{"id":21852,"date":"2025-04-28T14:31:14","date_gmt":"2025-04-28T12:31:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=21852"},"modified":"2025-04-28T14:31:44","modified_gmt":"2025-04-28T12:31:44","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-mario-vargas-llosa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-mario-vargas-llosa\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu – Mario Vargas Llosa"},"content":{"rendered":"

Jorge Mario Pedro Vargas Llosa\u00a0(Arequipa, Peru, 28. o\u017eujka 1936. godine \u2013 Lima, Peru, 13. travnja 2025.) bio je\u00a0peruansko-\u0161panjolski pisac, jedan od\u00a0vode\u0107ih\u00a0romanopisaca i esejista u Latinskoj Americi. Dobitnik je\u00a0Nobelove nagrade za knji\u017eevnost 2010.\u00a0i jedan od\u00a0najistaknutijih\u00a0predstavnika “hispanoameri\u010dkog booma” zajedno s\u00a0Gabrielom Garc\u00edjom M\u00e1rquezom, Juliom Cort\u00e1zarom i Carlosom Fuentesom. Ro\u0111en je u gradu Arequipi na jugu Perua, u obitelji srednje klase \u0161panjolskih korijena. Roditelji su mu se rastali pet mjeseci nakon vjen\u010danja. Rano djetinjstvo provodi u okrilju\u00a0maj\u010dine obitelji\u00a0o kojoj brine djed. Obrazovao se u mjesnoj \u0161koli, a onda i u\u00a0Boliviji, kamo obitelj seli nakon djedova imenovanja po\u010dasnim konzulom Perua. U Peru se vra\u0107aju kada djed dobiva\u00a0diplomatsko namje\u0161tenje\u00a0u gradu Piuriju na sjeveru zemlje. U Piuriju se \u0161koluje kod\u00a0salezijanaca. Oca je upoznao u 10. godini. Roditelji mu se ponovno zdru\u017euju 1946. te \u017eivi s njima u predgra\u0111u Lime. Za njega je to\u00a0kraj idili\u010dnog djetinjstva\u00a0i ulazak u svijet\u00a0autoritativnog oca, u kojem upoznaje\u00a0strah i neprijateljstvo. U Limi poha\u0111a\u00a0kr\u0161\u0107ansku \u0161kolu. \u010cita Hugoa i Dumasa. S 14 godina otac ga \u0161alje na\u00a0vojnu akademiju, koju poha\u0111a 1950. i 1951., a potom je i napu\u0161ta. \u0160kolovanje zavr\u0161ava u Piuri, gdje radi kao\u00a0amaterski novinar\u00a0i pi\u0161e svoju prvu dramu koja je ubrzo i izvedena. Studij\u00a0prava i knji\u017eevnosti\u00a0upisuje 1953. u Limi. Prve kratke pri\u010de objavljuje 1957. Nakon diplome (1958.) dobiva stipendiju za studij u Madridu. Tu ostaje do 1960., a zatim se nastanjuje u Parizu, gdje \u017eivi do 1966. Vi\u0161e godina \u017eivi u Londonu i Barceloni. U Limu se vra\u0107a 1974. godine. Doktorirao je 1971. tezom o kolumbijskom nobelovcu i tada\u0161njem prijatelju\u00a0Gabrielu Garciji M\u00e1rquezu. O razlozima njihovog kasnijeg privatnog sukoba i razlaza nisu javno govorili. U drugoj polovici sedamdesetih dolazi na razli\u010dita mjesta u knji\u017eevnim organizacijama i sveu\u010dili\u0161tima; bio je\u00a0predsjednik\u00a0me\u0111unarodnog PEN-a od 1976. do 1979. godine. U mladosti je zanesen marksisti\u010dkom filozofijom i podupire kubanskog vo\u0111u\u00a0Fidela Castra. Od njega se distancira nakon \u0161to je Castrova vlast zatvorila kubanskog pisca\u00a0Heberta Padillu. Kasnije zastupa demokratske i liberalne politi\u010dke pozicije, s kojima se 1990. neuspje\u0161no kandidirao na predsjedni\u010dkim izborima u Peruu. Potom se u nizu eseja kriti\u010dki izja\u0161njava protiv rasplamsavanja nacionalizma na Balkanu i pokazuje dobru upu\u0107enost u ratna zbivanja u Hrvatskoj. Boravi jedno vrijeme i u Zagrebu, gdje mu je sin slu\u017eio u mirovnoj misiji UN-a i u kojem se susretao s hrvatskim piscima. Posjeduje tako\u0111er \u0161panjolsko dr\u017eavljanstvo od 1993. godine. \u017denio se dva puta, otac je troje djece.<\/p>\n

