{"id":17865,"date":"2022-11-07T11:44:50","date_gmt":"2022-11-07T10:44:50","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=17865"},"modified":"2022-11-07T11:44:50","modified_gmt":"2022-11-07T10:44:50","slug":"12-dani-austrijske-kulture-u-osijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/12-dani-austrijske-kulture-u-osijeku\/","title":{"rendered":"12. Dani austrijske kulture u Osijeku"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Austrijski kulturni forum Zagreb u suradnji s Odsjekom za njema\u010dki jezik i knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta Osijek i Austrijskom \u010ditaonicom Gradske i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice Osijek, u razdoblju od <strong>srijede, 9.<\/strong> do <strong>utorka, 15. studenoga 2022. godine<\/strong> organizira <strong>dvanaeste<\/strong> za redom <strong>Dane austrijske kulture u Osijeku<\/strong>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Program je ostvaren uz podr\u0161ku partnera: Kinematografi Osijek \u2013 kino Urania, Gradske galerije Osijek \u2013 Galerija Waldinger, Akademija za umjetnost i kulturu Osijek i Srednja \u0161kola Isidora Kr\u0161njavog u Na\u0161icama.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">12. Dane austrijske kulture <strong>otvorit \u0107e veleposlanik Republike Austrije u Hrvatskoj, Nj. E. dr. Markus Wuketich<\/strong> izlo\u017ebom fotografija Samire Saidi u <strong>srijedu, 9. studenoga <\/strong>u<strong> 19.00 sati<\/strong> u Gradskim galerijama Osijek \u2013 Galeriji Waldinger. Otvorenju \u0107e prisustvovati i umjetnica.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Okosnica ovogodi\u0161njeg programa jesu promi\u0161ljanja o ekologiji i odr\u017eivom razvoju iz umjetni\u010dke, povijesne i filozofske perspektive. Osim toga bit \u0107e govora i o tome \u0161to \u010dovjek u svakodnevnom \u017eivotu kao pojedinac mo\u017ee u\u010diniti za za\u0161titu klime. U izlo\u017ebenom dijelu posjetitelje o\u010dekuje izbor fotografija Samire Saidi o aktualnim dru\u0161tvenim pitanjima, ali i putovanje u pro\u0161lost kroz dvije izlo\u017ebe o Roda Rodi. U podru\u010dju knji\u017eevnosti publika \u0107e saznati ne\u0161to vi\u0161e o novom romanu Biance Kos koji daje jedan druga\u010diji pogled na grad Rijeku te o prevoditeljskom radu Stjepanke Pranjkovi\u0107. I za kraj pozivamo posjetitelje da pogledaju dva novija austrijska filma u kinu Urania uz slobodan ulaz.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Dani kulture u Osijeku primjer su kako se s pomo\u0107u stalne znati\u017eelje mo\u017ee graditi razumijevanje i znanje jednih o drugima, ali istodobno i na\u010deti velika pitanja na\u0161eg vremena u kulturnom dijalogu. Rije\u010d je o vidu suradnje koju obilje\u017eavaju osobni susreti u sklopu kulturnih doga\u0111anja.<\/p>\n<p><strong>12. DANI AUSTRIJSKE KULTURE U OSIJEKU (9. \u2013 15. studenoga 2022.)<\/strong><\/p>\n<ul>\n<li><strong><u> 09. studenoga \u2013 27. studenoga<\/u><\/strong>, Galerija Waldinger, Fakultetska 7<\/li>\n<\/ul>\n<p>VIZUALNA UMJETNOST<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>&#8220;Samira Saidi&#8221;<\/u><\/strong><strong> \u2013 fotografska izlo\u017eba o dru\u0161tveno relevantnim temama otvara ovogodi\u0161nje Dane austrijske kulture u Osijeku.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Otvorenje: 9. studenoga u 19.00 sati<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Afroeuropska fotografkinja, performerica i spisateljica Samira Saidi zavr\u0161ila je preddiplomski studij na Kraljevskoj umjetni\u010dkoj akademiji u Haagu, a diplomski studij na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Be\u010du. Njezini su radovi 2021. predstavljeni u okviru izlo\u017ebe &#8220;Kako se odu\u010diti od rasizma&#8221; u Svjetskom muzeju u Be\u010du. U svom umjetni\u010dkom djelovanju postavlja dru\u0161tveno relevantna pitanja, preispituju\u0107i, primjerice, na\u0161 odnos prema okoli\u0161u i potro\u0161a\u010dke navike te dokumentiraju\u0107i prosvjedni\u010dke pokrete. Na izlo\u017ebi se prikazuje izbor slika iz njezinih foto-serija &#8220;Waste Land&#8221;, &#8220;We Belong With The Ocean&#8221;, &#8220;Ecosystems of Healing&#8221;, &#8220;Godmothers of Tomorrow&#8221; te &#8220;Black Lives Matter-Protest&#8221;.