{"id":21895,"date":"2025-05-19T10:12:43","date_gmt":"2025-05-19T08:12:43","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=21895"},"modified":"2025-05-19T10:12:43","modified_gmt":"2025-05-19T08:12:43","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-europski-strip-mali-dio-bogate-gisko-kolekcije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-europski-strip-mali-dio-bogate-gisko-kolekcije\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu: Europski strip \u2013 mali dio bogate GISKO kolekcije"},"content":{"rendered":"
\n

U\u00a0Europi\u00a0se strip isprva razvijao ve\u0107inom pod\u00a0ameri\u010dkim utjecajem, napose izme\u0111u dvaju svjetskih ratova, razdoblju obilje\u017eenom preuzimanjem\u00a0ameri\u010dkih fran\u0161iznih i serijalnih stripova, (npr. francuski \u010dasopis Le Journal de Mickey, 1934\u201340), no tijekom vremena izgradila se autohtona tradicija stripa, pogotovo nakon pokretanja doma\u0107ih \u010dasopisa. I dok je britanski strip ostao blizak ameri\u010dkoj tradiciji (npr. Dan Dare, Pilot of the Future Franka Hampsona, 1950\u201367; Modesty Blaise scenarista Petera O\u2019Donnella i crta\u010da Jima Holdawaya, 1963\u20132002), a od 1980-ih dao je vode\u0107e anglofone scenariste poput Alana Moorea i Warrena Ellisa (Transmetropolitan, s ameri\u010dkim crta\u010dem Darickom Robertsonom, 1997\u20132002), europski je umjetni\u010dki standard stripa postavila francusko-belgijska tradicija (franc. bande dessin\u00e9e: crtane vrpce), koja se izgradila oko \u010dasopisa Le Journal de Spirou (pokrenut 1938) i Le Journal de Tintin (1946\u201393) te poslije Pilote (1959\u201389) i alternativni M\u00e9tal hurlant (1974\u201387., u ameri\u010dkoj ina\u010dici Heavy Metal). Premda tako\u0111er\u00a0komercijalne naravi, mahom je njegovala autorsku i umjetni\u010dku tradiciju.<\/p>\n

CORTO MALTESE \u2013 HUGO PRATT
\nCorto Maltese je izmi\u0161ljeni lik, mornar-pustolov kojeg je stvorio talijanski crta\u010d stripova Hugo Pratt. Corto Maltese, \u0161utljiv kapetan, putovao je po\u010detkom 20. stolje\u0107a (1900-1920.). On je “skitnica sa zlatnim srcem”, tolerantan i su\u0107utan prema slabijima. Ro\u0111en je u Valletti 10. srpnja 1887. kao sin britanskog mornara iz Cornwalla i ciganske vje\u0161tice s Gibraltara. Kad je u djetinjstvu shvatio da ima prekratku liniju \u017eivota na dlanu, s\u00e2m je urezao dulju, \u010dime je pokazao da s\u00e2m bira svoju sudbinu. Iako ne odustaje od nepristranog stava, Corto nagonski podr\u017eava o\u0161te\u0107ene i potla\u010dene. Corto Maltese utjelovljuje autorovu skepti\u010dnost prema nacionalnim, ideolo\u0161kim i vjerskim podjelama. Corto prijateljuje s ljudima iz svih dru\u0161tvenih slojeva, uklju\u010duju\u0107i ruskog ubojicu Rasputina, britanskog ba\u0161tinika Tristana Bantama, vudu-sve\u0107enicu Zlatoustu i \u010de\u0161kog akademika Jeremiju Steinera. Tako\u0111er poznaje i susre\u0107e razne povijesne li\u010dnosti, poput Jacka Londona, Ernesta Hemingwaya, Hermanna Hessea, Butcha Cassidyja, ruskog bijelog generala Romana von Ungen-Sternberga i Tur\u010dina Enver-Pa\u0161u. Njegovi ga znanci jako po\u0161tuju, kao npr. Staljin, koji ga je oslobodio od uhi\u0107enja kad mu je prijetilo smaknu\u0107e na granici Turske i Armenije. Klasik.<\/p>\n

