{"id":20215,"date":"2024-04-12T13:56:25","date_gmt":"2024-04-12T11:56:25","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=20215"},"modified":"2024-04-12T13:56:25","modified_gmt":"2024-04-12T11:56:25","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-suvremena-turska-knjizevnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-suvremena-turska-knjizevnost\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Suvremena turska knji\u017eevnost"},"content":{"rendered":"
<\/div>\n
\n

<\/p>\n

Suvremena turska knji\u017eevnost\u00a0proiza\u0161la je velikim dijelom iz pokreta\u00a0nacionalne knji\u017eevnosti\u00a0prije neovisnosti, sa svojim korijenima istodobno u turskoj narodnoj tradiciji i u zapadnom pojmu napretka. Jedna va\u017ena promjena u turskoj knji\u017eevnosti donesena je 1928., kada je\u00a0Mustafa Kemal\u00a0inicirao nastanak i \u0161irenje modificirane verzije latinice, koja bi zamijenila\u00a0osmansko pismo\u00a0bazirano na arapskom. S vremenom je ova promjena, zajedno s promjenama u turskom obrazovnom sustavu, dovela do \u0161ire pismenosti u zemlji.<\/p>\n

Orhan Pamuk \u2013 Zovem se crvena<\/strong><\/p>\n

Istanbul, \u0161esnaesto stolje\u0107e. Izvan zidina rasko\u0161nog dvorca caruju siroma\u0161tvo, kuga, nemoral i nespokoj. To, dakako, ne prije\u010di Sultana da naru\u010di knjigu u slavu svoje vladavine koja \u0107e prikazati svu veli\u010dinu Otomanskog Carstva. U tu svrhu on daje nalog Tetku Efendiji da okupi najbolje iluminatore u zemlji, \u010dija je tajna zada\u0107a da oslikaju knjigu u stilu tada\u0161njih europskih majstora. No kako se figurativna umjetnost smatrala povredom islama, ta narud\u017eba nije li\u0161ena opasnosti za izvr\u0161itelje, zbog \u010dega nijedan iluminator ne smije vidjeti knjigu u cijelosti. Problemi po\u010dinju kada jedan od minijaturista nestane, a Sultan zatra\u017ei da se njegova smrt rasvijetli za tri dana. Je li ta smrt djelo an\u0111ela osvete koji je otkrio bogohulno djelo ili \u0107e krivnja pasti na Karu, ljubomornog pretendenta na ruku Tetkove k\u0107eri, neusporedive ljepotice \u0160ekure? “Ova \u010dudesna pri\u010da spletena je oko tajnovitih ubojstava i ljubavi, preispitivanja religije i filozofije, suo\u010davanja Istoka i Zapada, te, napose, oko umjetnosti minijature u trenucima njezina uzmaka i nestajanja. Kazuju je sami likovi, pa stoga svako novo poglavlje omogu\u0107uje uvid u doga\u0111aje iz druk\u010dijeg kuta gledanja. Takav pripovjeda\u010dki pristup odra\u017eava autorov stav da “pisanje romana pru\u017ea u\u017eitak pogleda odozgor, kao kad gledamo neki prizor s balkona.”<\/p>\n

Elif Shafak \u2013 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobi\u010dnom svijetu<\/strong><\/p>\n

