{"id":17032,"date":"2022-06-02T10:06:18","date_gmt":"2022-06-02T08:06:18","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=17032"},"modified":"2022-06-02T10:07:09","modified_gmt":"2022-06-02T08:07:09","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-ukrajinska-knjizevnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-ukrajinska-knjizevnost\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Ukrajinska knji\u017eevnost"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Zbog aktualne\u00a0ratne situacije u Ukrajini, odlu\u010dili smo sve ovoga puta predstaviti njihovu\u00a0knji\u017eevnost\u00a0koja je na ovim prostorima prisutna u malom opsegu i relativno nepoznata. Ukrajinci\u00a0svoju knji\u017eevnost bilje\u017ee\u00a0od stvaranja srednjovjekovne dr\u017eave Kijevske Rusije. Razvoj izvorne literature u\u00a0Kijevskoj Rusiji\u00a0uglavnom je bio obilje\u017een\u00a0bogatom narodnom usmenom tradicijom i prijevodima religijskih tekstova. Najzna\u010dajniji didakti\u010dki rad tog razdoblja je “Propovijed o zakonu i blagodati”\u00a0(Slovo o zakone i blagodati) iz 1050. godine.\u00a0Na prijelazu iz 18. u 19. stolje\u0107e teritorij\u00a0 Ukrajine\u00a0bio je podijeljen izme\u0111u\u00a0Ruskog Carstva\u00a0i\u00a0Austro-Ugarske Monarhije. Restrikcije u sklopu Austro-Ugarske bile su zanemarive u odnosu na one u Ruskom Carstvu s toga je literatura u\u00a0Zapadnoj Ukrajini\u00a0sa sredi\u0161tem u gradu\u00a0Lavovu\u00a0bitno utjecala na razvoj suvremene ukrajinske knji\u017eevnosti. Ukrajinci\u00a0u sklopu\u00a0Ruskog Carstva\u00a0tijekom 18. i 19. stolje\u0107a bili su pod stalnim pritiskom bez znanstvenog upori\u0161ta kako ne postoji\u00a0ukrajinski jezik,\u00a0ve\u0107 je rije\u010d isklju\u010divo o dijalektu ruskog jezika. Dio ukrajinskih genijalaca (odgojenih u ukrajinskom kulturnom duhu) u\u00a0ruskoj knji\u017eevnosti\u00a0do jedne mjere se po\u010deo miriti s takvom imperijalnom politikom, a me\u0111u njima posebno se isti\u010du\u00a0Nikolaj Vasiljevi\u010d Gogolj\u00a0i njegov simpatizer\u00a0Fjodor Mihajlovi\u010d Dostojevski\u00a0koji su podrijetlom bili iz\u00a0Ukrajine; jedan rodom, a drugi po ocu.\u00a0Gogolj\u00a0(rodom iz Ukrajine) vodio je poseban “vlastiti rat”\u00a0jer mu je ruska sredina bila te\u0161ko prihvatljiva te u suprotnosti s kulturom razmi\u0161ljanja kakva se susretala u Ukrajini.\u00a0Takvoj\u00a0rusifikacijskoj\u00a0praksi, u kojoj je ruski jezik bio preduvjetom za bilo kakav rad i eventualni uspjeh, sna\u017eno su se usprotivila dva velika ukrajinska knji\u017eevnika\u00a0Taras \u0160ev\u010denko\u00a0i\u00a0Pantelejmon Kuli\u0161. Njihov rad nije samo usavr\u0161io ukrajinsku knji\u017eevnost, ve\u0107 je bio klju\u010dan oslonac u formiranju neovisnog ukrajinskog nacionalnog identiteta. Najpoznatiji suvremeni ukrajinski pisci jesu:\u00a0Oksana Zabu\u017eko, Haska \u0160ijan, Sofija Andruhovi\u010d, Jurij Andruhovi\u010d. Ukoliko \u017eelite pobli\u017ee upoznati ukrajinsku knji\u017eevnost i otkriti \u0161to vam ona mo\u017ee ponuditi te joj dopustiti da svojim idejama pomiri poneke razli\u010ditosti u vama, Gradska i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica Osijek pravo je mjesto za to. Na na\u0161im policama potra\u017eite najnovija djela ukrajinske knji\u017eevnosti, kao i nezaobilazne klasike. U nastavku pogledajte na\u0161e prijedloge.<\/p>\n

