{"id":19505,"date":"2023-11-17T07:38:26","date_gmt":"2023-11-17T06:38:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=19505"},"modified":"2023-11-17T07:38:26","modified_gmt":"2023-11-17T06:38:26","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-muskarci-i-mentalno-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-muskarci-i-mentalno-zdravlje\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Mu\u0161karci i mentalno zdravlje"},"content":{"rendered":"

Povodom 19. studenoga<\/strong> koji se godinama obilje\u017eava kao Me\u0111unarodni dan mu\u0161karaca<\/strong>, a ovogodi\u0161njom temom “Nula samoubojstava mu\u0161karaca”<\/strong>, preporu\u010dujemo nekoliko naslova s temom depresije, anksioznosti, emocionalnog razvoja i samoubojstva<\/strong> me\u0111u mu\u0161karcima. Me\u0111unarodni dan mu\u0161karaca se slavi s ciljem promicanja fizi\u010dkog i mentalnog zdravlja<\/strong> mu\u0161karaca i dje\u010daka, pobolj\u0161avanja rodnih odnosa i spolne ravnopravnosti. Uz sam dan, cijeli studeni obilje\u017eava se Movember<\/strong>, me\u0111unarodni pokret s ciljem osvje\u0161\u0107ivanja o problemima koji \u010desto poga\u0111aju sve mu\u0161karce, kao \u0161to su rak prostate i rak testisa te pote\u0161ko\u0107e vezane uz mentalno zdravlje i samoubojstvo.<\/p>\n

Odrastanje Kaina : kako za\u0161tititi emocionalni \u017eivot dje\u010daka<\/strong>
\nU knjizi Odrastanje Kaina, autori Dan Kindlon i Michael Thompson, razvojni psiholozi s bogatim iskustvom rada s dje\u010dacima i adolescentima, daju \u010ditateljima uvid u mentalno stanje dje\u010daka s kraja 20. stolje\u0107a. Nastoje\u0107i prona\u0107i odgovor na pitanje \u0161to je dje\u010dacima potrebno, a da to ne dobivaju?, dolaze do saznanja o ogromnoj zapu\u0161tenosti educiranja i lo\u0161em emocionalnom odgoju dje\u010daka. Prikazuju\u0107i studije slu\u010daja, intervjue i istra\u017eivanja, knjiga prikazuje brojne dje\u010dake koje se sustavno udaljuje i obeshrabruje od prihva\u0107anja emocija od strane roditelja i odraslih osoba iz neposredne okoline. Knjiga opisuje kako dje\u010daci dobivaju malo ili nikako mogu\u0107nosti da izraze i razviju emocije poput suosje\u0107anja i osjetljivosti. Autori prepoznaju dru\u0161tvene i emocionalne zapreke i izazove s kojima se dje\u010daci suo\u010davaju u \u0161koli te isti\u010du na\u010dine na koje roditelji mogu dje\u010dacima pomo\u0107i kultivirati emocionalnu svijest i empatiju, kao i razviti bolju emocionalnu pismenost i inteligenciju.<\/p>\n

Izgubljene veze : otkrivanje pravih uzroka depresije i neo\u010dekivanih rje\u0161enja<\/strong>
\nKnjiga Izgubljene veze autora Johanna Harija kronika je novinara koji, potaknut \u017eivotnom borbom s depresijom, odlu\u010di intervjuirati brojne vode\u0107e stru\u010dnjake s podru\u010dja klini\u010dke psihologije i psihijatrije, na temu depresije i anksioznosti. Ispituju\u0107i mogu\u0107e terapije i rje\u0161enja za probleme s kojima se suo\u010davaju osobe s depresijom, saznaje za znanstveno utemeljene metode koje otkrivaju konkretne izvore depresivnih i anksioznih poreme\u0107aja, pru\u017eaju\u0107i nadu za mogu\u0107im lije\u010denjem te terapijama koje ubla\u017eavaju depresiju i anksioznost. Knjiga detaljno opisuje fenomen otu\u0111enosti pojedinca, koji je \u010desta pojava kod ljudi koji boluju od depresije. Destigmatizacija i podr\u0161ka zajednice mo\u0107ni su alati koji daju sjajne rezultate te dokazano poma\u017eu oboljelima.<\/p>\n