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/samirasaidi.com\/\">https:\/\/samirasaidi.com\/<\/a><\/p>\n<ul>\n<li><strong><u> 10. studenoga \u2013 30. studenoga<\/u><\/strong>, Srednja \u0161kola Isidora Kr\u0161njavog, Augusta Cesarca 20, Na\u0161ice<\/li>\n<\/ul>\n<p>VIZUALNA UMJETNOST<\/p>\n<p><strong><u>&#8220;Roda Roda&#8221;<\/u><\/strong><strong> \u2013 zanimljiva i pou\u010dna izlo\u017eba o austrijskom piscu, satiri\u010daru i publicistu Roda Rodi.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Otvorenje: 10. studenoga u 10.00 sati<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Humorist Roda Roda proveo je djetinjstvo i mladost u Slavoniji, kojoj je posvetio i brojne pripovijetke i anegdote. S\u00e1ndor Friedrich Rosenfeld ili Alexander Friedrich Ladislaus Roda Roda, kako se kasnije naziva, ro\u0111en je 13. travnja 1872. u Drnovicama, Moravskoj (tada Austro-Ugarska, danas \u010ce\u0161ka). Povodom jubilarnog 150. ro\u0111endana autora Austrijski kulturni forum u Zagrebu, Austrijska \u010ditaonica Gradske i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Osijeku i Filozofski fakultet u Osijeku 10. studenoga u 10 sati u Srednjoj \u0161koli Isidor Kr\u0161njavi, samo 20 kilometara udaljenoj od pustare Zdenci na kojoj je Roda Roda odrastao, otvaraju ovu dvojezi\u010dnu izlo\u017ebu o autorovoj radosti \u017eivljenja i pisanja.<\/p>\n<ul>\n<li><strong><u> 10. studenoga \u2013 15.00 sati<\/u><\/strong> \u2013 Gradska i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica, Europska avenija 24<\/li>\n<\/ul>\n<p>PREZENTACIJA<\/p>\n<p><strong><u>&#8220;\u010covjek i priroda: od Tirola do Slavonije<\/u><\/strong><strong>&#8221; \u2013 predstavljanje dvojezi\u010dne izlo\u017ebe studenata germanistike.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Interakcija \u010dovjeka i prirode bila je u sredi\u0161tu izbornog predmeta Njema\u010dka i austrijska povijest 1848. &#8211; 1945. godine. Studenti osje\u010dke Germanistike rasvijetlili su kako su stanovnici Tirola i Slavonije istra\u017eivali svoje okru\u017eenje u pro\u0161losti, kako su pronalazili nove izvore prihoda i borili se protiv patogena. Izlo\u017eba nas vra\u0107a u vrijeme kada je malarija bila sveprisutan problem, kada su tirolski pobunjenici avanturisti\u010dkim teorijama stvarali raspolo\u017eenje protiv bavarske politike cijepljenja, a \u017eeljeznica donijela globalizaciju i nagli uspon turizma. Me\u0111utim, s obzirom na sve ve\u0107u klimatsku krizu, u prezentaciji se razmatra i trenutni razvoj situacije, kao i budu\u0107nost. Na kraju ostaje pitanje: Kako oblikovati svijet sutra\u0161njice?<\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>10. studenoga \u2013 30. studenoga<\/u><\/strong>, Gradska i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica, Europska avenija 24<\/li>\n<\/ul>\n<p>VIZUALNA UMJETNOST<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><u>&#8220;Stripovi nadahnuti Roda Rodinim pripovijetkama&#8221;<\/u><\/strong><strong> \u2013 studentski radovi pokazuju kako humor prevladava prostorne, vremenske i dru\u0161tvene prepreke.