{"id":20444,"date":"2024-06-14T07:43:54","date_gmt":"2024-06-14T05:43:54","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=20444"},"modified":"2024-06-17T07:59:06","modified_gmt":"2024-06-17T05:59:06","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-alice-munro","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-alice-munro\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Alice Munro"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Alice Munro<\/strong>\u00a0bila je majstorica\u00a0suvremene kratke pri\u010de<\/strong>. Namjerno ka\u017eemo “bila” jer je preminula\u00a013. svibnja 2024.<\/strong>\u00a0Iz toga je razloga i ovaj \u010dlanak, kao posveta njezinu\u00a0\u017eivotu i radu<\/strong>. Globalna knji\u017eevna scena pretrpjela je jedan\u00a0te\u017eak gubitak<\/strong>. U dobi od\u00a092<\/strong> godine\u00a0preminula je kanadska knji\u017eevnica Alice Munro, dobitnica\u00a0Nobelove nagrade za knji\u017eevnost<\/strong>. Ova priznata knji\u017eevnica navodno se proteklih desetak godina borila s\u00a0demencijom<\/strong>\u00a0te je preminula u domu za starije i nemo\u0107ne osobe. Zdravlje joj se ina\u010de\u00a0pogor\u0161alo<\/strong>\u00a0jo\u0161 2009. godine kada je ugradila\u00a0sr\u010danu premosnicu<\/strong>, a navodno je bolovala i od\u00a0karcinoma<\/strong>. Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost dobila je prije 11 godina, 2013., za zbirku pri\u010da\u00a0Slu\u017eba, dru\u017eba, pro\u0161nja, ljubav, brak<\/strong>. Ocjenjiva\u010dki sud svoju je odluku obrazlo\u017eio rije\u010dima: “Alice Munro uglavnom je poznata kao autorica pripovjedaka, ali svaka njezina pri\u010da ima dubinu, mudrost i preciznost za kakve mnogim romanopiscima treba cijeli vijek. \u010citati Munro zna\u010di svaki put saznati ne\u0161to o \u010demu nikad prije niste mislili”. Pi\u0161e na engleskom jeziku, jednostavnim proznim stilom. Bitno je pridonijela\u00a0\u017eanru kratke pri\u010de<\/strong>\u00a0u posljednjim desetlje\u0107ima 20. stolje\u0107a te 21. stolje\u0107u. Izvrsno oblikovane pri\u010de o\u00a0ljubavima, ambicijama i mukama \u017een\u00e2<\/strong>\u00a0iz malog grada, u\u010dinile su Alice Munro globalno priznatom majstoricom kratke pri\u010de. Tijekom svoje uspje\u0161ne karijere napisala je vi\u0161e od\u00a010 zbirki kratkih pri\u010da<\/strong>, a \u010desto su je uspore\u0111ivali i s legendarnim ruskim autorom,\u00a0Antonom Pavlovi\u010dem \u010cehovom<\/strong>. Njezine pri\u010de istra\u017euju\u00a0seks, \u010de\u017enju, nezadovoljstvo, starenje, moralne sukobe<\/strong>\u00a0i druge teme ruralnog okru\u017eenja. S njima je bila blisko upoznata budu\u0107i da je \u017eivjela u pokrajini\u00a0Ontario<\/strong>. Bila je vje\u0161ta u potpunom razvijanju slo\u017eenih likova unutar ograni\u010denih struktura kratke pri\u010de. Osim ve\u0107 spomenute Nobelove nagrade za knji\u017eevnost, tijekom svoje karijere ostvarila je i druga zavidna postignu\u0107a. Tako je 2009. godine osvojila nagradu Booker, a bila je i dvostruka dobitnica nagrade\u00a0Giller<\/strong>, koja je jedno od najpresti\u017enijih kanadskih priznanja. Njeni brojni kolege o njoj su imali samo lijepe rije\u010di. Irska spisateljica Edna O\u2019Brien stavila ju je u isti rang kao i Jamesa Joycea i Williama Faulknera. Novelist\u00a0Richard Ford<\/strong>\u00a0svojedobno je izjavio da je sumnjati u njen talent jednako kao i sumnjati u tvrdo\u0107u dijamanta. “Bilo ju je potrebno samo spomenuti, i svi bi se slo\u017eili da je ona najbolje \u0161to postoji u knji\u017eevnosti”, komentirao je Ford.<\/p>\n

