{"id":15663,"date":"2021-11-19T11:40:28","date_gmt":"2021-11-19T10:40:28","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=15663"},"modified":"2021-11-19T11:40:28","modified_gmt":"2021-11-19T10:40:28","slug":"upoznajmo-hrvatske-knjizevnike-bekim-sejranovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/upoznajmo-hrvatske-knjizevnike-bekim-sejranovic\/","title":{"rendered":"Upoznajmo hrvatske knji\u017eevnike – Bekim Sejranovi\u0107"},"content":{"rendered":"

Bekim Sejranovi\u0107 ro\u0111en je 1972. godine u Br\u010dkom. Godine 1985. preselio se u Rijeku gdje je poha\u0111ao pomorsku \u0161kolu i studirao kroatistiku. Od 1993. godine \u017eivio je u Oslu u Norve\u0161koj, gdje je na Povijesno-filozofskom fakultetu magistrirao ju\u017enoslavensku knji\u017eevnost. Od 2011. do 2014. godine \u017eivio je u Ljubljani, a od svibnja 2015. godine \u017eivio je i radio u Zagrebu. Od 2000. godine radio je kao sudski tuma\u010d i knji\u017eevni prevoditelj, predavao je norve\u0161ki za strance, pisao i objavljivao prozu. Romani i kratke pri\u010de prevedene su mu na vi\u0161e stranih jezika: norve\u0161ki, engleski, slovenski, makedonski, njema\u010dki, \u010de\u0161ki, talijanski i poljski. Dobitnik je Nagrade “Me\u0161a Selimovi\u0107”, 2009. godine. Bio je \u010dlan Hrvatskog dru\u0161tva pisaca. U hrvatski jezik prvi je uveo velikane norve\u0161ke knji\u017eevnosti, Frodea Gryttena, Ingvara Ambj\u00f8rnsena i Pera Pettersona. Umro je 21. svibnja 2020. godine, u 49. godini \u017eivota.<\/p>\n

“Bekima \u0107emo pamtiti kao autora kod kojega se knji\u017eevnost i \u017eivot pro\u017eimaju kao kod malo koga, uvijek iskrenog, beskompromisnog i britkog, a temama aktualnog.” Fasung je hibridni spoj autobiografskog romana i fikcije. Ustvari, rije\u010d je o fragmentarnoj prozi u kojoj autor na papir iznosi promi\u0161ljanja o svom odrastanju i \u017eivotu, a \u010dini to cini\u010dno i oporo, na trenutke dirljivo, ali naj\u010de\u0161\u0107e autoironi\u010dno. Bilje\u017ee\u0107i sje\u0107anja na svoju mladost i odrastanje, on crta svoj detaljni autoportret bez ustru\u010davanja iznose\u0107i i daju\u0107i nam na uvid neke intimne detalje iz svog \u017eivotopisa, od kojih bi ve\u0107inu ovdje predo\u010denih dionica mnogi autori pre\u0161utjeli, libe\u0107i se toliko zorne eksplikacije svoje intimne popudbine.<\/p>\n

Roman “Nigdje, niotkuda” mo\u017ee se istodobno \u010ditati i kao kratka povijest ovda\u0161njeg XX. stolje\u0107a i kao katalog svih njegovih izbjegli\u0161tava. Junaci ove knjige doista dospijevaju nigdje, niotkuda, a stihovi (nimalo slu\u010dajno) rije\u010dkog (i nimalo slu\u010dajno) rock benda Let 3 postaju naslov koji najpreciznije opisuje njihov itinerer, njihovu trenutnu poziciju, svijet u kojem \u017eive, ali i one u kojima su \u017eivjeli.
\n“Nigdje, niotkuda”, zato jer to odakle su se zaputili vi\u0161e ne postoji, a to gdje su do\u0161li mo\u017ee se dodu\u0161e prona\u0107i na zemljovidu, ali ne zna\u010di ni\u0161ta. “Nigdje, niotkuda”, zato jer cilj nije mjesto na kojem se mo\u017ee odmoriti, a ne mo\u017ee se re\u0107i da nisu putovali. Ne bez snova, ne bez ljubavi i bez humora.
\nJer, pri\u010daju\u0107i svoju pri\u010du o \u010detiri sprovoda i vjen\u010danju, Bekim Sejranovi\u0107 nipo\u0161to ne dopu\u0161ta da ga shrva teret tolikih negacija. Usred svih njih, a mo\u017eda i njima usprkos, njegova knjiga uspijeva ostati topla i svje\u017ea, sna\u017ean, duhovit i \u017eiv roman.<\/p>\n

