{"id":17530,"date":"2022-09-19T08:56:22","date_gmt":"2022-09-19T06:56:22","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=17530"},"modified":"2022-09-19T08:56:22","modified_gmt":"2022-09-19T06:56:22","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-zelene-knjige-koje-mijenjaju-svijest","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-zelene-knjige-koje-mijenjaju-svijest\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Zelene knjige koje mijenjaju svije(s)t"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a><\/p>\n

\u017divimo u doba klimatskih promjena<\/strong> koje predstavljaju jedan od najve\u0107ih izazova<\/strong> dana\u0161njice te je od izrazite va\u017enosti<\/strong> pozabaviti se ovim problemom na globalnoj, ali i na osobnoj razini. Polaze\u0107i od sebe stvaramo bolji svijet<\/strong> za budu\u0107e nara\u0161taje, jednako kao i za \u017eivotinjske te biljne vrste koje nikada nisu bile ugro\u017eenije. Odli\u010dna uvertira za edukaciju<\/strong> o ovom problemu, ali i pronala\u017eenju rje\u0161enja<\/strong>, upravo su brojne knjige<\/strong> koje su sve brojnije i popularnije zadnjih nekoliko godina. Izdvojili smo nekoliko naslova s podru\u010dja publicistike, to\u010dnije ekologije, ali i beletristike. Knjige su ovo koje mijenjaju svijet, dopustite im da postanu dijelom i va\u0161ega.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\u017divot na na\u0161em planetu: moje svjedo\u010danstvo i vizija budu\u0107nosti – Attenborough, David<\/strong>
\nDavid Attenborough poznato je televizijsko lice te jedan od najcjenjenijih prirodoslovaca u svijetu, a u svojoj 94. godini odlu\u010dio se za povratak iz mirovine kako bi svijetu otvorio o\u010di i uputio na globalni problem uni\u0161tavanja bioraznolikosti na\u0161ega Planeta, a za to je, prije svega, kriv upravo ljudski faktor. Autor je kako i sam tvrdi, pro\u017eivio predivan i dug \u017eivot te nesebi\u010dno \u017eeli svijet kakav je on poznavao ostaviti i budu\u0107im generacijama, a to je mogu\u0107e samo ako svijet ponovno u\u010dinimo divljim. Ova knjiga, opremljena s pedesetak fotografija, sustavno bilje\u017ei samo manji dio stra\u0161ne \u0161tete koju je \u010dovje\u010danstvo ve\u0107 nanijelo prirodnom svijetu te stvarnu i blisku opasnost da bude mnogo gore ako odmah ne\u0161to ne poduzmemo. No knjiga je i puna nade jer nudi druk\u010diju budu\u0107nost. Prema knjizi autora snimljen je i istoimeni dokumentarni film koji nikoga ne\u0107e ostaviti ravnodu\u0161nim. Slijedi citat kojim je Attenborough kratko i jasno objasnio trenutnu situaciju: “Divlje smo zamijenili pitomim. Zemlju smatramo svojim planetom, kojim \u010dovje\u010danstvo upravlja u korist \u010dovje\u010danstva. Malo smo mjesta ostavili za ostatak \u017eivog svijeta. Pravi je divlji svijet \u2013 onaj koji ne pripada \u010dovjeku \u2013 nestao. Pregazili smo Zemlju.”<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Na\u0161a ku\u0107a u plamenu \u2013 Thunberg, Greta<\/strong>
\nVjerujemo kako ne postoji osoba koja nije \u010dula za mladu aktivisticu Gretu Thunberg koja se sa svojih 15 godina svrstala me\u0111u vode\u0107e osobe u borbi protiv klimatskih promjena. Greta je ujedno posebna i po tome \u0161to su joj jo\u0161 kao malenoj djevoj\u010dici dijagnosticirali poreme\u0107aj pona\u0161anja iz spektra Asperger, no to ju ne sprje\u010dava da svojim mo\u0107nim i \u017eustrim govorima posrami mo\u0107nike diljem svijeta koji ne \u010dine dovoljno kako bi osigurali novim mladim nara\u0161tajima zdravu i normalnu egzistenciju. Greti je bilo tek osam godina kada je pogledala dokumentarac o klimatskoj krizi i upitala se kako to da o tome nitko ne govori. Kako politi\u010dari i odrasli op\u0107enito mogu govoriti o bilo \u010demu drugome ako je to jedino va\u017eno? Po\u010dinje prou\u010davati klimatsku krizu i na\u010din na koji se o njoj govori u medijima. Navela je roditelje da promijene na\u010din \u017eivljenja. Bio je to prvi znak Gretine sna\u017ene volje i mo\u0107i uvjeravanja. Zatim je odlu\u010dila poku\u0161ati uvjeriti i nas da se pokrenemo ve\u0107 danas, a ne sutra.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

