{"id":17121,"date":"2022-06-21T12:07:58","date_gmt":"2022-06-21T10:07:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=17121"},"modified":"2022-06-21T12:15:21","modified_gmt":"2022-06-21T10:15:21","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-zasladite-ljeto-cokoladom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-zasladite-ljeto-cokoladom\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Zasladite ljeto \u010dokoladom"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Slatki i tamnosme\u0111i, gust i omamljuju\u0107i okus kockice ili napitka, ve\u0107inu \u0107e nas automatski podsjetiti na finu \u010dokoladu ili \u010dokoladni napitak. No, prije tri i pol tisu\u0107e godina, taj poseban okus bio je poznat samo nekolicini naroda Srednje Amerike. U srpnju se obilje\u017eava Svjetski dan \u010dokolade, to\u010dnije 7. je srpnja datum kada se obilje\u017eava pristizanje svima omiljene slastice u Europu. \u010cokolada se proizvodi od zrna kakaovca uz dodatke \u0161e\u0107era, vanilije, kave i vo\u0107a ili ora\u0161astih plodova te pretvara u nama poznati slatki\u0161. Ona je prirodan antidepresiv, sadr\u017eava triptofan koji stvara serotonin ili, kako ga zovu, hormon sre\u0107e. A kako smo ve\u0107 sretni jer nam po\u010dinju godi\u0161nji odmori i ljetni praznici, predla\u017eemo vam da uz jednu kockicu crne ili mlije\u010dne \u010dokolade pregledate i nekoliko naslova koje \u0107emo vam predstaviti.<\/p>\n

Neodoljiva \u010dokolada<\/strong>
\nU ovoj \u0107ete knjizi na\u0107i vi\u0161e od 100 recepata za slasne \u010dokoladne delicije \u2013 od prhkih pralina i keksa, preko slasnih krema bogata okusa, do fantasti\u010dnih kola\u010da i rasko\u0161nih torti od \u010dokolade. Recepti su popra\u0107eni prekrasnim fotografijama slastica koje \u0107e vas nadahnuti da ih i sami isprobate. U\u017eivajte u zamamnoj \u010dokoladnoj kremi s lje\u0161njacima, laganoj kremi od bijele \u010dokolade s karamelom, eklerima, profiterolima, osvje\u017eavaju\u0107em \u010dokoladnom kola\u010du s kru\u0161kama ili s naran\u010dom, profinjenoj torti od \u010dokolade i \u0161ampanjca ili torti s \u010dokoladnim \u0161lagom\u2026 Ma koji recept odabrali, pred vama je prava \u010dokoladna pustolovina koja \u0107e vas odvesti u svijet neponovljivih \u010dokoladnih slastica. U ovoj \u0107ete knjizi na\u0107i i pregr\u0161t korisnih savjeta za lak\u0161u i kreativniju pripremu slastica. Tu su i razne zanimljivosti o namirnici koju toliko volimo \u2013 \u010dokoladi. Neodoljiva \u010dokolada neizostavna je kuharica za sve koji rado pripremaju \u010dokoladne slastice i u\u017eivaju u ma\u0161tovitim \u010dokoladnim desertima. Prepustite se i vi novim, neodoljivim, slasnim \u010dokoladnim u\u017eicima!<\/p>\n

\u010cokolada: uvijek tako dobra: knjiga o \u010dokoladi<\/strong>
\nAko vas zanima sve o \u010dokoladi, njezina povijest i na\u010din dobivanja \u010dokolade kakvu znamo danas, onda je ovo knjiga koju morate pro\u010ditati. Autor\u00a0Dragan \u0160imunec\u00a0potrudio se na jednom mjestu objediniti sve poznate i manje poznate \u010dinjenice o \u010dokoladi. \u201ePut \u010dokolade kroz prostor i vrijeme usko je povezan sa zbivanjima koja su obilje\u017eila ljudsku povijest \u2013 od ratova, velikih pomorskih otkri\u0107a, tehni\u010dkih izuma, industrijske revolucije, osvajanja svemira, globalizacije, razvoja znanosti, agrara i trgovine, a ni u jednom razdoblju ne gubi joj se trag. Uvijek je bila prisutna na povijesnoj sceni, pa kada se govori o njenoj povijesti govori se zapravo o povijesti na\u0161ega svijeta.\u201c<\/p>\n

\u010cokolada: gorkoslatka saga o svjetlu i tami<\/strong>
\nU ovoj iskri\u010davoj pripovijesti, priznati “foodie”\u00a0Mort Rosenblum\u00a0istra\u017euje \u010darobni svijet \u010dokolade. Od mole poblana \u2013 piletine u umaku od \u010dokolade i \u010dilija \u2013 drevnog Meksika preko suvremenih francuskih \u010dokoladara koji stvaraju palets d\u00b4or \u2013 zlatom posute zalogaje crne \u010dokolade do golemih imperija Hersheya, Godive i Valhrone, Rosenblum slijedi slatki trag \u010dokolade diljem svijeta. Novi nutricionisti tvrde kako \u010dokolada nije opasna. Ponovno pokazuju kako nemaju pojma. Vrhunska \u010dokolada najopasnija je od svih poznatih droga; kod senzibilnih osoba otvara trenuta\u010dnu, do\u017eivotnu i neizlje\u010divu ovisnost. Devet od deset ljudi ka\u017ee da vole \u010dokoladu. Deseti la\u017ee.<\/p>\n