Kada je osvojila Nobelovu nagradu, zbog naru\u0161ena zdravlja\u00a0nije mogla otputovati<\/strong>\u00a0u \u0160vedsku na dodjelu nagrada. Umjesto formalnog govora kojeg dobitnici obi\u010dno odr\u017ee, snimila je duga\u010dak intervju u\u00a0Britanskoj Kolumbiji<\/strong>. Svoju prvu zbirku pri\u010da objavila je 1986. godine, a ubrzo nakon toga njezina su se djela po\u010dela objavljivati i diljem Amerike. Napisala je vi\u0161e od\u00a015 zbirki pri\u010da i jedan roman<\/strong>\u00a0(\u017divot djevojaka i \u017eena). Djela su joj prevedena na vi\u0161e od 25 jezika i objavljena u preko \u010detiri stotine razli\u010ditih izdanja \u0161irom svijeta.<\/p>\n

Ro\u0111ena kao\u00a0Alice Anne Laidlaw<\/strong>\u00a0u obitelji oca farmera i majke u\u010diteljice. Pisati je po\u010dela u tinejd\u017eerskim danima. Studirala je na\u00a0Sveu\u010dili\u0161tu Zapadni Ontario<\/strong>\u00a0i radila u knji\u017enici. Nakon udaje za\u00a0Jamesa Munroa<\/strong>\u00a0seli u Dundarave. Godine 1963. par seli u Victoriju gdje otvaraju knji\u017earu. Pisanju se posvetila od kasnih 1960-ih. Ima dvije k\u0107eri iz prvog braka. S drugim suprugom\u00a0Geraldom Flemingom<\/strong>\u00a0u braku je od 1976. do njegove smrti 2013. godine. \u017divjela je jednostavnim i povu\u010denim \u017eivotom u kanadskom gradi\u0107u Clinton u pokrajini Ontario, Kanada.<\/p>\n

Kratke pri\u010de objavljuje od 1953. godine u \u010dasopisima. Sabire ih u prvoj zbirci\u00a0Ples sretnih sjena<\/strong>\u00a0(Dance of the Happy Shades) 1968. godine. Roman\u00a0\u017divot djevojaka i \u017eena<\/strong>\u00a0(The Lives of Girls and Women) objavljuje 1971. godine. Koncipiran je kao skup kratkih pri\u010da sa zajedni\u010dkom protagonisticom. Radnja njenih pri\u010da \u010desto je smje\u0161tena na podru\u010dju\u00a0Hurona<\/strong>\u00a0na jugozapadu Ontarija te je oslonjena na svakida\u0161njicu. Teme ponekad potje\u010du iz autori\u010dina \u017eivota. Slo\u017eenost ljudskog bi\u0107a, me\u0111uljudskih odnosa i moralnih dilema prikazuje jednostavnim jezikom. Likovi su nerijetko u sukobu s obi\u010dajima i tradicijom. U kratkoj formi pripovijetke Munro uspijeva prikazati slo\u017eenosti epskih razmjera kakve se obi\u010dno ostvaruju u romanu. Nakladnik\u00a0OceanMore<\/strong>\u00a0objavio je nekoliko knjiga pri\u010da Alice Munro, i prije dobivanja Nobelove nagrade. To su naslovi Dragi \u017eivot, Javne tajne, Previ\u0161e sre\u0107e, \u017divot djevojaka i \u017eena i Slu\u017eba, dru\u017eba, pro\u0161nja, ljubav, brak, u kojima \u0107e \u010ditateljice mo\u0107i u\u017eivati i poslije smrti njihove odli\u010dne autorice.<\/p>\n

\"\"<\/a>Slu\u017eba, dru\u017eba, pro\u0161nja, ljubav, brak<\/strong>
\nU svijetu Alice Munro kao da je stalo vrijeme: \u017eene i mu\u0161karci i dalje \u017eive negdje u \u0161ezdesetima, boja\u017eljivo i s nestrpljenjem gledaju\u0107i u sedamdesete godine koje \u0107e donijeti vi\u0161e posla za \u017eene, a time i neke nove uloge, osim onih majke i \u017eene. Slu\u017eba, dru\u017eba, pro\u0161nja, ljubav, brak, iako pisana pomalo starinski, jezikom koji donosi pra\u0161inu s neasfaltirane ceste ili kreket \u017eaba iz blatnoga potoka, suvremena je knjiga. Iako malena, toliko je nabijena emocijama da se \u010dini da bi mogla eksplodirati i nakon \u0161to se sklope stranice i pospremi je se na policu. Zbirka Slu\u017eba, dru\u017eba, pro\u0161nja, ljubav, brak bila je iznena\u0111enje za hrvatsku publiku, koja je itekako znala prepoznati i nagraditi njezinu kvalitetu pa je progla\u0161ena “literarnim otkri\u0107em godine”, a nagra\u0111ena je i “Kiklopom” za najbolju stranu prozu 2011. godine. Prevoditeljica Maja \u0160oljan tako\u0111er je za taj prijevod nagra\u0111ena “Kiklopom” za najbolji prijevod i Godi\u0161njom nagradom “Josip Tabak” Dru\u0161tva hrvatskih knji\u017eevnih prevodilaca za najbolji prijevod proze u 2011. godini.<\/p>\n