Prva knjiga koju vam predstavljamo nosi naslov “Don Rigobertove bilje\u017enice”, iz 2000. godine. Izdava\u010d je “Vukovi\u0107 & Runji\u0107”, Zagreb. Sredi\u0161nji lik knjige Don Rigobertove bilje\u017enice peruanskog modernog klasika, je Rigoberto, jedan od njegovih amblemati\u010dnih likova, \u010dovjek koji je u svakodnevnom \u017eivotu marljivo i odgovorno obavljao poslove direktora osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva. Me\u0111utim, te ga obaveze nisu previ\u0161e zanimale, a jo\u0161 manje odu\u0161evljavale, \u010dak \u0161tovi\u0161e, do\u017eivljavao ih je zamornim i dosadnim pa su ga, posljedi\u010dno, \u010dinile temeljno nezadovoljnim i uznemirenim. Zbog toga, Rigoberto s u\u017eivanjem svakodnevno ispisuje svoj dnevnik, gdje se prepu\u0161ta egzoti\u010dnim (i eroti\u010dnim) ma\u0161tarijama u kojima se ogleda kao sasvim druga osoba, zapravo, osoba zauzeta poslovima koje bi on ina\u010de \u017eelio da radi. Odnosno, njegov lik u dnevnicima postaje onaj koji bi \u017eelio da bude i to ne samo u poslovnoj sferi… Potaknut idejom da do kraja udovolji svojim porivima, Rigoberto u svom dnevniku otkriva sebe kao hedonista i erotomana. Zato ga u njegovim bilje\u017enicama vidimo kao \u010dovjeka s nizom osobina karakteristi\u010dnih za odre\u0111ene psihi\u010dke poreme\u0107aje, osobu koja na poseban, a \u010desto i sasvim neprirodan na\u010din, te\u017ei zadovoljstvima neobi\u010dnih vrsta. Upravo se zbog toga i ka\u017ee da je knjiga Don Rigobertove bilje\u017enice knjiga dvostrukog \u017eivota: stvarnog i izmi\u0161ljenog, da su u njoj predstavljena dva tipa romana: roman tajni i roman ljubavi. Don Rigobertove bilje\u017enice, smje\u0161tene u suvremenu Limu, pripovijedaju klasi\u010dnu pri\u010du Vargasa Llose o umjetnosti i \u017eudnji. Ovom prekrasno zami\u0161ljenom i pomno napisanom knjigom Mario Vargas Llosa potvrdio se, uz Gabriela Garciju Marqueza, kao jedan od ponajboljih latinoameri\u010dkih knji\u017eevnika.<\/p>\n