<\/strong><\/p>\n<p><strong>Otvorenje: 10. studenoga u 17.00 sati<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Povodom 150. godi\u0161njice ro\u0111enja Roda Rode studenti Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku pod vodstvom mentora doc. art. Dubravka Matakovi\u0107a o\u017eivjeli su autorove anegdote u obliku stripova i jo\u0161 jednom dokazali da humor prevladava prostorne, vremenske i dru\u0161tvene prepreke te ukazuje na zajedni\u010dke \u017eivotne paradokse kao i ljudske slabosti. Otvorenje izlo\u017ebe odvit \u0107e se u \u010detvrtak 10. studenoga u 17.00 sati u Austrijskoj knji\u017enici Gradske i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Osijeku.<\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>10. studenoga \u2013 18.00 sati<\/u><\/strong>, Gradska i sveu\u010dili\u0161na knji\u017enica, Europska avenija 24<\/li>\n<\/ul>\n<p>KNJI\u017dEVNOST<\/p>\n<p><strong><u>&#8220;Razgovor s Biancom Kos&#8221;<\/u><\/strong><strong> \u2013 Bianca Kos predstavlja duhovit portret grada Rijeke. <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Bianca Kos ro\u0111ena je 1959. u Grazu. Kao austrijska lektorica\u00a0 boravila je u Ukrajini, a nedavno je tri godine provela i u Hrvatskoj. Ondje je nastala njezina nova knjiga &#8220;Wasserstaub\u201c (Vodena pra\u0161ina). Knjiga istra\u017euje lu\u010dki grad Rijeku mimo klasi\u010dnog turisti\u010dkog vodi\u010da i uz pomo\u0107 kavanske i medijske scene. U doma\u0107im dnevnim i tjednim novinama, koje pripovjeda\u010dica konzumira u sjenovitim gostinjskim vrtovima i na terasama kafi\u0107a s pogledom na more, pojavljuju se vijesti o buri i vremenskim prilikama op\u0107enito, o divljim svinjama na groblju, drogi u kutiji za <em>pizzu<\/em>, partizanskoj zvijezdi na krovu nebodera ili polemika o kupa\u0107im ga\u0107ama izme\u0111u \u0161efova vlada. Kosina zapa\u017eanja pozivaju \u010ditatelja da i sam krene na jedno od ovih alternativnih tura razgledavanja.<\/p>\n<p>Stephanie Jug vodit \u0107e razgovor s autoricom.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/www.omvs.at\/autor\/bianca-kos\/\">https:\/\/www.omvs.at\/autor\/bianca-kos\/<\/a><\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>11. studenoga \u2013 08.50-10.45 sati<\/u><\/strong> \u2013 <em>ONLINE<\/em><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>RADIONICA<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8220;Odr\u017eiv \u017eivot u svakodnevnici&#8221; \u2013 radionica Elene Beringer bavi se razmatranjem pojma za\u0161tite klime.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Elena Beringer blogerica je, voditeljica, trenerica, voditeljica radionica te ima svoj <em>podcast<\/em> pod nazivom Vorstellungskraft (Mo\u0107 predo\u010davanja). Bezobzira u kojoj ulozi i putem kojeg medija \u2013 pod umjetni\u010dkim imenom Marolena zala\u017ee se za za\u0161titu klime, odr\u017eivo \u017eivljenje i participaciju. Ova radionica bavi se sagledavanjem pojma za\u0161tite klime. \u0160to mo\u017eemo u\u010diniti da brinemo o svome okoli\u0161u? Kako mo\u017eemo stvoriti budu\u0107nost vrijednu \u017eivljenja?<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/86985094555\">https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/86985094555<\/a><\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>11. studenoga \u2013 11.00-12.30<\/u><\/strong> \u2013 <em>ONLINE<\/em><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>PREZENTACIJA<\/strong><\/p>\n<p><strong>Florian Schlederer<\/strong><\/p>\n<p><strong>Upe\u010datljiv pledoaje za sna\u017eniju za\u0161titu klime.