{"id":18402,"date":"2023-02-21T10:19:02","date_gmt":"2023-02-21T09:19:02","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=18402"},"modified":"2023-02-21T10:19:27","modified_gmt":"2023-02-21T09:19:27","slug":"18402","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/18402\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Black History Month \u2013 Mjesec afroameri\u010dke povijesti"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Svake velja\u010de, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave<\/strong> obilje\u017eavaju Mjesec afroameri\u010dke povijesti<\/strong>, poznat i kao Black History Month. Ovogodi\u0161nje obilje\u017eavanje prepoznaje va\u017ena postignu\u0107a Afroamerikanaca<\/strong> u povijesti SAD-a. Godine 1926., samo 61 godinu nakon ukidanja ropstva, Udruga za prou\u010davanje \u017eivota i povijesti crnaca<\/strong> (engl. Association for Study of Negro Life and History) odlu\u010dila je sponzorirati nacionalni tjedan posve\u0107en afroameri\u010dkoj povijesti u velja\u010di, povezuju\u0107i tako obilje\u017eavanje ro\u0111enja ameri\u010dkoga predsjednika Abrahama Lincolna i Fredericka Douglassa<\/strong>, reformatora, abolicionista, dr\u017eavnika i pisca oslobo\u0111enoga od ropstva. Do kasnih 1960-ih uspjeh pokreta za gra\u0111anska prava i rastu\u0107a svijest o crna\u010dkom identitetu naveli su mnoge ameri\u010dke fakultete da po\u010dnu podu\u010davati afroameri\u010dku povijest, koja je do tada bila uglavnom zanemarena. Uskoro su tako i sveu\u010dili\u0161ta i gradovi po\u010deli po\u0161tovati ovaj va\u017ean aspekt ameri\u010dke povijesti obilje\u017eavanjem Mjeseca afroameri\u010dke povijesti. Predsjednik Gerald Ford<\/strong> 1976. godine slu\u017ebeno je priznao Mjesec afroameri\u010dke povijesti pozivaju\u0107i javnost da \u201ciskoristi priliku za odavanje po\u010dasti pre\u010desto zanemarenim postignu\u0107ima tamnoputih Amerikanaca u svim podru\u010djima ljudskoga nastojanje kroz ameri\u010dku povijest.\u201d<\/strong><\/p>\n

Stoga vam u nastavku donosimo naslove koji daju uvid u povijest Afroamerikanaca u SAD-u<\/strong> koje mo\u017eete na\u0107i na policama American Cornera GISKO-a.<\/strong><\/p>\n

\"\"I Know Why the Caged Bird Sings<\/strong> = Znam za\u0161to ptica u kavezu pjeva prvi je od sedam memoara spisateljice Maye Angelou<\/strong>. Njena autobiografija, objavljena 1969., opisuje mladost i rane godine te \u010dini pri\u010du o odrastanju koja ilustrira to kako snaga karaktera i ljubav prema knji\u017eevnosti mogu pomo\u0107i u prevladavanju rasizma i traume. Angelou svoju autobiografiju po\u010dinje trenutkom iz svoje tre\u0107e godine \u017eivota, kada su ona i stariji brat poslani u Stamps, Arkansas \u017eivjeti s bakom, a trenutkom zavr\u0161ava kada Maya postane majka u dobi od 16 godina. \u010citaju\u0107i I Know Why the Caged Bird Sings, \u010ditatelj primje\u0107uje kako se Maya transformirala iz \u017ertve rasizma s kompleksom inferiornosti i pretvorila u prisebnu, dostojanstvenu mladu \u017eenu sposobnu odgovoriti na predrasude.<\/p>\n

\"\"Underground Railroad<\/strong> = Podzemna \u017eeljeznica romansirana je povijest ameri\u010dkog pisca Colsona Whiteheada<\/strong>. Roman govori o Cori, ropkinji na planta\u017ei pamuka u Georgiji tijekom 19. stolje\u0107a, koja se bori za slobodu te je izop\u0107enica \u010dak i me\u0111u svojim narodom, a uz pomo\u0107 drugih robova bje\u017ei s planta\u017ee. Podzemna je \u017eeljeznica u povijesti bila mre\u017ea tajnih ruta i sigurnih ku\u0107a uspostavljenih u Sjedinjenim Dr\u017eavama od po\u010detka do sredine 19. stolje\u0107a. Koristili su ga porobljeni Afroamerikanci prvenstveno za bijeg u slobodne dr\u017eave, poput Kanade. Porobljene osobe koje su riskirale bijeg i oni koji su im pomogli, zajedni\u010dki se nazivaju i “Podzemna \u017eeljeznica”.<\/p>\n

\"\"Little Leaders: bold women in black history<\/strong> knjiga je za djecu koja sadr\u017ei ilustrirane kratke biografije eminentnih Afroamerikanki. \u017dene su to koje su na razne na\u010dine promijenile svijet, bilo svojim djelovanjem u politici, ekonomiji, astronomiji, glumi ili sportu. Autorica Vashti Harrison<\/strong> fokusirala se na 40 \u017eena afroameri\u010dkoga porijekla tijekom ameri\u010dke povijesti. Sve su te \u017eene vrlo razli\u010dito pridonijele povijesti, no bezobzira \u0161to radile, jedna je stvar zajedni\u010dka svim ovim \u017eenama: one su inspirativne. U\u010dinile su ne\u0161to kako bi svijet u\u010dinile boljim mjestom za generacije \u017eena koje dolaze nakon njih. U svojim promi\u0161ljenim ilustracijama, Harrison te zami\u0161lja \u017eene kao “male” ina\u010dice samih sebe, ina\u010dice u kojima djeca koja \u010ditaju ovu knjigu mogu lako vidjeti sebe kako se odra\u017eavaju jer pri\u010de nisu samo pri\u010de o tome \u0161to su te \u017eene u\u010dinile \u2013 ve\u0107 o tome \u0161to djeca koja \u010ditaju ove pri\u010de tako\u0111er mogu posti\u0107i.<\/p>\n

