{"id":21229,"date":"2024-11-27T09:04:26","date_gmt":"2024-11-27T08:04:26","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=21229"},"modified":"2024-11-27T09:07:32","modified_gmt":"2024-11-27T08:07:32","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-rod-i-seksualnost","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-rod-i-seksualnost\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu \u2013 Rod i seksualnost"},"content":{"rendered":"

Rod i rodni identitet<\/strong>\u00a0predstavljaju\u00a0nove koncepte\u00a0u dru\u0161tvenim znanostima, sve vi\u0161e odvajaju\u0107i shva\u0107anje i poistovje\u0107ivanje\u00a0biolo\u0161kog spola\u00a0od\u00a0dru\u0161tveno konstruiranog roda. Dok spol predstavlja biolo\u0161ku osobinu stvaranja gameta i odre\u0111en je\u00a0kromosomima i spolnim organima, rod predstavlja dru\u0161tveno i kulturolo\u0161ki uvjetovane obrasce pona\u0161anja i razmi\u0161ljanja koji proizlaze iz rodnih uloga.<\/p>\n

Rod se i dalje opetovano koristi kao\u00a0sinonim\u00a0za spol, a u znanstvenoj se literaturi javlja tek u drugoj polovici 20-og stolje\u0107a. Shva\u0107anje\u00a0rodnih uloga i identiteta\u00a0razlikuje se od kulture do kulture, a kroz socijalizaciju djeca su odgajana da prihvate jednu od dvije rigidne, binarne kategorije, koje dolaze s obrascima i modelima pona\u0161anja prihvatljivima za njihov spol.<\/p>\n

S druge strane,\u00a0seksualnost i seksualni identitet\u00a0<\/strong>predstavljaju na\u010dine na koji ljudi\u00a0do\u017eivljavaju i izra\u017eavaju sebe\u00a0kao seksualno bi\u0107e, uz samopercipiranje sebe po pitanju romanti\u010dne ili seksualne privla\u010dnosti prema drugim osobama. Iako je ljudska seksualnost prisutna od po\u010detaka ljudskog postojanja te je neizostavni dio ljudske povijesti, veliki pomaci u shva\u0107anju i definiranju seksualnosti nastali su u prethodnom stolje\u0107u na podru\u010djima psihoanalize, psihologije pona\u0161anja i seksologije.<\/p>\n

U\u00a0Gradskoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici<\/strong>, korisnicima se pristup relevantnoj gra\u0111i koja, ne samo da daje\u00a0odgovore na sva pitanja\u00a0vezana uz rod i seksualnost, ve\u0107 temeljito ru\u0161i sve predrasude i pogre\u0161na shva\u0107anja koja postoje o spomenutim konceptima.<\/p>\n

Nevolje s rodom : feminizam i subverzija identiteta<\/strong>
\nNevolje s rodom, monumentalno djelo i magnum opus Judith Butler, neizostavna je literatura s podru\u010dja feminizma i rodnih studija. Autorica se u knjizi kriti\u010dki osvr\u0107e na radove Simone de Beauvoir Michela Foucaulta, Jacquesa Lacana i drugih te argumentira da tradicionalno poimanje roda i \u017eenstvenosti nije stvar prirodnog, ve\u0107 isklju\u010divo dru\u0161tvenog konteksta. Rod je performativan, a na njegovo stvaranje i odr\u017eavanje utje\u010du dru\u0161tvene norme, interakcije, stereotipi i sl. Gledaju\u0107i na mu\u0161karce i \u017eene kao kategorije, Butler smatra da na spomenute kategorije dodatno utje\u010du i faktori poput dru\u0161tvene klase, etni\u010dke pripadnosti i seksualne orijentacije.<\/p>\n

Drugi spol<\/strong> autorice Simone de Beauvoir knjiga je koja nam govori o ulozi \u017eene u dru\u0161tvu, kao i o tome \u0161to uop\u0107e zna\u010di biti \u017eena. Originalno objavljena u dva volumena, Beauvoir zapo\u010dinje knjigu pitanjem “\u0160to je \u017eena?”, argumentiraju\u0107i da se mu\u0161karca u dru\u0161tvu postavlja kao po\u010detnu to\u010dku, zadani tip osobe, a \u017eenu kao drugo, ostalo. Takav tip svjetonazora bio je standardan u dru\u0161tvu, prikazuju\u0107i podre\u0111enost \u017eena od strane mu\u0161karaca u vidu razmno\u017eavanja. Beauvoir prikazuje maj\u010dinstvo kao lanac i okove koji osiguravaju pokornost te omogu\u0107avaju mu\u0161karcima da osiguraju svoju dominantnost u dru\u0161tvu. Uspore\u0111uju\u0107i odrastanje djevoj\u010dica i dje\u010daka, prikazuje kontrast u na\u010dinu na koji se odgaja jedne i druge; djevoj\u010dicama se govori da moraju biti \u017eenstvene i da paze na pona\u0161anje i obla\u010denje, a dje\u010daci su mladi\u0107i i mlada gospoda koji se bave bitnim stvarima. Po\u010detak je drugog volumena upe\u010datljiv; “\u017denom se ne ra\u0111a. \u017denom se postaje.” Nije biologija ta koja ih definira, ve\u0107 samo dru\u0161tvo i okolina.<\/p>\n