Nakon \u0161to smo u Don Rigobertovim bilje\u017enicama upoznali onu opu\u0161teniju, humoristi\u010dnu stranu Maria Vargasa Llose, zagreba\u010dki nakladnici Vukovi\u0107 i Runji\u0107 romanom “Jar\u010devo slavlje” odlu\u010dili su nam pribli\u017eiti i ozbiljnije lice tog nesu\u0111enog predsjednika Perua i vi\u0161ekratnog ju\u017enoameri\u010dkog kandidata za Nobela. Naime, dok se u slu\u010daju Don Rigobertovih bilje\u017enica radilo o lepr\u0161avoj prozi punoj humora garniranog dra\u0161kaju\u0107im erotizmom, koja je pritom pa\u017enju knji\u017eevnih sladokusaca plijenila \u010destim izmjenama knji\u017eevnih tehnika i pripovjednih perspektiva, Jar\u010devo slavlje donosi nam Llosu u ne\u0161to “te\u017eem” i ambicioznijem izdanju. Radi se o povijesno-politi\u010dkom romanu u kojemu se taj peruanski knji\u017eevnik bavi trajnim obilje\u017ejem latinoameri\u010dke povijesti \u2013 jednim brutalnim diktatorskim re\u017eimom. U Jar\u010devu slavlju Llosa nas kroz tri razine pripovijedanja upoznaje s diktatorskim re\u017eimom Rafaela Leonidasa Trujilla, koji je puna 3 desetlje\u0107a (od 1930. do 1961.) vladao Dominikanskom Republikom. Roman je sastavljen od tri narativne linije koje pratimo usporedo, pri \u010demu nam poglavlja naizmjeni\u010dnim slijedom donose tri razli\u010dite, usko povezane pri\u010de. Prva od njih, ispri\u010dana u sada\u0161njem vremenu, govori o Uraniji Cabral, k\u0107erki biv\u0161eg predsjednika dominikanskog senata, koja se nakon tridesetak godina izbivanja, vra\u0107a u posjet bolesnom ocu i, pri tome, se u monolo\u0161koj formi prisje\u0107a djetinjstva pro\u017eivljenog u uvjetima monstruozne diktature te postupno razotkriva svoju nesretnu sudbinu u kojoj se ustvari zrcali patnja i poni\u017eenje cjelokupnog potla\u010denog dominikanskog naroda. Drugi fabularni tijek vra\u0107a nas u pro\u0161lost (1961. godinu) i prati pripreme i izvedbu atentata na Trujilla, kao i dru\u0161tvene promjene koje su tim \u010dinom uslijedile, a u tim poglavljima Llosa prelazi s jednog na drugog, od \u010detiri glavna izvr\u0161itelja diktatorova smaknu\u0107a i donosi nam osobne \u017eivotne pri\u010de svakog od njih. Sli\u010dnom se strategijom Llosa poslu\u017eio i u tre\u0107oj narativnoj liniji, gdje nas kroz Trujillove dijaloge sa njima, upoznaje sa karakternim osebujnostima nekolicine njegovih glavnih pobo\u010dnika, od marionetskog predsjednika vlade, preko okrutnog \u0161efa tajne policije, do zastra\u0161enog predsjednika senata, a istovremeno vrlo detaljno bivamo upoznati i sa Trujillovom li\u010dno\u0161\u0107u i metodama njegove diktatorske vladavine. U zavr\u0161nom dijelu romana koji donosi vrlo detaljnu rekonstrukciju s\u00e1m\u0113 akcije atentata na diktatora, kao i uvid u po\u010detni post-trujillovsi period, Llosa se u cilju kompletiranja slike prihva\u0107a vi\u0161ekratnog opetovanog izno\u0161enja detalja jednih te istih doga\u0111aja, ali iz o\u010di\u0161ta razli\u010ditih sudionika opisanih zbivanja te pri tome posebno do izra\u017eaja dolazi autorova literarna maestralnost.<\/p>\n

“Surova vremena” tre\u0107i je naslov koji Vam predstavljamo iz 2020. godine. Gvatemala, 1954. godine. Uz potporu CIA-e kao produ\u017eene ruke SAD-a, Carlos Castillo Armas ru\u0161i vladu Jacoba \u00c1rbenza. Njegov dr\u017eavni udar po\u010diva na la\u017ei koja \u0107e se pokazati klju\u010dnom za budu\u0107nost Latinske Amerike: vlada predsjednika Eisenhowera optu\u017eila je \u00c1rbenza za poticanje \u0161irenja sovjetskoga komunizma na ameri\u010dki kontinent. Surova vremena govore o me\u0111unarodnim urotama i sukobljenim interesima u doba Hladnog rata, a njihovi su odjeci prisutni i dandanas. U pri\u010di koja zahva\u0107a nekoliko zemalja, progonitelji postaju \u017ertve spletke kojoj su sami kumovali. Ovaj uzbudljivi roman, povezan s hvaljenim \u201eJar\u010devim slavljem\u201c, isprepli\u0107e zbilju i dvije fikcije: fikciju pripovjeda\u010da koji nesputano o\u017eivljava likove i situacije te pri\u010du koju je isprela \u0161a\u010dica mo\u0107nika manipuliraju\u0107i povije\u0161\u0107u cijeloga kontinenta u nastojanju da zagospodari njegovom ekonomijom i politikom.<\/p>\n