Znanstvenici su dokazali da nakon fizi\u010dke smrti i prestanka rada srca mozak ponekad radi jo\u0161 nekoliko minuta. \u0160to se doga\u0111a u tom vremenu? \u010cega se netom umrla osoba tada prisje\u0107a, o \u010demu razmi\u0161lja? Protagonistica ovoga romana, Leila Tekila, seksualna radnica u Istanbulu mo\u017eda krije odgovore. Nakon \u0161to je brutalno ubijena i ba\u010dena u kontejner, Leila se, iz minute u minutu, prisje\u0107a dijelova svojega prerano zaustavljenog \u017eivota. Iz isje\u010daka njezinih sje\u0107anja sla\u017ee se pri\u010da od njezina djetinjstva do smrti, a osnovni narativ upotpunjuju pri\u010de Leilinih prijatelja, mahom ljudi koji su, kao i ona, na dru\u0161tvenoj margini i osu\u0111eni da jednom zavr\u0161e pokopani bez spomenika i imena \u2013 na Groblju samotnika. Ti ljudi poznaju dva lica Istanbula \u2013 ono lijepo, koje pokazuje svu njegovu sinestezijsku rasko\u0161: boje grada, mirise ukusne hrane, pjesme i zvukove \u017eivota po ulicama, ali i ono mra\u010dno, koje otkriva svu okrutnost velikoga grada: prljav\u0161tinu, bijedu, strah i kriminal. Kao i sva djela Elif Shafak, i ovaj je roman natopljen sveop\u0107om empatijom, nje\u017eno\u0161\u0107u i razumijevanjem za one koji su odba\u010deni, ranjeni i istisnuti iz dru\u0161tva. Premda progovara o va\u017enim i mu\u010dnim temama, 10 minuta i 38 sekundi u ovom neobi\u010dnom svijetu djelo je ispisano nevjerojatno prohodnim, na mahove liri\u010dnim stilom. Mo\u017eda ga je najbolje opisao Juan Gabriel Vasquez rekav\u0161i: “Nekoliko romana \u017eivi u ovome i svaki je od njih dirljiv, velikodu\u0161an i elegantno ispisan.”<\/p>\n

Mario Levi \u2013 Istanbul je bio bajka<\/strong><\/p>\n

Istanbul je bio bajka obiteljska je saga koja po\u010dinje 1920. u najve\u0107em turskom gradu i prote\u017ee se kroz razdoblje Drugoga svjetskog rata sve do druge polovine 20. stolje\u0107a. Ovaj rasko\u0161ni roman pripovijeda o seobama koje su se odvijale u jednoj velikoj \u017eidovskoj porodici, \u010diji su \u010dlanovi smisao svojih \u017eivota poku\u0161avali na\u0107i u raznim europskim podnebljima, u potrazi za zemljom u kojoj \u0107e kona\u010dno prona\u0107i smirenje. Uzev\u0161i Istanbul za ishodi\u0161te i \u017eari\u0161nu to\u010dku svojega najpoznatijeg romana, Mario Levi pripovijeda o nostalgi\u010dnom svijetu njegovih ulica, ku\u0107a, otoka, kao i o mikrosvjetovima svojih junaka koje sudbina izaziva na razli\u010dite, \u010desto tragi\u010dne na\u010dine. Nesumnjivo, pravi junak ovog minuciozno napisanog romana zapravo je Istanbul, grad koji kroji \u017eivote svojih stanovnika, \u010dak i kad oni igrom slu\u010daja zavr\u0161e na tko zna kojim meridijanima. Hvaljeni i nagra\u0111ivani roman Istanbul je bio bajka jedno je od va\u017enih djela suvremene turske knji\u017eevnosti, prevedeno na vi\u0161e od dvadeset jezika, a njegov autor Mario Levi njime je iza\u0161ao iz regionalnih knji\u017eevnih okvira te postao nezaobilazno ime na knji\u017eevnoj karti svijeta.<\/p>\n