\"\"Incidents in the Life of a Slave Girl: written by herself<\/strong>, autobiografija je Harriet Jacobs<\/strong>, odbjegle robinje, objavljene 1861. pod pseudonimom Linda Brent. Knjiga dokumentira \u017eivot Harriet Jacobs kao ropkinje i njezina puta do stjecanja slobode za sebe i svoju djecu. Ro\u0111ena u ropstvu u Edentonu u Sjevernoj Karolini 1813., kao dijete, nau\u010dila je \u010ditati i pisati. S dvanaest godina pala je u ruke nasilnog vlasnika koji ju je seksualno uznemiravao, a uspjela je pobje\u0107i tek 1842. godine. Nakon bijega, blisko je radila s abolicionistima i feministima te je zna\u010dajno pridonijela obama pokretima.<\/p>\n

\"\"Go tell it on the Mountain<\/strong> = Idi i reci to na gori) prvi je roman Jamesa Baldwina<\/strong> iz 1953. i uvelike se oslanja na Baldwinovo osobno iskustvo i iskustva onih koji su ga okru\u017eivali tijekom njegova djetinjstva u Harlemu, posebno onih koji su onamo do\u0161li kao dio Velike seobe s juga. Govori o Johnu Grimesu, inteligentnom tinejd\u017eeru iz Harlema 1930-ih i njegovu odnosu s obitelji i crkvom. Roman tako\u0111er otkriva pozadinske pri\u010de Johnove majke, njegova biolo\u0161kog oca i njegova nasilnog, fanati\u010dno religioznog o\u010duha, Gabriela Grimesa. U sredi\u0161tu je radnje uloga pentekostne crkve u \u017eivotima Afroamerikanaca kao negativan izvor represije i moralnog licemjerja, ali i kao pozitivan izvor inspiracije i zajedni\u0161tva.<\/p>\n

\"\"The Poet X<\/strong> roman je mlade autorice Elizabeth Acevedo<\/strong>. Prati petnaestogodi\u0161nju Xiomaru koja \u017eivi u Harlemu i voli pisati poeziju. Iako je \u017eudi podijeliti sa svijetom, njezina se religiozna majka brine samo za njezinoj krizmi, koja se odga\u0111a ve\u0107 tri godine. Osje\u0107a se inferiorno u odnosu na svog brata Xaviera, a zaljubljuje se u \u0161kolskog kolegu Amana. Kao i poeziji, njena majka se protivi vezi s Amanom. Kada je pozovu da se pridru\u017ei \u0161kolskom klubu slam poezije, ne zna kako bi uop\u0107e mogla prisustvovati, a da njezina mama ne sazna. Roman je ovo o odrastanju, pronalasku vlastita puta i glasa, a napisan je u obliku slam poezije.<\/p>\n

\"\"Heavy: an American memoir<\/strong> sna\u017ean je i provokativan autobiografski roman \u017eanrovskog esejista i spisatelja Kiesea Laymona<\/strong>. Njegove osobne pri\u010de u kombinaciji s prodornim intelektom odra\u017eavaju i stanje u ameri\u010dkom dru\u0161tvu i njegova iskustva sa zlostavljanjem, koja do\u010daravaju sukobljene osje\u0107aje srama, radosti, zbunjenosti i poni\u017eenja. Laymon iskreno progovara o odrastanju tvrdoglavog afroameri\u010dkog sina komplicirane i briljantne majke u Mississippiju. Od svojih ranih iskustava seksualnog nasilja, suspenzije s koled\u017ea, do putovanja u New York kao mladog sveu\u010dili\u0161nog profesora, Laymon prikazuje svoj slo\u017eeni odnos s majkom, bakom, anoreksijom, pretilo\u0161\u0107u, seksualno\u0161\u0107u, pisanjem i na kraju kockanjem. Poku\u0161avaju\u0107i imenovati tajne i la\u017ei koje su on i njegova majka cijeli \u017eivot izbjegavali, Laymon tra\u017ei od sebe, svoje majke, svoje nacije i, na koncu i \u010ditatelja, da se suo\u010de sa zastra\u0161uju\u0107om mogu\u0107no\u0161\u0107u da malo tko u ovoj naciji zapravo zna odgovorno voljeti, a jo\u0161 manje \u017eeli \u017eivjeti pod teretom stvarnog osloba\u0111anja.<\/p>\n

Tekst: Ivana Turk, mag. informatologije<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Svake velja\u010de, Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave obilje\u017eavaju Mjesec afroameri\u010dke povijesti, poznat i kao Black History Month. Ovogodi\u0161nje obilje\u017eavanje prepoznaje va\u017ena postignu\u0107a Afroamerikanaca u povijesti SAD-a. Godine 1926., samo 61 godinu nakon ukidanja ropstva, Udruga za prou\u010davanje \u017eivota i povijesti crnaca (engl. Association for Study of Negro Life and History) odlu\u010dila je sponzorirati nacionalni tjedan posve\u0107en afroameri\u010dkoj<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":784,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18402"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=18402"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18402\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18409,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/18402\/revisions\/18409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/784"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=18402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=18402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=18402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}