\"\"<\/a>Oksana Zabu\u017eko\u00a0(ukr.\u00a0\u041e\u043a\u0441\u0430\u043d\u0430 \u0421\u0442\u0435\u0444\u0430\u043d\u0456\u0432\u043d\u0430 \u0417\u0430\u0431\u0443\u0436\u043a\u043e – Oksana Stefanivna Zabu\u017eko); (19. rujan 1960.,\u00a0Luck,\u00a0Ukrajina); ukrajinska je spisateljica, poznata u\u00a0 ukrajinskim\u00a0 i europskim spisateljskim krugovima. Oksana je u\u00a0europskim\u00a0krugovima posebno poznata zbog svojih knji\u017eevnih kritika i literarnog djela \u201cTerenska istra\u017eivanja ukrajinskog seksa\u201d (1996.) koje je prevedeno na osam svjetskih jezika. U svojim\u00a0knji\u017eevnim\u00a0i drugim djelima Oksana posebnu pozornost posve\u0107uje ukrajinskoj samoidentifikaciji,\u00a0 postkolonijalnim\u00a0 pitanjima i feminizmu\u00a0u\u00a0svijetu\u00a0i Ukrajini. Zavr\u0161ila je studij\u00a0filozofije\u00a0na\u00a0Kijevskom\u00a0sveu\u010dili\u0161tu Taras \u0160ev\u010denko te je doktorirala 1987. godine. Godine 1992. pozvana je na ugledno ameri\u010dko sveu\u010dili\u0161te\u00a0Penn State University\u00a0kako bi predavala na temu ukrajinske knji\u017eevnosti. Od tada je u \u010destim kontaktima s vi\u0161e svjetskih sveu\u010dili\u0161ta, posebno u\u00a0SAD-u i\u00a0Njema\u010dkoj. Potpredsjednica je ukrajinskog PEN-a. Oksana ima stalan posao na Filozofskom Institutu \u201cHrihorij Skovoroda\u201d koji se nalazi u sklopu Nacionalne akademije znanosti u\u00a0Ukrajini.<\/p>\n

\"\"<\/a>Roman \u201cMuzej zaba\u010denih tajna\u201d dobio je 2013. godine nagradu Angelus za najbolju knjigu Srednje Europe. \u201cMuzej zaba\u010denih tajna\u201d je remek-djelo u kojemu je upotrijebljena sva artiljerija koju knji\u017eevnost mo\u017ee ponuditi u borbi protiv sila mraka. Dvije usporedne fabularne linije, odvojene u vremenu, teku u romanu ukrajinske spisateljice Oksane Zabu\u017eko \u2013 neobi\u010dno se dodiruju\u0107i, prizivaju\u0107i jedna drugu u imenima likova, doga\u0111ajima i zaokretima u radnji, da bi se naposljetku stopile u jednu. Ambiciozno\u0161\u0107u i opse\u017eno\u0161\u0107u svojega projekta, kompleksnim re\u010denicama koje kao da nastoje izraziti vi\u0161e nego \u0161to je to jezikom mogu\u0107e, metaforom i metonimijom kao osnovnim vezivnim tkivom cjelokupnoga teksta, komuniciranjem s aktualnim dosezima u znanosti, filozofiji i umjetnosti \u2013 a iznad svega Vremenom kao prvenstvenim tematskim podru\u010djem \u2013 Oksana Zabu\u017eko napisala je prustovski roman, koji se u jednom, \u010dini se, ipak razlikuje od Proustovoga: ne zadovoljavaju\u0107i se subjektivnim sje\u0107anjem, osobnim \u201edvoranama\u201c, kao jedinom ontolo\u0161kom mogu\u0107no\u0161\u0107u istine i povijesnog postojanja, roman oslikava borbu kolektivnog sje\u0107anja da odre\u0111ene istine ne padnu u zaborav, kao \u201etajne\u201c iz dje\u010dje igre u rupu u kojoj ostaju vje\u010dno zakopane. Sljede\u0107i naslov iste autorice nosi naslov \u201cTerenska istra\u017eivanja ukrajinskog seksa\u201d. Ispripovijedana u struji svijesti, ovo je pri\u010da o strasnoj vezi ukrajinske pjesnikinje i umjetnika. Kroz pri\u010du se prelamaju mnoge teme, poput povijesti Ukrajine, ukrajinskog nacionalnog identiteta, \u017eenske emancipacije, ljubavi, nasilja i strasti, umjetnosti, knji\u017eevnosti\u2026 Iako ih autorica negira, roman sadr\u017ei autobiografske elemente poput ukrajinskog podrijetla junakinje, njene pjesni\u010dke vokacije i odlaska u Ameriku. Glavna junakinja zaljubljena je \u017eena ogrezla u depresiju. Dok iz teksta saznaje o intimnim pojedinostima njezina \u017eivota, \u010ditatelj se zatje\u010de u ulozi ispovjednika-psihoterapeuta. Pacijentica-spisateljica-junakinja romana za dijagnozu se pobrinula sama, nazvav\u0161i svoju bolest nacional-mazohizmom. Roman “Terenska istra\u017eivanja ukrajinskog