Roman “Ljep\u0161i kraj” je isti onaj izravni, duhoviti, samoironi\u010dni, ponekad okrutan, ponekad naivan, ali uvijek iskren glas koji nas je vodio u “Nigdje, niotkuda” pokazat \u0107e nam i “Ljep\u0161i kraj”. U me\u0111uvremenu, svijet se nije previ\u0161e promijenio. Jedna brvnara u zabiti Bosne, jedna unajmljena soba u Oslu, a izme\u0111u Hrvatska i Srbija, Brazil i Indija\u00b8 te sve ono od \u010dega se taj i takav svijet i \u017eivot sastoje: mnogo snijega, mnogo \u017eena, mnogo mamurluka, mnogo putovanja, mnogo usamljenosti, poneki vehabija i jedan mali pas mje\u0161anac. A opet, ni\u0161ta nije isto. Ne \u0161tede\u0107i nikoga, a ponajmanje sebe, Bekim Sejranovi\u0107 jo\u0161 je jednom napisao sjajan roman, knjigu koja \u0107e nas protresti, nasmijati, podi\u0107i i nimalo nje\u017eno spustiti na tlo. Ali kraj je ljep\u0161i, zbilja jest.<\/p>\n

“Sandale” su neobi\u010dna, duhovita i uzbudljiva knjiga. U po\u010detku je to bila knjiga pri\u010da, koja je objavljena pod naslovom \u201cFasung\u201d, ali je nakon deset godina temeljito prekrojena, nadopisana i pretvorena u, zapravo, labavo strukturiran roman. Roman koji nadopunjava i zaokru\u017euje dva Sejranovi\u0107eva dosad objavljena romana \u2013 “Nigdje, niotkuda” i “Ljep\u0161i kraj” – tvore\u0107i s njima uznemiruju\u0107u proznu trilogiju koja na osebujan sejranovi\u0107evski na\u010din hvata “ove prostore” i “ovo vrijeme”. Oslo, Rijeka, Br\u010dko, Australija, Indija samo su neke postaje po kojima skita junak “Sandala”. On je jedan od onih knji\u017eevnih skitnica koje volimo ma koliko bili autodestruktivni i nesposobni za \u201cnormalan\u201d \u017eivot. Stalno se bore\u0107i i sa sobom i sa svijetom koji ga okru\u017euje, hvataju\u0107i se pritom za sve \u0161to prona\u0111e uz put \u2013 alkohol, pornografiju, drogu, tr\u010danje na skijama, zaljubljivanje… \u2013 nje\u017ean i tu\u017ean, borben i malodu\u0161an, duhovit i autoironi\u010dan i kad govori o najva\u017enijim stvarima svog i na\u0161eg \u017eivota, Sejranovi\u0107ev je pripovjeda\u010d vjerojatno jedan od najintrigantnijih, najzabavnijih i najbolje ispisanih likova novije hrvatske knji\u017eevnosti. Bila bi \u0161teta da ga ne upoznate.<\/p>\n