Postjugoslo\/avenski TRANS : \u017eivoti aktivizmi kulture<\/strong>
\nKako patrijarhat potpomognut neoliberalnim kapitalizmom nastoji iznova definirati uloge mu\u0161karaca i \u017eena, pri tome postavljaju\u0107i sve stro\u017eije definicije i parametre, knjiga Postjugoslo\/avenski TRANS : \u017eivoti aktivizmi kulture prikazuje \u017eivot transrodnih aktivista koji djeluju u dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije. U izradi zbornika, koji su uredili Bojan Bili\u0107 i Aleksa Milanovi\u0107, tekstovima su svoj doprinos dali autori i aktivisti koji djeluju u brojnim kolektivima i queer udrugama. Kroz niz tekstova o povijesnom djelovanju aktivista u dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije, ispreple\u0107u se pri\u010de o po\u010decima aktivizma, zakonskim okvirima postojanja transrodnih osoba, njihovom prikazivanju i sudjelovanju u kulturnim i politi\u010dkim okvirima.<\/p>\n

Tko je skuhao Posljednju ve\u010deru? : \u017eenska povijest svijeta<\/strong>
\nNagra\u0111ivana autorica Rosalind Miles knjigu \u017denska povijest svijeta (originalni naslov, kasnija izdanja nose naslov Tko je skuhao Posljednju ve\u010deru? : \u017eenska povijest svijeta) posve\u0107uje \u017eenama koje su kroz povijest ostale zakinute za sve zasluge i doprinos dru\u0161tvu. Kroz naredna poglavlja, Miles opisuje kako su \u017eene zavr\u0161ile u pot\u010dinjenom polo\u017eaju, kako je izgledao \u017eivot \u017eena u ranim fazama ljudske civilizacije, njihovi privatni \u017eivoti i mogu\u0107nosti koje su imale, odnosno nisu. Borbe za jednaka prava u dru\u0161tvu, poput sufra\u017eetskih i za radni\u010dka prava, kao i preuzimanje industrijskih poslova u vrijeme ratova, olako su bili u opasnosti od povratka na staro u kriznim vremenima i autoritativnim re\u017eimima, kriju\u0107i u sebi poruku da borba nikad ne prestaje.<\/p>\n

Dostupno u \u010detiri sveska, Povijest seksualnosti<\/strong> Michela Foucaulta studija je ljudske seksualnosti kroz povijesni kontekst. Vo\u0111en tezom da je seksualnost kao stvar diskursa relativno nova domena ljudskog interesa, koja je zadnjih 300-injak godina pobudila interes brojnih filozofa i znanstvenika te zapo\u010dela period istra\u017eivanja seksualnosti pojedinaca, odbacuje teze o tome da su zapadnja\u010dka dru\u0161tva zabranila i potisnula bilo kakvo izra\u017eavanje ili ispitivanje seksualnosti, prije svega zbog pojave kapitalizma. Foucault kroz naredne sveske poja\u0161njava kako u periodu prosvjetiteljstva raste interes za definiranjem odnosa izvan braka, kao i shva\u0107anjem seksualnosti djece, osoba s te\u0161ko\u0107ama i homoseksualaca. Pozivaju\u0107i se na period Antike, istra\u017euje tekstove gr\u010dkih i rimskih mislilaca te otkriva \u010ditateljima razli\u010dite na\u010dine shva\u0107anja odnosa koji su ljudi tog perioda imali.<\/p>\n

Knjiga Povijest gej i lezbijskog \u017eivota i kulture<\/strong> rezultat je rada nekolicine istra\u017eiva\u010da diljem svijeta, koji su prou\u010davali brojne knjige, \u010dlanke, memoare, pisma i umjetni\u010dka djela, s ciljem prikazivanja \u017eivota queer osoba. Knjiga istra\u017euje polo\u017eaj i svakodnevicu queer osoba, njihova prava i predrasude s kojima su se suo\u010davali te zna\u010dajne povijesne doga\u0111aje koji su utjecali na njih. Knjiga svoj fokus usmjerava i na razli\u010dite kulture u svijetu koje gaje dru\u0161tvo koje nije heteronormativno; od trans osoba i osoba tre\u0107eg spola\/roda u Indiji i jugoisto\u010dnoj Aziji do osoba dva duha (Two-spirit) u domoroda\u010dkim plemenima Sjeverne Amerike i sl.<\/p>\n

Tekst: Dino Maganji\u0107 mag. informatologije<\/div>\n
<\/div>\n
\"\"<\/a><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rod i rodni identitet\u00a0predstavljaju\u00a0nove koncepte\u00a0u dru\u0161tvenim znanostima, sve vi\u0161e odvajaju\u0107i shva\u0107anje i poistovje\u0107ivanje\u00a0biolo\u0161kog spola\u00a0od\u00a0dru\u0161tveno konstruiranog roda. Dok spol predstavlja biolo\u0161ku osobinu stvaranja gameta i odre\u0111en je\u00a0kromosomima i spolnim organima, rod predstavlja dru\u0161tveno i kulturolo\u0161ki uvjetovane obrasce pona\u0161anja i razmi\u0161ljanja koji proizlaze iz rodnih uloga. Rod se i dalje opetovano koristi kao\u00a0sinonim\u00a0za spol, a u znanstvenoj<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":7333,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21229"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21229"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21229\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21233,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21229\/revisions\/21233"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21229"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21229"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21229"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}