seksa” do\u017eivio je brojna izdanja prije slu\u017ebenog objavljivanja 1996. Preveden na mnoge svjetske jezike, autoricu je vinuo u sam vrh svjetske knji\u017eevnosti, a u Ukrajini je progla\u0161en najkontroverznijim romanom novije ukrajinske knji\u017eevnosti. Premda su neki kriti\u010dari roman stavili u ladicu autobiografske knji\u017eevnosti, Oksana Zabu\u017eko obja\u0161njava kako je on sve samo ne autobiografija. No, autorica i pripovjeda\u010dica u romanu ipak imaju odre\u0111enih sli\u010dnosti, kao na primjer ukrajinsko podrijetlo, status nadarene pjesnikinje i odlazak u SAD. Kroz pri\u010du o strasnoj, ali i nasilnoj ljubavnoj vezi s ukrajinskim umjetnikom prelama se povijest Ukrajine, njezina tranzicijska stvarnost, pitanja identiteta, jezika, \u017eenske emancipacije, ispripovijedane u struji svijesti, gdje se poetski pasa\u017ei o ljubavi i strasti, pod\u010dinjavanju i nasilju, rascijepljenosti glavne junakinje, ispreple\u0107u s o\u0161troumnim zapa\u017eanjima o “ukrajinskom \u010dovjeku”, umjetnosti i knji\u017eevnosti, pro\u0161losti i sada\u0161njosti. Amerika kao antipod Ukrajini, tijelo kao metafora dr\u017eave, tereni su za istra\u017eivanje danas va\u017enih problema identiteta, hibridnosti, sloboda i ravnopravnosti u svijetu gdje smo \u010desto prisiljeni govoriti nekim tu\u0111im jezikom, odr\u017eavaju\u0107i sustav dru\u0161tvene la\u017ei, nejednakosti i pod\u010dinjavanja. Oksana Zabu\u017eko bira jezik poezije kojim progovara o bolnim istinama ukrajinskoga dru\u0161tva kako bi ga izbavila iz “te vje\u010dite osu\u0111enosti na nepostojanje”.<\/p>\n

Haska \u0160ijan\u00a0[\u0413\u0430\u043b\u0438\u043d\u0430 (\u0413\u0430\u0441\u044c\u043a\u0430) \u0428\u0438\u044f\u043d)ro\u0111ena je 1980. godine u Lavovu. Studirala je klasi\u010dnu filologiju na Lavovskom sveu\u010dili\u0161tu. Bavi se pisanjem, prevo\u0111enjem i fotografijom. Suvlasnica je knji\u017eare u svom rodnom gradu i autorica zapa\u017eenog bloga. S Tilom Schulzom pokrenula je radionicu kreativnog pisanja pod nazivom \u201ePri\u010da za jedan vikend\u201c. Aktivno se zala\u017ee za pove\u0107anje transparentnosti u javnoj nabavci knjiga i ud\u017ebenika u Ukrajini. Njezin prvi roman, \u201eLovi, doktore, lovi!\u201c objavljen je 2014., a njegov ve\u0107i dio napisan je na mobitelu dok je le\u017eala u bolnici.<\/p>\n

\"\"<\/a>Pozornost javnosti i Europsku nagradu za knji\u017eevnost stekla je 2019. godine svojim drugim romanom, \u201eIza le\u0111a\u201c. Trenutno \u017eivi i radi u Kijevu. Roman je dijelom nastao u nekoliko knji\u017eevnih rezidencija u kojima je autorica boravila tijekom pisanja, me\u0111u kojima je i ona splitska. U sredi\u0161tu radnje romana, koji se ve\u0107im dijelom odvija u Lavovu, djevojka je Marta koja \u017eivi sa svojim mladi\u0107em Maksom udobnim gra\u0111anskim \u017eivotom, koji se ne razlikuje mnogo od \u017eivota njihove generacije u nekoj zapadnoeuropskoj metropoli, odnosno provincijalne percepcije tog \u017eivota, pokupljene uglavnom s dru\u0161tvenih mre\u017ea. Maksova i Martina malogra\u0111anska idila naru\u0161i se u trenutku kad Maks dobije poziv za mobilizaciju jer u zemlji traje rat s proruskim separatistima. Marta je svjesna da se u dubinski korumpiranom dru\u0161tvu, kakvo je ukrajinsko, vrlo lako mo\u017ee izbje\u0107i poziv. Me\u0111utim, Maks to odbija i odlazi u vojsku, na \u0161to Marta nevoljko pristaje. Marta je prisiljena, jer su takva o\u010dekivanja okoline u ratom zahva\u0107enoj zemlji, \u0161to nije slu\u010daj samo s Ukrajinom, \u0161to ovoj pri\u010di daje univerzalni