![\"\"](\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/04\/2022_04_20_roda_roda_150-1.jpg\")
<\/a>Iako dolazi iz \u017eidovske obitelji, 1894. godine, po dolasku u Osijek, mladi topni\u010dki kadet Roda Roda donosi odluku o prelasku na katoli\u010danstvo. Nadimak Roda Roda ostao mu je zbog njegovog prvog pseudonima pod kojim je slao svoje rane knji\u017eevne radove u Osje\u010dki Slawonische Presse. Pisao je prozu, naj\u010de\u0161\u0107e beletristi\u010dku, drame, reporta\u017ee i prijevode. Nakon vojni\u010dke karijere, po\u010deo se ozbiljno baviti pisanjem. Njegov prvi dramski prvijenac \u201cDana Petrovich\u201d izvelo je Osje\u010dko njema\u010dko kazali\u0161te 1903. godine.<\/p>\n\nIako je putovao po cijeloj Europi, a na kraju se preselio u Ameriku gdje je \u017eivio do kraja \u017eivota, glavni motivi u njegovim djelima bili su upravo Osijek, Slavonija, slavonsko selo i obi\u010daji, ba\u0161 kao i u romanima \u201cVragolije tatina sina Marije\u201d i autobiografskom \u201cRoda Rodas Roman\u201d, ali i u zbirci novela \u201cCarski komornici\u201d. Njegov cjelokupni knji\u017eevnim opus pisan je na njema\u010dkom jeziku.<\/p>\n
Po\u010deci Rodina knji\u017eevnog stvarala\u0161tva vezani su uz Slavoniju i u znaku su zavi\u010dajne tematike. Prve humoreske i novele nastale su posljednjih godina 19. stolje\u0107a, a njihovo objavljivanje uslijedilo je 1901. i jo\u0161 sustavnije 1902. godine” (V. Obad). Budu\u0107i da mu je Slavonija bila prva knji\u017eevna inspiracija, \u010desto se izja\u0161njavao kao “Slavoniter”.<\/p>\n Koli\u010dinom napisanih radova, Roda Roda zavi\u010dajnim opusom ne zaostaje za dvojicom Vinkov\u010dana Josipom i Ivanom Kozarcem, s kojima u mnogo\u010demu iskazuje i duhovnu srodnost.<\/p>\n Humoristi\u010dnom i satiri\u010dnom prozom, Roda Roda je uspio posti\u0107i sjajan uspjeh, kao i dramama nastalima na temama iz Austro-Ugarske Monarhije. Bio je poznat i kao filmski glumac i kabaretist.<\/p>\n Godine 1938. odlazi u \u0160vicarsku, potom u SAD. Umro je u New Yorku 1945. u dobi od 73 godine.<\/p>\n<\/a>Ukupno spisateljsko stvarala\u0161tvo Alexandra Rode Rode nastalo je na njema\u010dkom jeziku. Prevodio je na njema\u010dki, a pisao je drame, scenarije, libreta, prozu, reporta\u017ee, feljtone, anegdote, viceve\u2026<\/p>\n<\/a>Od 1901. godine objavljuje priloge u minhenskom humoristi\u010dnom \u010dasopisu Simplicissimus, a 1902. objavljuje humoreske iz osje\u010dkog \u017eivota u novinama Slavonische Presse i berlinskom humoristi\u010dkom \u010dasopisu Fr\u00f6hliche Kunst. Tih godina nastaju i neka od najzna\u010dajnijih njegovih djela: drama Dana Petrovi\u0107, prerada romana Milan ja\u0161e u no\u0107, Kraljica ljeta, Vragolije tatina sina Marije te kasnija velika djela Panduri, Carski komornici i Pripovijesti iz Slavonije.<\/p>\n