\"\"<\/a>Previ\u0161e sre\u0107e<\/strong>
\nJunakinje pri\u010d\u00e2 Alice Munro sasvim su obi\u010dne \u017eene, ali se u njihove sudbine uple\u0107u dramati\u010dni doga\u0111aji, od preljuba i la\u017ei do ubojstva, koji \u0107e im promijeniti \u017eivot i zauvijek ih obilje\u017eiti. U naslovnoj pripovijetki Previ\u0161e sre\u0107e, nadahnutoj stvarnom povijesnom osobom, nadarena ruska matemati\u010darka i spisateljica Sofija Kovalevska sukobljava se s konvencijama 19. stolje\u0107a i zamkama vlastita uspjeha. No, jednako su stvarne i pri\u010de kao \u0161to su Dje\u010dja igra u kojoj dvije prijateljice iz djetinjstva kriju do smrti jezivu tajnu koja ih cijeli \u017eivot mu\u010di poput nezalije\u010dene gnojne rane; Slobodni radikali u kojoj usamljena \u017eena upravo u svojoj bolesti i udovi\u0161tvu nalazi snage nadmudriti opasna posjetitelja; ili Dimenzije u kojoj se junakinja mora suo\u010diti s najstra\u0161nijim gubitkom i najve\u0107om boli, ali ipak uspijeva prona\u0107i svrhu i nastaviti \u017eivjeti, prihva\u0107aju\u0107i, kao i svi likovi Alice Munro, ljudsku sudbinu.<\/p>\n

Javne tajne<\/strong>
\nJavne tajne, prvi put objavljene 1994. godine, osma su zbirka pri\u010da Alice Munro. Ve\u0107 se od po\u010detnih redaka prve pri\u010de Skriveno i otkriveno nazire jedna od velikih tema ove zbirke \u2013 razorna mo\u0107 starih ljubavi i prisje\u0107anja. Louisa, mlada knji\u017eni\u010darka koja primi neo\u010dekivano pismo vojnika s rati\u0161ta, te\u0161ko je mogla zamisliti koliko \u0107e je daleko odnijeti njena znati\u017eelja. Sve su pri\u010de u tom pogledu sli\u010dne \u2013 daju vi\u0161e od o\u010dekivanja. Intimne su, ali napete, suzdr\u017eane, ali intenzivne, jednostavne, ali majstorske, smje\u0161tene u \u017eivopisnom kanadskom gradi\u0107u, no se\u017eu i na druge kontinente. Autorica temeljito i lucidno istra\u017euje \u017eenske teme, no kroz o\u010di osam fikcionalnih \u017eena propituje i zajedni\u010dku kulturu i op\u0107e vrijednosti svjetova u kojima egzistiraju. Ove pri\u010de, u kojima neo\u010dekivano odjekuju tu\u0111i \u017eivoti, tako\u0111er govore o prazninama u sje\u0107anju, ali i o neskladu u na\u0161im vlastitim egzistencijama: na\u0161a pro\u0161lost, ka\u017ee Alice Munro, \u010dini nas strancima nama samima.<\/p>\n