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Uskli\u010dnik na naslovnici znanstvenopopularne knjige &#8220;\u00c4ndert sich nichts, \u00e4ndert sich alles&#8221; (&#8220;Ako se ni\u0161ta ne promijeni, sve se mijenja&#8221;), koju je Zsolnay objavio 2021. g., posebno bode u o\u010di. Katharina Rogenhofer, aktivistica akcije Fridays for Future i suautor Florian Schlederer, inicijatori referenduma za ve\u0107u za\u0161titu klime u Austriji, opisuju za\u0161to se sada moramo boriti za na\u0161 planet. Vara se onaj tko sada misli da se u ovom djelu isti\u010de na\u0161a individualna odgovornost kao potro\u0161a\u010da. Umjesto toga, radi se o pokazivanju povezanosti ekologije, gospodarstva i politike kao i na\u010dina izlaska iz trenutne klimatske krize. To je knjiga \u0161ansi, tako je vide Rogenhofer i Schlederer. Tijekom ovog online \u010ditanja, Schlederer \u0107e nam dati uvid u ovu vrlo osobnu i privla\u010dnu publicisti\u010dku knjigu.<\/p>\n<p><a href=\"https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/83152056935\">https:\/\/us06web.zoom.us\/j\/83152056935<\/a><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>11. studenoga \u2013 13.15 \u2013 14.45 sati<\/u><\/strong>, GISKO \u2013 Austrijska \u010ditaonica, Europska avenija 24<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>PREDAVANJE<\/strong><\/p>\n<p><strong>Daniela D\u00e4mon: &#8220;Kratki uvod u etiku okoli\u0161a&#8221; \u2013 filozofska perspektiva klimatske krize.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Interakcija \u010dovjeka i prirode mo\u017ee se promatrati i iz filozofske perspektive. Daniela D\u00e4mon, biv\u0161a austrijska lektorica na Sveu\u010dili\u0161tu u Osijeku i budu\u0107a klimatska edukatorica, vodi vas na putovanje kroz filozofiju. Mo\u017ee li Kantova filozofija pridonijeti u dono\u0161enju ekolo\u0161ki prihvatljivih odluka? U kakvom su odnosu religija i za\u0161tita okoli\u0161a i ne bismo li umjesto o okoli\u0161u trebali govoriti o zajedni\u010dkom svijetu? Odgovore na ova pitanja saznat \u0107ete tokom predavanja.<\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>11. studenoga \u2013 18.30 sati<\/u><\/strong>, GISKO \u2013 Austrijska \u010ditaonica, Europska avenija 24<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>KNJI\u017dEVNOST<\/strong><\/p>\n<p><strong>Stjepanka Pranjkovi\u0107 \u2013 prevoditeljica Stjepanka Pranjkovi\u0107 govorit \u0107e o svom zadnjem prijevodu romana Hippocamus.<\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stjepanka Pranjkovi\u0107 ro\u0111ena je u Banja Luci 1990. g. Studirala je germanistiku i kroatistiku te prevoditeljske studije u Osijeku i Nitri s fokusom na pragmati\u010dke aspekte prevo\u0111enja. Od 2018. g. radi kao mentorica na Ljetnoj \u0161koli za knji\u017eevno prevo\u0111enje na Premudi koju organizira Sveu\u010dili\u0161te u Be\u010du. Tako\u0111er je \u010dlanica Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnih prevoditelja. Godine 2020. prevela je roman Angele Lehner &#8220;O\u010de na\u0161&#8221;, a ove je godine prevela roman &#8220;Hipokampus&#8221; Gertraud Klemm.<\/p>\n<p>U razgovoru koji \u0107e voditi\u00a0 Ivana \u0110erd Dun\u0111erovi\u0107 govorit \u0107e o svojim prevoditeljskim iskustvima, posebno o radu na romanu &#8220;Hipokampus&#8221;.<\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>14. studenoga \u2013 18.00 sati<\/u><\/strong>, Kino Urania, Vjekoslava Hengla 1<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>FILM<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8220;Grad prokletih&#8221; \u2013 austrijski povijesni triler Stefana Ruzowitzkyja zbiva se u Be\u010du 1920<\/strong>.