Za\u0161to ostati \u017eiv<\/strong>
\nMatt Haig, engleski pisac i novinar, u svojoj autobiografskoj knjizi Za\u0161to ostati \u017eiv prikazuje \u010ditateljima svoju borbu s depresijom i anksioznim poreme\u0107ajem. Kao mladi\u0107, \u017eive\u0107i u \u0160panjolskoj sa svojom djevojkom Andreom, shva\u0107a da ga polagano obuzima nekakav osje\u0107aj bezna\u0111a i melankolije. Nepoznavaju\u0107i mehanizme i simptome nastanka depresije, Matt je preplavljen te\u0161kim osje\u0107ajem bezizlaznosti i odlu\u010duje okon\u010dati svoj \u017eivot padom s litice. Stajav\u0161i na rubu i obuzet strahom, prisje\u0107a se svoje djevojke i obitelji te odustaje od namjere da si oduzme \u017eivot. Memoarski hit Matta Haiga govori o tome koju mo\u0107 vrijeme ima da zacijeli rane, kao i koliko nam zna\u010de na\u0161i bli\u017enji.<\/p>\n

Depra<\/strong>
\nAleksandar Stankovi\u0107, poznati televizijski novinar i voditelj godinama boluje od depresije, a u knjizi Depra otkriva sve o svojoj borbi s tom bolesti. Stankovi\u0107, mije\u0161anjem proze i poezije, pru\u017ea \u010ditateljima uvid u vi\u0161egodi\u0161nje mentalno stanje koje je ostavilo danak na njegov poslovni i privatni \u017eivot. Bolne epizode kada je jedva mogao voditi svoju popularnu emisiju Nedjeljom u 2, zaboravljanja pitanja i imena gostiju, samo su neke od mnogih situacija kojima Stankovi\u0107 pokazuje kakav utjecaj depresija mo\u017ee imati na pojedinca.<\/p>\n

Imao sam Crnog Psa: njegovo je ime depresija<\/strong>
\nImao sam Crnog Psa : njegovo je ime depresija autora Matthewa Johnstonea mala je knji\u017eica koja u svojih 40-ak stranica \u010ditateljima na jasan i upe\u010datljiv na\u010din prikazuje kako izgleda depresija. Napravljena u obliku slikovnice, zorno izra\u017eava koliko bolna i izoliraju\u0107a depresija mo\u017ee biti. Autor je iskoristio metaforu “Crnog psa”, termin koji se sve vi\u0161e koristi u razgovorima o depresiji. U po\u010decima fraza zami\u0161ljena za opisivanje kra\u0107eg bolnog perioda u ne\u010dijem \u017eivotu, razvila se u slo\u017eeni pojam koji mo\u017ee obuhva\u0107ati cijeli spektar depresivnih poreme\u0107aja.<\/p>\n

Tekst: Dino Maganji\u0107, mag. informatologije<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povodom 19. studenoga koji se godinama obilje\u017eava kao Me\u0111unarodni dan mu\u0161karaca, a ovogodi\u0161njom temom “Nula samoubojstava mu\u0161karaca”, preporu\u010dujemo nekoliko naslova s temom depresije, anksioznosti, emocionalnog razvoja i samoubojstva me\u0111u mu\u0161karcima. Me\u0111unarodni dan mu\u0161karaca se slavi s ciljem promicanja fizi\u010dkog i mentalnog zdravlja mu\u0161karaca i dje\u010daka, pobolj\u0161avanja rodnih odnosa i spolne ravnopravnosti. Uz sam dan, cijeli<\/p>\n","protected":false},"author":16,"featured_media":19507,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19505"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/16"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=19505"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19505\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19506,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/19505\/revisions\/19506"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/19507"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=19505"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=19505"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=19505"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}