{"id":19045,"date":"2023-07-18T12:35:11","date_gmt":"2023-07-18T10:35:11","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=19045"},"modified":"2023-08-22T12:36:48","modified_gmt":"2023-08-22T10:36:48","slug":"19045","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/19045\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Zadivljuju\u0107i svemir"},"content":{"rendered":"

Ka\u017eu da\u00a0svaka knjiga prona\u0111e svog \u010ditatelja\u2026 A mi vam \u017eelimo pomo\u0107i u tome odabirom nekoliko\u00a0sjajnih naslova\u00a0koji \u0107e vas odvesti svojim sadr\u017eajem na dalek put, \u010dak u\u00a0svemir! Kako smo nastali?! Pitanje je koje i danas\u00a0budi znati\u017eelju, \u017eelju za istra\u017eivanjima, otkrivanje novih svjetova, ali, prije svega, \u017eelju za\u00a0u\u010denjem i znanje. Na samom po\u010detku bila je\u00a0sitna mrlja\u00a0nazvana singularnost koja je sadr\u017eavala ogromnu energiju i od nje je kasnije nastao svemir. Velikim praskom, mo\u017eemo re\u0107i, \u010dak i eksplozijom koja se u super kratkom vremenu \u0161irila velikom brzinom stvaraju\u0107i svemir. Podignete li pogled prema no\u0107nom nebu, pomislite li koliko smo maleni u odnosu na to golemo svemirsko prostranstvo i koliko smo do sada nau\u010dili o svemiru, nu\u017eno se moramo zapitati je li to sve i \u0161to ima dalje. Mo\u017eda se kod nekog i rodi \u017eelja da dosegne daleke planete i istra\u017ei svemir.<\/p>\n

“Od \u010dega je nastao svemir?” knjiga autora\u00a0Geeryja Baileyja\u00a0mo\u017eda vas svojim sadr\u017eajem potakne na promi\u0161ljanje o znanstvenom pristupu svijetu koji nas okru\u017euje, a da bi to sve bilo jo\u0161 zanimljivije, pobrinuo se ilustrator Mike Phillips. Mo\u017ee li vas zastra\u0161iti \u010dinjenica da je ono \u0161to nam je poznato, dakle materija koju vidimo, \u010dini samo 4,9% svemira, dok se ostalih 95,1% svemira sastoji od tvari koju ne mo\u017eemo vidjeti, tzv. skrivene tvari. I tu skrivenu tvar mnogo ljudi poku\u0161ava prona\u0107i a za\u0161to jer smo i mi ljudi dio ove pri\u010de, a napredak znanosti i tehnologije omogu\u0107io nam je da gledamo duboko u svemir. Svemir je tajanstven pun skrivenih i tamnih tvari koje prolaze kroz njega, a ako smo mi ljudi dijelom svemira, onda i kroz nas. Svemir se neprekidno \u0161iri, a puno astronoma, matemati\u010dara, teorijskih i pokusnih fizi\u010dara uz pomo\u0107 mo\u0107nih istra\u017eiva\u010dkih postrojenja, kao CERN u \u0160vicarskoj ili Laboratorij za fiziku kozmi\u010dkih \u010destica Gran Sasso u Italiji, poku\u0161ava otkriti kako je sve po\u010delo i koja su to velika otkri\u0107a tek pred nama. U\u017eivajte u zanimljivoj fizici!<\/p>\n

A kako je sve po\u010delo? Na to \u0107e nam pitanje odgovoriti slikovnica\u00a0Dominika Vukovi\u0107a\u00a0pod nazivom “Svjetlana i sni o letu” u izdanju zagreba\u010dkih Malih zvona d.o.o.. Pri\u010da je to o znati\u017eeljnoj djevoj\u010dici Svjetlani strastvenoj promatra\u010dici svijeta, koja voli \u010ditati, prou\u010davati i ma\u0161tati. Na svojim omiljenim mjestima za \u010ditanje, Svjetlana uz knjigu o velikim znanstvenim umovima, oslu\u0161kuje prirodu. Uz pomo\u0107 izuma vizionar\u00e2: Fausta Vran\u010di\u0107a, Slavoljuba Penkale te Hermana Poto\u010dnika, sanjari o izumima nadahnutim prirodom koji su promijenili svijet. Slikovnica govori i o tome koliko je va\u017eno poticati dje\u010dju ma\u0161tu i kreativnost od najranije dobi, a proces stvaranja i pronalaska inovacija prikazuje ma\u0161tovitim ilustracijama, vje\u0161to bri\u0161u\u0107i granice izme\u0111u sanjarenja i jave.<\/p>\n

Kakve veze imaju psi i svemir, saznat \u0107ete iz slikovnice “Psi u svemiru” autorice\u00a0Jasne Jasne \u017dmak\u00a0i ilustratorice\u00a0Dubravke Kolanovi\u0107, a u izdanju “Kako psi komuniciraju”. Slikovnica je izdana u suradnji s internetskom stranicom Astrou\u010dionica. Za autorice su dje\u010dji svijet i ma\u0161ta beskrajan svemir, koji se razvijaju i \u0161ire ba\u0161 poput pravog svemira. A putovati svemirom \u017eelja je mnogima, jer svemir i dalje krije mnoge tajne \u017eivota. Upravo to putovanje u svemir omogu\u0107ile su i drage nju\u0161kice, psi lutalice s Moskovskih ulica. U ruskom svemirskom programu od 1950.-1960. godine sudjelovalo je pedesetak pasa, a najpoznatija je naravno bila Lajka, prvo \u017eivo bi\u0107e u orbiti Zemlje. Kako su se zvali ostali pse\u0107i istra\u017eiva\u010di svemira i za\u0161to bi bilo dobro znati \u010dime su to zadu\u017eili nas ljude, mo\u017eete saznati iz ove slikovnice, koja \u0107e, nadamo se, zagolicati ma\u0161tu, ali i potaknuti na razmi\u0161ljanje.<\/p>\n

