>\n

\u201cHologrami straha\u201d roman je s autobiografskom jezgrom, u kojem je pripovjeda\u010dica mlada \u017eena koja prolazi kroz slo\u017eenu operaciju transplantacije bubrega. Pripovijedanje u prvom licu neprestano iz sada\u0161njosti prelazi u pro\u0161lost, u raslojenu pro\u0161lost koja sabire razli\u010dite slike pripadne osobnoj povijesti.<\/p>\n

Roman \u201cKao da me nema” potresna je pri\u010da o masovnim silovanjima za vrijeme rata u Bosni. Dosad je objavljen u \u0161esnaest zemalja, a nedavno je u irsko-\u0161vedsko-makedonskoj koprodukciji snimljen i istoimeni igrani film. Ovo je potresan roman, ispri\u010dan bez zadr\u0161ke ogoljenim stilom bez literarnih trikova. Jednostavan, ali moralno kompleksan, roman povezuje rat, mu\u017eevnost, seksualno nasilje i \u017eensko tijelo, no ne nudi banalne zaklju\u010dke\u2026 pitanjima nacije i religije bavi se vrlo suptilno. (Eva Hoffman)<\/p>\n

Godine 1995. Slavenka Drakuli\u0107 objavljuje roman Mramorna ko\u017ea, zanimljivu pri\u010du pisanu u prvom licu koja se bavi distanciranim odnosom jedne kiparice i njene majke. Njihov odnos po\u010diva upravo na esencijalnom do\u017eivljaju tijela i ko\u017ee, kao takve, \u0161to je ujedno i jedna od omiljenih tema Drakuli\u0107eve.<\/p>\n

U romanu \u201cDora i Minotaur: Moj \u017eivot s Picassom\u201d Slavenka Drakuli\u0107 na osnovi Dorine prona\u0111ene bilje\u017enice rekonstruira njezin \u017eivot, njezinu patnju i radosti, \u017eivot u kojem je ona bila va\u017enim dijelom pari\u0161koga nadrealisti\u010dkog umjetni\u010dkog kruga. Roman je veli\u010danstven, portret \u017eene koja je do\u017eivjela slom dijele\u0107i \u017eivot i ideale sa strastvenim genijem, roman koji nijednoga \u010ditatelja, a pogotovo \u010ditateljicu ne\u0107e ostaviti ravnodu\u0161nim prodiru\u0107i duboko u psihu najve\u0107ih umjetnika, koje osje\u0107amo kao svoje \u017eivotne suputnike i supatnike.<\/p>\n

\u201cFrida ili o boli\u201d manje je \u017eivotopis slavne meksi\u010dke slikarice Fride Kahlo, a vi\u0161e intimni opis boli, u tom smislu i \u017eivota kao boli. Napetost visokog intenziteta \u2013 bezobzira \u0161to \u201cznamo sve\u201d o tragi\u010dnoj slikarskoj zvijezdi \u2013 zadana je stalnim, mu\u010dnim poku\u0161ajem da se iska\u017ee ta bol, no \u010dija artikulacija jeziku izmi\u010de. Tako i opasku na po\u010detku ovog razgovora, da je ispisala ono \u0161to je Frida Kahlo naslikala (\u201dni\u0161ta drugo osim svoje nesre\u0107e\u201d, kao \u0161to ka\u017ee njezin lik u ovoj prozi), Slavenka Drakuli\u0107, me\u0111utim, odbacuje, te obja\u0161njava za\u0161to je to rije\u010dima za razliku od slikarstva, ustvari nemogu\u0107e realizirati\u2026<\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slavenka Drakuli\u0107 Slavenka Drakuli\u0107, novinarka je i spisateljica ro\u0111ena u Rijeci 1949. godine. Hrvatska spisateljica koja se u svojim djelima dotakla mnogih tema; od rata, feminizma, do zlostavljanja. Njezina prva publicisti\u010dka knjiga \u201cSmrtni grijesi feminizma\u201d objavljena 1984. godine jedan je od prvih priloga feminizmu tada u Jugoslaviji. Uslijedili su publicisti\u010dki naslovi \u201cKako smo pre\u017eivjeli\u201d, \u201cOni<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":15649,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15640"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15640"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15640\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15668,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15640\/revisions\/15668"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15649"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15640"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15640"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15640"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}