Pri\u010da o \u010dokoladi = Xocoatl\u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 \u00a0 <\/strong>Od vremena Maya koji su izumili \u010dokoladu i Asteka koji su je preuzeli, do dana\u0161njih dana. Mladi \u010ditaoci upoznaju se s obi\u010dajima vezanima za konzumiranje \u010dokolade u pojedinim kulturnim sredinama, kao i s na\u010dinom proizvodnje \u010dokolade i prvimznamenitim proizvo\u0111a\u010dima; zanimljivostima o \u010dokoladi; vrstama \u010dokolade i receptima. Knjiga sa \u010dijih stranica gotovo mo\u017eemo osjetiti miris \u010dokolade, a autorica Irena Serti\u0107 nas vod<\/span>i od<\/span>\u00a0postanka \u010dokolade preko usavr\u0161avanja njezine proizvodnje do recepta za vru\u0107u \u010dokoladu i \u010dokoladni umak. Moglo bi vam se u\u010diniti kako \u0107e se u ov<\/span>e vru\u0107e ljetne dane ova knji\u017eica u va\u0161im rukama rastopiti poput plo\u010dice \u010dokolade koju svojim izgledom \u201eopona\u0161a\u201c. No budite bez straha, tvrdo ukori\u010dena izdr\u017eat \u0107e zasigurno i du\u017ee od jednog \u010ditanja. Knjiga je ovo u prvom redu za male \u010ditatelje, ali joj ne\u0107e mo\u0107i odoljeti niti veliki, pa \u0107e je vjerojatno \u010ditati zajedno. Vrlo lijepo oblikovana i gustim bojama ilustrirana, knjiga prolazi kroz ra\u0111anje i povijest \u010dokolade i otkriva njezinu magi\u010dnu privla\u010dnost.<\/span><\/p>\n

\u010cokolada<\/strong>
\nI za kraj jedan od poznatijih romana Joanne Harris \u201e\u010cokolada\u201c osvojio je srca \u010ditatelja diljem svijeta. Bezvremenski roman o uskogrudnim stanovnicima malog francuskog sela koje se otvara radosti i senzualnosti – svaka stranica vrvi opisima koji izazivaju zazubice u sladokusaca, frankofila i ljubitelja strasti posvuda. Kad egzoti\u010dna neznanka Vianne Rocher stigne u francusko selo Lansquenet-sous-Tannes i otvori trgovinu \u010dokoladom u kojoj sama radi svoje slastice preko puta crkve, \u017eupnik Reynaud prepozna je kao ozbiljnu opasnost za svoje stado – posebno zato \u0161to je po\u010detak korizme, tradicionalnog razdoblja samoodricanja. Svaka kutijica slasnih zalogaja dolazi s darom: Vianne nepogre\u0161ivo poga\u0111a \u0161to je kupcima omiljeno. Je li ona vje\u0161tica? Uskoro mje\u0161tani vi\u0161e ne mare, prepu\u0161taju se isku\u0161enju, radosti i dramati\u010dnom okr\u0161aju izme\u0111u uskrsne sve\u010danosti i poganskog veselja festivala \u010dokolade. Obavezno \u0161tivo za svakoga tko \u017eudi za knji\u017eevnim bijegom i tra\u010dkom \u010darolije u svakodnevici. Knjiga je dobila i svoju filmsku ina\u010dicu 2000. godine, sa Juliette Binoche i Johnny Depp u glavnim ulogama.<\/span><\/p>\n

Sve naslove mo\u017eete prona\u0107i na na\u0161im policama, \u017eelimo vam\u00a0toplo i slatko ljeto!<\/p>\n

Tekst: Ivana Franji\u0107, dipl. knji\u017eni\u010dar<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Slatki i tamnosme\u0111i, gust i omamljuju\u0107i okus kockice ili napitka, ve\u0107inu \u0107e nas automatski podsjetiti na finu \u010dokoladu ili \u010dokoladni napitak. No, prije tri i pol tisu\u0107e godina, taj poseban okus bio je poznat samo nekolicini naroda Srednje Amerike. U srpnju se obilje\u017eava Svjetski dan \u010dokolade, to\u010dnije 7. je srpnja datum kada se obilje\u017eava pristizanje<\/p>\n","protected":false},"author":12,"featured_media":17124,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17121"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/12"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17121"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17121\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18405,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17121\/revisions\/18405"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17124"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17121"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17121"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17121"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}