“Tvoj sin Huckleberry Finn” pretposljednji je roman iz njegova cjelokupnog opusa. Matori, pripovjeda\u010dev otac, te\u0161ko je bolestan, prije smrti dolazi iz Australije u Br\u010dko vidjeti sina s kojim je cijeli \u017eivot u zategnutim i kompliciranim odnosima. Njegov je sin pisac koji se iz Osla vratio u Br\u010dko i \u017eivi u brodici na rijeci \u2013 plovi, ponekad pi\u0161e i redovito se drogira. Otac mu kupuje ve\u0107i, ali stari brod koji zajedno poku\u0161avaju obnoviti, a u tome im poma\u017ee Crnac, pi\u0161\u010dev prijatelj i rije\u010dni krijum\u010dar. Matori se jednog jutra nije vratio s no\u0107nog ribolova. Sin se boji da se dogodilo najgore, pa krene obilaziti savske ade i ribi\u010dke loge, tra\u017ei Matorog i istovremeno ga je strah onoga \u0161to \u0107e na\u0107i pa se neprestano puca svojim \u2018koktelima\u2019. Tijekom potrage pripovijeda nam povijest kompleksnog odnosa s ocem, ali i druge klju\u010dne trenutke svog \u017eivota, kao i svoju najve\u0107u rije\u010dnu avanturu, plovidbu Savskom bubom, s Norve\u017eaninom Petterom i Japancem Mokuom, od Br\u010dkog do Crnog mora. Bekim Sejranovi\u0107 napisao je fascinantan roman o \u017eivotu na rijeci, prvi takav na ovim prostorima, pa posveta Marku Twainu nije nimalo slu\u010dajna. To je istovremeno i roman o potrazi za vlastitim identitetom, roman o odrastanju odnosno odbijanju da se odraste, roman o odnosu oca i sina, ljubavni roman, i na kraju, roman o drogiranju i borbi s ovisno\u0161\u0107u, tako\u0111er prvi takav na ovim prostorima.<\/p>\n

“Dnevnik jednog nomada” istovremeno je putopis, dnevnik \u010ditanja i zbirka zapisa o svakodnevnoj borbi sa \u017eivotom, koliko traumati\u010dnoj toliko i lijepoj. Od godine 2011. do 2016., od Ljubljane, preko Osla do Zagreba i Br\u010dkog \u010ditamo dnevni\u010dke zapise o jednoj ljubavnoj pri\u010di i njenoj propasti; o ocu koji gotovo svakog mjeseca putuje iz Osla u Ljubljanu da vidi mla\u0111u k\u0107er, jer se boji da \u0107e ga zaboraviti, i o starijoj k\u0107eri u Oslu koja o\u010duha zove tatom, a njega po imenu; o knji\u017eevniku koji istodobno sudjeluje u hrvatskoj, bosanskoj i norve\u0161koj knji\u017eevnosti… Pratimo i avanturu nastajanja romana koji autor poku\u0161ava paralelno pisati na ‘na\u0161em’ i na norve\u0161kom, slijedimo Sejranovi\u0107a na brojnim knji\u017eevnim promocijama, festivalima i rezidencijama, pratimo njegove susrete s kolegama, prijateljima, \u017eenama i ljubavnicama, \u010ditamo o knjigama koje on \u010dita. Razapet izme\u0111u Skandinavije i Balkana, Bekim Sejranovi\u0107 ispisuje stranice o dva svijeta, i o sebi u njima i izvan njih, koje su jednako potresne, uznemiruju\u0107e i duhovite kao i najbolje stranice njegovih romana. Samo ovdje nema glavnog junaka da se iza njega bar malo skrije, tu su samo Bekim i njegovi demoni.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bekim Sejranovi\u0107 ro\u0111en je 1972. godine u Br\u010dkom. Godine 1985. preselio se u Rijeku gdje je poha\u0111ao pomorsku \u0161kolu i studirao kroatistiku. Od 1993. godine \u017eivio je u Oslu u Norve\u0161koj, gdje je na Povijesno-filozofskom fakultetu magistrirao ju\u017enoslavensku knji\u017eevnost. Od 2011. do 2014. godine \u017eivio je u Ljubljani, a od svibnja 2015. godine \u017eivio je<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":15664,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15663"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=15663"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15663\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15666,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/15663\/revisions\/15666"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/15664"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=15663"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=15663"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=15663"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}