Hakan Gunday \u2013 Jo\u0161<\/strong><\/p>\n

“Jedina korisna re\u010denica u jednoj beskorisnoj knjizi koju sam davno pro\u010ditao bila je ova: Prvo oru\u0111e kojim se \u010dovjek koristio bio je drugi \u010dovjek.” Roman Jo\u0161 (Daha) turskog knji\u017eevnika Hakana G\u00fcndaya (1976.) bio je jedan od najzapa\u017eenijih romana objavljenih 2013. godine u Turskoj, a polu\u010dio je velik uspjeh i u Europi pa je tako bio i dobitnik Nagrade “Medicis” (2015.) za najbolji strani roman preveden na francuski jezik. Razlog tome dijelom je i \u010dinjenica \u0161to je rije\u010d o jednom od prvih romana koji se izravno bavi aktualnim dru\u0161tveno-politi\u010dkim zbivanjima na tlu dana\u0161nje Europe, Bliskog istoka i Azije, odnosno imigrantskom krizom. Ispri\u010dan iz perspektive turskog tinejd\u017eera Gaze, koji kroz roman do\u017eivljava svojevrsnu psiholo\u0161ku, karakternu i moralnu transformaciju, odrastaju\u0107i uz samohranog i grubog oca Ahada, bezobzirnog krijum\u010dara ljudima, roman “Jo\u0161” na dosad nezabilje\u017een na\u010din iznosi surovu i zastra\u0161uju\u0107u istinu o trgovini ljudima i ilegalnom transportu imigranata preko turskog teritorija. Rije\u010d je o ljudima koji su zbog ratnih zbivanja bili prisiljeni napustiti svoje domove i obitelji, sve svoje snove i nade, kako bi na\u0161li uto\u010di\u0161te negdje na Zapadu predaju\u0107i pritom svoje sudbine u ruke bezobzirnih i pohlepnih krijum\u010dara. Visoka cijena koju pritom pla\u0107aju krijum\u010darima ne garantira im da \u0107e na svoje odredi\u0161te sti\u0107i \u017eivi i da njihova \u017ertva ne\u0107e biti uzaludna.<\/p>\n

Ece Temelkuran \u2013 \u017dene koje pu\u0161u u \u010dvorove<\/strong><\/p>\n

Mu\u0161karac koji je slomio srce jednoj \u017eeni\u2026 \u010cetiri \u017eene koje su odlu\u010dile prije\u0107i pustinju kako bi ga ubile\u2026 Knji\u017eevno djelo poznate turske knji\u017eevnice i novinarke Ece Temelkuran \u017dene koje pu\u0161u u \u010dvorove pri\u010da je o tom putovanju. Rije\u010d je o prvome romanu ove vrste. Nitko, naime, do sada nije na turskom napisao roman ceste u kojem su \u010detiri glavne junakinje nezapadnja\u010dke \u017eene i \u010dija se radnja doga\u0111a na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi. Glavne su junakinje u romanu uistinu iznimne i kompleksne: zapravo je rije\u010d o suvremenim muslimankama koje su u potrazi za svojom biti. One su istodobno ranjive i sna\u017ene, krhke i odlu\u010dne\u2026 Odluka o tome da krenu na put bez unaprijed dogovorenog odredi\u0161ta i cilja \u2013 osim osvete koju kuje madam Lilla \u2013 i na\u010din na koji se te \u017eene me\u0111usobno podupiru i razmjenjuju najintimnije pri\u010de, nude nam mogu\u0107nost da zajedno s njima propitujemo odnos slu\u010daja i sudbine, kao i stvarnoga i prividnog \u017eivota. U knjizi se osobno pretvara u politi\u010dko i obrnuto, pa \u010ditaju\u0107i knjigu postajemo svjesni \u010dinjenice kako je u svakodnevnom \u017eivotu politi\u010dka sfera isprepletena s najintimnijom. \u017dene koje pu\u0161u u \u010dvorove roman je ceste koji iz \u017eenske perspektive, kroz putovanje od Tunisa do Libanona, sagledava mogu\u0107nosti i prava \u017eena u suvremenom islamskom svijetu.<\/p>\n<\/div>\n

<\/div>\n
Tekst: Dino Radmilovi\u0107, mag. informatologije
\n\"\"<\/a><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Suvremena turska knji\u017eevnost\u00a0proiza\u0161la je velikim dijelom iz pokreta\u00a0nacionalne knji\u017eevnosti\u00a0prije neovisnosti, sa svojim korijenima istodobno u turskoj narodnoj tradiciji i u zapadnom pojmu napretka. Jedna va\u017ena promjena u turskoj knji\u017eevnosti donesena je 1928., kada je\u00a0Mustafa Kemal\u00a0inicirao nastanak i \u0161irenje modificirane verzije latinice, koja bi zamijenila\u00a0osmansko pismo\u00a0bazirano na arapskom. S vremenom je ova promjena, zajedno s promjenama<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":7334,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20215"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20215"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20215\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20217,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20215\/revisions\/20217"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7334"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20215"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20215"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20215"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}