<\/p>\n<p>Re\u017eija: Stefan Ruzowitzky<\/p>\n<p>Glume: Murathan Muslu, Liv Lisa Fries, Max von der Groeben, Margarethe Tiesel, Stipe Erceg<\/p>\n<p>Austrija\/Luksemburg 2021. | 99 MIN<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Be\u010d 1920. Nakon godina ratnog zarobljeni\u0161tva, nekada\u0161nji inspektor Peter Perg vra\u0107a se ku\u0107i iz 1. svjetskog rata. Monarhija se raspala. Nova austrijska republika \u017eivi od umjetni\u010dke slobode, ali ve\u0107 se mora boriti s usponom antidemokratskih pokreta i nezaposleno\u0161\u0107u. Perg je stranac u vlastitom rodnom gradu. Odjednom se suo\u010dava s u\u017easnom serijom zlo\u010dina. Perg shva\u0107a da je osobno povezan sa svim \u017ertvama i da mora prona\u0107i ubojicu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\u201eTre\u0107i \u010dovjek susre\u0107e se s filmom Sedam usred kaosa \u017eivota u Be\u010du nakon Drugog svjetskog rata u atmosferi\u010dnom trileru na temu serijskih ubojica kojim se Stephan Ruzowitzky 13-ak godina nakon osvajanja Oscara filmom Krivotvoritelji vra\u0107a u sredi\u0161te pozornosti filmskog svijeta u velikom stilu.\u201c (Screen Daily)<\/p>\n<p>Film se prikazuje u partnerstvu s Pulskim filmskim festivalom.<\/p>\n<ul>\n<li><strong><u>15. studenoga \u2013 18.00<\/u><\/strong>, Kino Urania, Vjekoslava Hengla 1<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>FILM<\/strong><\/p>\n<p><strong>&#8220;Mauthausen: dva \u017eivota&#8221; \u2013 sna\u017ean i potresan film o ljudskom i ne\u010dovje\u010dnom pona\u0161anju usred zlo\u010dina.<\/strong><\/p>\n<p>Simon Wieland (re\u017eija), 80 min., AT, 2020.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovaj film, koji se ne oslanja ni na kakve efekte, dokumentira dojmove i sje\u0107anja dvojice mu\u0161karaca koji su iz sasvim razli\u010ditih perspektiva do\u017eivjeli strahotu koncentracijskog logora Mauthausen. Stanis\u0142aw Leszczy\u0144ski, ro\u0111en 1922. u poljskom gradu \u0141\u00f3d\u017au, pripovijeda pri\u010du iz motri\u0161ta zatvorenika koji je vi\u0161e puta za dlaku izbjegao smrt, a Franz Hackl, ro\u0111en 1927. u austrijskom selu Mauthausen, prisje\u0107a se svog vremena u logorskoj kova\u010dnici. Sudbine dvaju svjedoka ne mogu biti opre\u010dnije, no ipak dijele mnogo uznemiruju\u0107ih zajedni\u010dkih crta.<\/p>\n<p>Vi\u0161e informacija mo\u017ee se dobiti na broj telefona:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"http:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/austrijska-citaonica\/\">Austrijska \u010ditaonica GISKO<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/kulturforum-zagreb.org\/hr\/home\/\">Austrijski kulturni forum Zagreb<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Pozivnica_otvorenje-12.-dana-austrijske-kulture-u-Osijeku-scaled.jpg\"><img loading=\"lazy\" class=\"alignnone size-large wp-image-17825\" src=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Pozivnica_otvorenje-12.-dana-austrijske-kulture-u-Osijeku-scaled.jpg\" alt=\"\" width=\"696\" height=\"492\" \/><\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Austrijski kulturni forum Zagreb u suradnji s Odsjekom za njema\u010dki jezik i knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta Osijek i Austrijskom \u010ditaonicom Gradske i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice Osijek, u razdoblju od srijede, 9. do utorka, 15. studenoga 2022. godine organizira dvanaeste za redom Dane austrijske kulture u Osijeku. Program je ostvaren uz podr\u0161ku partnera: Kinematografi Osijek \u2013 kino Urania,<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":17884,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[1,36,39,47,96,40],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17865"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=17865"}],"version-history":[{"count":18,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17865\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17883,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/17865\/revisions\/17883"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/17884"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=17865"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=17865"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=17865"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}