\"\"<\/a>
\n\u017divot djevojaka i \u017eena<\/strong>
\n\u017divot djevojaka i \u017eena mnogi smatraju jedinim romanom kraljice pri\u010da Alice Munro. Glavna junakinja, djevoj\u010dica Del Jordan, \u017eivi na o\u010devoj farmi za uzgoj lisica gdje s bratom i bizarnim susjedima otkriva fantasti\u010dnu prirodu kojom je okru\u017eena. Zbog \u0161kolovanja odlazi s majkom u obli\u017enji gradi\u0107, upoznaje prijateljicu Naomi s kojom dijeli sve frustracije djevoja\u010dkog odrastanja. Iznimno znati\u017eeljna, toliko neobi\u010dna u obi\u010dnom gradi\u0107u, promatra svijet oko sebe, prvu tjelesnost, ljubav, odnose me\u0111u ljudima, ro\u0111enje i smrt. Uz nonkonformisti\u010dnu majku, prodava\u010dicu enciklopedija po bespu\u0107ima kanadske provincije koja je upu\u0107uje da beskompromisno zakora\u010di u \u017eivot, Del Jordan svojim duhovitim i lucidnim razmi\u0161ljanjima nagoni \u010ditatelja da se s nje\u017eno\u0161\u0107u i smije\u0161kom sjeti i vlastita odrastanja. Ve\u0107ina se radnje odvija u malom kanadskom gradi\u0107u Jubilee koji se pokazao kao izrazito plodno tlo za autori\u010dine pri\u010de, a vremenski je knjiga smje\u0161tena u rana i srednja desetlje\u0107a pro\u0161log stolje\u0107a kada je feminizam bio na horizontu, neizbje\u017ean, no jo\u0161 uvijek nedosti\u017ean, malo izvan dohvata. \u017divot djevojaka i \u017eena pri\u010da je o odrastanju, iznosi univerzalne istine s kojima smo se u tom procesu svi suo\u010dili.<\/p>\n

\"\"<\/a>Dragi \u017eivot<\/strong>
\nU posljednjoj objavljenoj zbirci pripovjedaka “Dragi \u017eivot” Alice Munro, pi\u0161u\u0107i o ljubavi, smrti, krivnji, sramu, samo\u0107i, slu\u010dajnim susretima, sudbini, oblikuje \u017eivopisan, trajan portret opasnosti i neobi\u010dnosti obi\u010dnog \u017eivota. Prvi put progovara i o vlastitu “dragom” \u017eivotu: “\u010cetiri posljednja teksta u ovoj knjizi nisu ba\u0161 prave pri\u010de. \u010cine zasebni dio, autobiografski po osje\u0107ajima, premda katkad ne sasvim i po \u010dinjenicama. Vjerujem da je to prvo i posljednje \u2013 a i najbli\u017ee \u2013 \u0161to imam re\u0107i o vlastitom \u017eivotu.” Autobiografizam sveprisutan je u pri\u010dama Alice Munro. Imamo ga i u Dragom \u017eivotu. Naravno, Munro prije svega pi\u0161e o poslijeratnim promjenama i novom dru\u0161tvenom polo\u017eaju \u017eena. Prije Drugoga svjetskog rata, a djelomi\u010dno i nakon njega, \u017eene su bile vezane uz ku\u0107u. Rije\u010d feminizam nije postojala. Pri\u010de Alice Munro zapravo su dragocjeni narativni modeli koji oslikavaju i obja\u0161njavaju te revolucionarne godine. I dakako: u njima je Munro sudjelovala svojim pisanjem koliko i svojim \u017eivljenjem. Toga autobiografskog aspekta sada se i sama dotakla. Dragi \u017eivot objavljen je godinu dana prije dobitka Nobelove nagrade i godinu dana prije smrti supruga. Alice Munro sada u osamdesetima, bogatija za Nobela i siroma\u0161nija za supruga. Podnaslov Finale mo\u017ee nam sugerirati da je na kraju puta: i literarnog i \u017eivotnog. U tom smislu, njen maleni dodatak zbirci Dragi \u017eivot ne\u0161to je poput posljednje poruke, oporu\u010dnog pisamca.<\/p>\n

<\/p>\n

Tekst: Kre\u0161imir \u0160ok\u010devi\u0107, dipl. knji\u017eni\u010dar<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Alice Munro\u00a0bila je majstorica\u00a0suvremene kratke pri\u010de. Namjerno ka\u017eemo “bila” jer je preminula\u00a013. svibnja 2024.\u00a0Iz toga je razloga i ovaj \u010dlanak, kao posveta njezinu\u00a0\u017eivotu i radu. Globalna knji\u017eevna scena pretrpjela je jedan\u00a0te\u017eak gubitak. U dobi od\u00a092 godine\u00a0preminula je kanadska knji\u017eevnica Alice Munro, dobitnica\u00a0Nobelove nagrade za knji\u017eevnost. Ova priznata knji\u017eevnica navodno se proteklih desetak godina borila s\u00a0demencijom\u00a0te<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":5437,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20444"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=20444"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20444\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20454,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/20444\/revisions\/20454"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/5437"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=20444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=20444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=20444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}