“Lajanje na svemir” pri\u010da je o 14-stogodi\u0161njoj djevoj\u010dici Marini koja je u slobodno vrijeme zadu\u017eena da se brine o psima lutalicama. Ovaj napeti roman za mlade vodi nas u \u0161ezdesete godine pro\u0161log stolje\u0107a i utrku u osvajanju svemira. Ulozi su veliki, Istok i Zapad bore se za primat, a mala \u0161eta\u010dica pasa Marina shva\u0107a da male lutalice, psi koje su joj povjerene na brigu toj igri trebaju odigrati najva\u017eniju ulogu. Oni \u0107e biti prvi astronauti i pomo\u0107i ljudima da letovi s ljudskom posadom proteku bez problema. Kao u pravom krimi\u0107u dogodi se otmica pasa i Marina je osumnji\u010dena, no ona svojim hrabrim dr\u017eanjem i istinskim po\u0161tenjem uspije dokazati svoju pravednost. Sama shva\u0107a da je \u017eivot jedan veliki kompromis te da, ukoliko \u017eeli pomo\u0107i svojim psima, mora i ona ne\u0161to \u017ertvovati. Ovaj napeti roman o istra\u017eivanju svemira i tajnama oko uspjeha u istra\u017eivanju i sigurnosti svemirskih putnika, u \u010dijem se sredi\u0161tu na\u0161la buntovna djevoj\u010dica Marina, napisala je Lada Martinac-Kralj, u izdanju Naklada Ljevak d.o.o. A zbog dobre i napete pri\u010de autorica je dobitnica nagrade “Grigor Vitez” za 2023. godinu za najbolji tekst za mlade.<\/p>\n

Ako itko zna ne\u0161to o svemiru, onda je to\u00a0Stephen Hawking, koji je pomogao svojoj k\u0107eri Lucy Hawking napisati izuzetno zanimljiv, pustolovan i napet roman “Tajni klju\u010d svemira” u izdanju Mozaik knjige. Roman je potkrijepljen znanstvenim \u010dinjenicama o svemiru i planetima, a posebno o Crnim rupama, kojima je Hawking posvetio svoj znanstveni rad. Glavni junak, dje\u010dak George, \u017eivi s roditeljima koji ba\u0161 ne vole moderne izume i nastoje \u017eivjeti u skladu s prirodom, ali njega odu\u0161evljavaju svemir, znanost te bi volio imati i svoj teleskop i ra\u010dunalo. Roditelji misle druga\u010dije i daruju mu neobi\u010dnog ku\u0107nog ljubimca pra\u0161\u010di\u0107a Freddyja, znati\u017eeljnog, velikog i uvijek gladnog. Kad je prasac odlu\u010dio odlutati u susjedovo dvori\u0161te, u potragu za hranom, Georgeu se otvorio cijeli novi svijet. Naime, susjed Eric znanstvenik je i ima najmodernije ra\u010dunalo, super inteligentni Cosmos, kojim se mo\u017ee zaviriti sve do samog ruba Sun\u010deva sustava, pa i dalje. Onaj tko otkrije klju\u010d svemira, mo\u017ee tamo i otputovati. Dje\u010dak George, znanstvenik Eric i njegova k\u0107i Anne otkrivaju koliko je znanost o svemiru zanimljiva, va\u017ena za budu\u0107nost, ali kako mo\u017ee biti i opasna. Superra\u010dunalo Cosmos postaje metom zanimanja i zlo\u010dina\u010dkih umova koji ra\u010dunalo \u017eele iskoristiti, ne za dobrobit \u010dovje\u010danstva, ve\u0107 za vlastitu materijalnu korist. Osim najnovijih ideja Stephena Hawkinga o svemiru i Crnim rupama, knjiga \u0107e vas odu\u0161eviti i prekrasnim slikama svemira.<\/p>\n

\"\"Tekst: Melita Na\u0111, dipl. knji\u017eni\u010darka<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ka\u017eu da\u00a0svaka knjiga prona\u0111e svog \u010ditatelja\u2026 A mi vam \u017eelimo pomo\u0107i u tome odabirom nekoliko\u00a0sjajnih naslova\u00a0koji \u0107e vas odvesti svojim sadr\u017eajem na dalek put, \u010dak u\u00a0svemir! Kako smo nastali?! Pitanje je koje i danas\u00a0budi znati\u017eelju, \u017eelju za istra\u017eivanjima, otkrivanje novih svjetova, ali, prije svega, \u017eelju za\u00a0u\u010denjem i znanje. Na samom po\u010detku bila je\u00a0sitna mrlja\u00a0nazvana singularnost<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":7334,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19045"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19045"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19045\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19106,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19045\/revisions\/19106"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19045"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19045"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19045"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}