Roman “Junak iz sjene” prati usporedne pri\u010de dvojice junaka: Fel\u00edcita Yanaqu\u00e9a, pedantnog i milodu\u0161nog malog poduzetnika iz Piure suo\u010denog s ucjenom te Ismaela Carrere, uspje\u0161nog poslovnog \u010dovjeka, vlasnika osiguravaju\u0107e tvrtke iz Lime, koji svojoj dvojici sinova, lijen\u010dinama \u0161to mu pri\u017eeljkuju smrt, smi\u0161lja neo\u010dekivanu osvetu. Obojica su na svoj na\u010din samozatajni buntovnici koji nastoje preuzeti kontrolu nad vlastitom sudbinom. Dok Ismael prkosi svim ustaljenim pravilima svog stale\u017ea, Fel\u00edcito ostaje vjeran elementarnim na\u010delima i suprotstavlja se ucjeni. Oni nisu utjelovljenje pravednika, no uspijevaju se uzdi\u0107i iznad uskogrudnosti vlastita okru\u017eenja kako bi \u017eivjeli u skladu sa svojim idealima i snovima. Na stranicama romana ponovno nailazimo na stare znance: narednika Litumu, don Rigoberta, do\u00f1u Lucreciju i Fonchita, ovaj put smje\u0161tene u Peru u gospodarskom procvatu. Knjiga odi\u0161e humorom, odlikuje se i elementima melodrame, a Piura i Lima u njoj nisu samo fizi\u010dki prostor, nego kraljevstva ma\u0161te nastanjena junacima velikog pisca Marija Vargasa Llose. Ovaj je roman pri\u010da o pustolovini zapo\u010detoj u Kongu 1903., a zavr\u0161enoj u londonskom zatvoru, jednoga jutra 1916. godine. To je \u017eivotna drama legendarne osobe: Irca Rogera Casementa. Roger Casement je bio jedan od prvih Europljana koji su objavili u\u017ease kolonijalizma. S njegovih putovanja u Belgijski Kongo i ju\u017enoameri\u010dku Amazoniju ostala su dva znamenita izvje\u0161\u0107a koja su potresla onda\u0161nje dru\u0161tvo. Ta su putovanja i ono \u0161to je na njima vidio Casementa zauvijek promijenili, natjerav\u0161i ga da se otisne u jo\u0161 jednu pustolovinu, intelektualnu i rodoljubnu, jednako pogubnu, ako ne i pogubniju. Navest \u0107e ga da se suprotstavi Engleskoj kojoj se divio i da se aktivno uklju\u010di u borbu za ciljeve irskog nacionalizma.<\/p>\n

“San jednog kelta” temelji se na \u017eivotu Rogera Casementa (1864. – 1916.), britanskoga konzula u Belgijskom Kongu po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Casement je putovao niz rijeku Kongo s piscem Josephom Conradom i bio je jedan od prvih Europljana koji je osudio nepravdu kolonijalizma u toj afri\u010dkoj zemlji koju je belgijski kralj Leopold II. smatrao privatnim vlasni\u0161tvom. Casement je skrenuo pozornost svijeta i na iskori\u0161tavanje radnika koji su proizvodili gumu u Amazoniji. Najprije su mu Britanci dali titulu plemi\u0107a, a zatim su ga pogubili jer je pomagao u naoru\u017eavanju irskih nacionalista. San jednog Kelta opisuje egzistencijalnu pustolovinu u kojoj se mra\u010dna strana ljudske du\u0161e pojavljuje u svom nepatvorenom, najprljavijem obli\u010dju.<\/p>\n


\nTekst: Kre\u0161imir \u0160ok\u010devi\u0107, dipl. knji\u017eni\u010dar<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jorge Mario Pedro Vargas Llosa\u00a0(Arequipa, Peru, 28. o\u017eujka 1936. godine \u2013 Lima, Peru, 13. travnja 2025.) bio je\u00a0peruansko-\u0161panjolski pisac, jedan od\u00a0vode\u0107ih\u00a0romanopisaca i esejista u Latinskoj Americi. Dobitnik je\u00a0Nobelove nagrade za knji\u017eevnost 2010.\u00a0i jedan od\u00a0najistaknutijih\u00a0predstavnika “hispanoameri\u010dkog booma” zajedno s\u00a0Gabrielom Garc\u00edjom M\u00e1rquezom, Juliom Cort\u00e1zarom i Carlosom Fuentesom. Ro\u0111en je u gradu Arequipi na jugu Perua, u obitelji<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":7333,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21852"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21852"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21852\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21855,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21852\/revisions\/21855"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21852"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21852"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21852"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}