O vremenu i vodi: je li kasno da spasimo svijet? – Andri Snaer Magnason<\/strong>. Djelo ovog iznimnog islandskog pisca i redatelja jest knjiga koja \u0107e vas odmah uvu\u0107i u svoju zanimljivu i slikovitu nutrinu. Osobito je zanimljiva jer do\u010darava na\u010din \u017eivota kojeg su Islan\u0111ani stolje\u0107ima provodili u su\u017eivotu sa svojim otokom te prirodom na njemu i oko njega. Autor tvrdi kako je klimatske promjene vrlo va\u017eno shvatiti na svim ljudskim aspektima po\u010dev\u0161i od onog emocionalnog, ali i psiholo\u0161kog te poetskog i mitolo\u0161kog stajali\u0161ta. Kao i ve\u0107ina knjiga na ovu temu i ova budi nadu da \u0107e se ljudska svijest ipak globalno promijeniti i usredoto\u010diti na ono najva\u017enije, \u017eivi svijet oko nas. Svjetski bestseler preveden na vi\u0161e od 30 jezika, literarni hibrid koji izmi\u010de \u017eanrovima i kategorizacijama, kakav dosad jo\u0161 niste \u010ditali, “O vremenu i vodi” ljubavno je pismo ledenjacima, moru, Zemlji i svem \u017eivotu na njoj, oda zahvalnosti za obilje u kojem u\u017eivamo, ali i molba da sa\u010duvamo ono najljep\u0161e i najvrjednije \u0161to imamo.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Povijest p\u010dela – Lunde, Maja<\/strong>. Roman \u201ePovijest p\u010dela\u201c nipo\u0161to ne govori o povijesti ovog malenog iznimnog kukca te u su\u0161tini nije samo knjiga o p\u010delama. Knjiga je to o pro\u0161losti, sada\u0161njosti i budu\u0107nosti ljudske rase koja je oduvijek \u017eivjela u su\u017eivotu s biljnim i \u017eivotinjskim svijetom u svojoj okolini. Pri\u010da je ovo o prirodi koja nam nesebi\u010dno daje svoje blagodati te na koji na\u010din joj ljudska vrsta to uzvra\u0107a. Iako su prirodne katastrofe uvelike va\u017ene u ovome romanu, autorica ipak stavlja naglasak na zajednicu obitelji te mikrokozmos u kojem se pojedinac nalazi, kao \u0161to je i logi\u010dno, svakoga ponajvi\u0161e potrese vlastita agonija i nesre\u0107a, no potaknuti vlastitim patnjama u\u010dimo o empatiji koju mo\u017eemo primijeniti i van kruga obitelji. U tome i jest bit ovog iznimnog djela, empatija i znanje su ne\u0161to \u0161to nas dijeli od toga da budemo samo \u017eivotinje. \u0160tivo je ovo koje \u0107e vas dodatno potaknuti na razmi\u0161ljanje i uz koje \u0107ete se na trenutke osje\u0107ati kao da vam je autorica najbolja prijateljica.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

Posljednji let – MacConaghy, Charlotte<\/strong>. Ovo iznimno djelo spekulativne fikcije radnjom je smje\u0161teno u neposrednu budu\u0107nost gdje su klimatske promjene dovele do nestanaka velikog broja \u017eivotinjskih vrsta. Stru\u010dnjaci predvi\u0111aju kako \u0107e i \u0161ume po\u010deti nestajati te vladaju\u0107i pozivaju gra\u0111ane da svoja imena stave na popise kako bi posljednji puta mogli u\u017eivo vidjeti neke od \u017eivotinjskih vrsta koje je \u010dovjek doveo do samog izumiranja. Kao \u0161to sam naslov govori, ornitologinja prati posljednji let, odnosno, posljednju migraciju arkti\u010dkih \u010digri s Grenlanda na Antarktiku. Pri\u010da je uz ekolo\u0161ku stavku i vrlo emotivna i intimna jer govori o odnosu glavne junakinje i mu\u0161karca \u010dija ljubavna pri\u010da ru\u0161i sve zidove, predrasude i granice. Kao i sve knjige koje smo vam ponudili u ovoj rubrici i ova je, bez obzira na katastrofe i zloslutnu budu\u0107nost koja nas vjerojatno o\u010dekuje ukoliko ne poduzmemo drasti\u010dne promjene, ipak optimisti\u010dna i vra\u0107a vjeru u \u010dovje\u010danstvo i bolje sutra.<\/p>\n

Tekst: Celine Carette, mag. cult.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u017divimo u doba klimatskih promjena koje predstavljaju jedan od najve\u0107ih izazova dana\u0161njice te je od izrazite va\u017enosti pozabaviti se ovim problemom na globalnoj, ali i na osobnoj razini. Polaze\u0107i od sebe stvaramo bolji svijet za budu\u0107e nara\u0161taje, jednako kao i za \u017eivotinjske te biljne vrste koje nikada nisu bile ugro\u017eenije. Odli\u010dna uvertira za edukaciju o<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":7334,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17530"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17530"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17530\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17538,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17530\/revisions\/17538"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17530"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17530"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17530"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}