karakter, igrati ulogu vjerne Penelope koja smjerno \u010deka svog Odiseja. Stoga volontira u humanitarnoj organizaciji koja se bavi pomaganjem djece \u010diji su o\u010devi poginuli u ratu. Marta poku\u0161ava ispuniti o\u010dekivanja dru\u0161tva i onih njoj najbli\u017eih te odigrati ulogu Penelope, ali nikako se ne uspijeva pomiriti s \u010dinjenicom da ju je Maks ostavio i oti\u0161ao u ne\u0161to tako besmisleno kao \u0161to je rat. Gomilanje seksualne frustracije i preispitivanje odnosa prema tjelesnosti kao i dru\u0161tvenih o\u010dekivanja koja se name\u0107u \u017eenama odvest \u0107e Martu do ruba njezine izdr\u017eljivosti i natjerati je da preslo\u017ei svoje \u017eivotne postavke, prioritete i odnose za koje je dotad mislila da su \u010dvrsti i postojani.<\/p>\n

\"\"<\/a>Sofija Andruhovi\u010d\u00a0[Sofia Yuriyivna Andrukhovych] (1982., Ivano-Frankivsk; nekada Stanislaviv) jedna je od najva\u017enijih i najproduktivnijih suvremenih ukrajinskih spisateljica. Pi\u0161e romane, publicistiku, eseje te se oku\u0161ala i u pisanju pri\u010da za djecu i ure\u0111ivanju knji\u017eevnoga \u010dasopisa\u00a0“\u010cetver” (2003. do 2005.). Najve\u0107i je uspjeh do\u017eivjela objavljivanjem romana “Felix Austria” 2014., koji je odmah po objavljivanju postao ukrajinski bestseler te je ovjen\u010dan nekolicinom nagrada: Nagrada za knjigu godine BBC Ukrajina 2014., Knji\u017eevna nagrada Joseph Conrad Korzeniowski 2015., Nagrada Lesia i Petro Kovalev 2015.<\/p>\n

\"\"<\/a>Po romanu je snimljen i uspje\u0161an film. 2020. godine objavljuje “Amadocu”, koja ve\u0107 po izlasku do\u017eivljava kultni status i smatra se jednim od najva\u017enijih djela suvremene ukrajinske knji\u017eevnosti. Prva od dvije njene knjige nosi naziv \u201eFelix Austria\u201c. To je povijesno-dru\u0161tveni roman u kojemu se opisuje spisatelji\u010din rodni grad. Fikcionalni Stanislaviv Sofije Andruhovi\u010d mali je grad na rubu \u201esretne\u201c Austrije na prijelazu iz 19. u 20. st. i jedan od glavnih likova – svjedoka gotovo nemogu\u0107ega prijateljstva izme\u0111u k\u0107eri siroma\u0161nog Rusina Stefanije \u010cornjenko, i Adele Anger, k\u0107eri dobrostoje\u0107ega doktora. Nakon doktorove smrti, Stefanija postaje Adelina slu\u017eavka, a to \u0107e, s Adelinom udajom i nenadanim ulaskom dje\u010daka Feliksa u njihove \u017eivote, postati pri\u010da o jednom nevjerojatnom i na trenutke za\u010dudnom i te\u0161kom prijateljstvu. Iza naoko jednostavnog romana o situaciji u Stanislavivu krajem devetnaestog stolje\u0107a krije se nevjerojatno suptilna i vje\u0161to izvedena alegorija o patologijama dru\u0161t(a)va, multikulturalizmu prije multikulturalizma i povijesno – politi\u010dkim odnosima unutar Ukrajine i Austro-Ugarske Monarhije. S druge strane, onaj stvarni Stanislaviv (od 1962. Ivano – Frankivsk), u kombinaciji sa svojom mitologijom i plodnom spisateljskom scenom koja se u svojim radovima bavila i povijesti grada, po\u010detkom 1990. zapo\u010dinje svoj literarni procvat i postaje mala knji\u017eevna metropola zapadne Ukrajine. Danas je taj knji\u017eevni fenomen poznat po nazivu fenomen Stanislaviv. Druga knjiga Sofije Andruhovi\u010d nosi naslov \u201eAmadoca\u201c. Izdana je 2020. godine i smatra se jednim od najva\u017enijih djela suvremene ukrajinske knji\u017eevnosti. U ovom velikom romanu ukrajinske knji\u017eevnosti autorica progovara o razli\u010ditim vrstama ljubavi u kriznim trenucima za \u010dovjeka i za \u010dovje\u010danstvo kao takvo, o sje\u0107anju i zaboravu, o necjelovitosti i stalnoj promjenjivosti ljudske osobnosti, o neispri\u010danim pri\u010dama koje le\u017ee na dnu na\u0161ega sje\u0107anja. Roman u sebi spaja tri pri\u010de: iz vremena drugog svjetskog rata u malenom gradi\u0107u u zapadnoj Ukrajini, doga\u0111ajima za vrijeme sovjetskih represija te sada\u0161njosti, povezane nitima fragmentarnosti sje\u0107anja, boli i ljubavi. Okosnicu romana “Amadoca” \u010dine pre\u0161u\u0107ena, iskrivljena i prilago\u0111ena sje\u0107anja koja su rezultat tuma\u010denja pro\u0161losti te traganja za vlastitim identitetom. Potraga za legendarnim jezerom Amadoca na \u010dijim imaginarnim obalama \u017eive junaci predstavlja za njih \u017eivu vodu sje\u0107anja i mrtvu vodu zaborava, dok je samo jezero misteriozno isparilo, propalo pod zemlju te junaci moraju sami slagati krhotine sje\u0107anja u bizarni mozaik svoje osobnosti. Unaka\u017een do neprepoznatljivosti u jednom od \u017eari\u0161nih mjesta ukrajinskih sukoba, junak romana za\u010dudo pre\u017eivljava, ali gubi pam\u0107enje. Ne sje\u0107a se ni svog imena, niti porijekla, kao ni voljenih osoba. Strpljenje i ljubav jedne \u017eene u\u010dinit \u0107e ipak \u010duda \u2013 dotaknuti najdublje slojeve sje\u0107anja i zaborava, tkaju\u0107i iznova tapiseriju \u017eivota. Naslov romana nadahnut je imenom negda\u0161njeg mitskog, najve\u0107eg europskog jezera na prostoru dana\u0161nje Ukrajine, koje je u jednom trenutku povijesti tajanstveno i\u0161\u010dezlo, utapaju\u0107i u svojim vodama memoriju vremena Drugoga svjetskog rata, staljinisti\u010dke sovjetske represije, ali i sada\u0161njosti. Radi se o monumentalnoj epskoj pri\u010di o fenomenu postpam\u0107enja, kojim se traumati\u010dna iskustva prenose iz nara\u0161taja u nara\u0161taj, ispri\u010danoj preko nesvakida\u0161nje ljubavne pri\u010de izme\u0111u glavnih likova romana, Romane i Bogdana Krivodjaka. Roman epskom \u0161irinom, koja se\u017ee do vi\u0161e stolje\u0107a unatrag, briljantnim knji\u017eevnim stilom opisuje ukrajinsko 20. stolje\u0107e, i to preko sudbina tri nara\u0161taja vi\u0161e razli\u010ditih obitelji \u010dije se sudbine ukr\u0161taju kroz tri traumati\u010dna povijesna razdoblja: rat u Donbasu, vrijeme Drugog svjetskog rata obilje\u017eeno holokaustom i vrijeme Staljinova terora koji je svoju kulminaciju dosegnuo upravo u Ukrajini. Radi se, dakle, o remek-djelu ukrajinske, ali i europske knji\u017eevnosti, objavljenom pro\u0161le godine.<\/p>\n

Tekst: Kre\u0161imir \u0160ok\u010devi\u0107, dipl. knji\u017eni\u010dar<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zbog aktualne\u00a0ratne situacije u Ukrajini, odlu\u010dili smo sve ovoga puta predstaviti njihovu\u00a0knji\u017eevnost\u00a0koja je na ovim prostorima prisutna u malom opsegu i relativno nepoznata. Ukrajinci\u00a0svoju knji\u017eevnost bilje\u017ee\u00a0od stvaranja srednjovjekovne dr\u017eave Kijevske Rusije. Razvoj izvorne literature u\u00a0Kijevskoj Rusiji\u00a0uglavnom je bio obilje\u017een\u00a0bogatom narodnom usmenom tradicijom i prijevodima religijskih tekstova. Najzna\u010dajniji didakti\u010dki rad tog razdoblja je “Propovijed o zakonu<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":17038,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17032"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17032"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17032\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17040,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17032\/revisions\/17040"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17038"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}