SVAGDANJA BORBA \u2013 MANU LARCENET
\nManu Larcenet je, uz Lewisa Trondheima i Joanna Sfara, najistaknutiji predstavnik revolucionarnog novog vala strip autora koji su u\u010dmalom francuskom stripu udahnuli prijeko potreban da\u0161ak svje\u017eine, uzbudljivosti i aktualnosti. Svagdanja borba, njegovo najzna\u010dajnije i najpoznatije djelo, dobitnik Grand Prixa festivala u Angoulemeu, pri\u010da je o suvremenom \u010dovjeku u suvremenom svijetu, mladom fotografu koji je upao u \u017eivotnu i kreativnu krizu. Nezadovoljan svojim radom, optere\u0107en porijeklom i odnosom s roditeljima, te pritisnut sve \u010de\u0161\u0107im napadajima tjeskobe, izlaz pronalazi u selidbi u provinciju. Nova okolina i novi ljudi mu donose nove poticaje, ali ubrzo shva\u0107a kako \u017eivot ipak nije tako jednostavan, jer ljudi se mogu promijeniti, a i nitkovi ponekad mogu imati du\u0161u. Potka ove potresne i dirljive drame o odrastanju, \u017eivotnim odlukama, ljudskim odnosima i osje\u0107ajima je slika suvremene Francuske, njenog dru\u0161tva, politike i povijesti. Svi se ti elementi, u kombinaciji sa izvanrednim crte\u017eom i prekrasnim kolorom, stapaju u jedno izuzetno kompleksno i duboko djelo, no ipak ispri\u010dano na iznena\u0111uju\u0107e jednostavan i pristupa\u010dan na\u010din. Jednom rije\u010dju; genijalno!<\/p>\n

SINOVI EL TOPA \u2013 ALEJANDRO JODOROWSKI, JOSE LADRONN
\nNa su\u0161nom Zapadu El Topo je bio razbojnik koji je, otvoriv\u0161i svoje srce, postao svetac sposoban \u010diniti velika \u010duda. S dvije razli\u010dite \u017eene dobio je dva sina. Kajin prokleti, zlokobna silueta u crnoj ko\u017ei koja luta pustinjom, zakleo se da \u0107e ubiti oca, kojem nikad nije oprostio. Ali ne mogav\u0161i zadovoljiti svoju \u017ee\u0111 za osvetom, odlu\u010dio se okomiti na svog polubrata Abela. A na ovom Divljem zapadu, punom mistike, oni koji ga putem budu susreli, postat \u0107e njegove kolateralne \u017ertve… Ranih 1970-ih, to\u010dno u pono\u0107 tijekom jednog filmskog festivala, \u010duveni par John Lennon i Yoko Ono prikazao je El Topo Alejandra Jodorowskog. Kriti\u010dari i najve\u0107e rock-zvijezde tog vremena taj su film odmah po\u010deli hvaliti te je on iznjedrio trend Midnight Movies i postao pravi kult me\u0111u filmofilima diljem svijeta. Ni danas nije izgubio svoj sjaj i status mitskog djela. Gotovo pola stolje\u0107a poslije Alejandro Jodorowsky odlu\u010dio je ispri\u010dati ostatak… u stripu. Zahvaljuju\u0107i virtuoznom stilu Jos\u00e9a Ladr\u00f6nna, on nam donosi alegorijski i nadrealisti\u010dki vestern u kojem je, kao \u0161to to \u010desto biva kod tog briljantnog \u010dileanskog stvaratelja, \u017eanr u slu\u017ebi dubljih filozofskih i duhovnih promi\u0161ljanja. Sinovi El Topa slu\u010daj su bez presedana u svijetu stripa i kinematografije te jedinstveno djelo vlastite vrste \u2013 koje se mo\u017ee cijeniti neovisno o upu\u0107enosti u originalni film \u2013 a kreativni intenzitet njegova autora ne prestaje zadivljavati.<\/p>\n

MI, MRTVI \u2013 DARKO MACAN, IGOR KORDEJ
\nCrna smrt, koja je sredinom \u010detrnaestog stolje\u0107a poharala Europu, ostavila je taj kontinent napu\u010den \u017eivim mrtvacima. Gotovo sedam stolje\u0107a poslije, Manco, princ carstva Inka, jedne od dviju preostalih svjetskih sila, polazi onamo u potragu za izvorom vje\u010dne mladosti, potragu koja \u0107e ga provesti cijelim svijetom, toliko druk\u010dijim od na\u0161ega i toliko istim \u2026 MI, MRTVI Darka Macana i Igora Kordeja crnohumorna je laka tragedija prekrasno znojnog crte\u017ea i blistavih boja. Izvorno je objavljena na francuskom tr\u017ei\u0161tu i dosad je prevedena na vi\u0161e jezika, a mo\u017eda ju je najbolje sa\u017eeo njezin prvi urednik nazvav\u0161i je “pravim romanom za ova zabrinuta vremena”. S obzirom na kraj, a da ga ne odajemo, iskreno se nadamo i \u017eeljno i\u0161\u010dekujemo nastavak.<\/p>\n

BASTIEN VIVES \u2013 SESTRA
\nLjeto u Bretanji. Trinaestogodi\u0161nji Antoine i njegov mla\u0111i brat provode duge praznike u obiteljskoj ku\u0107i. Na programu je lov na rakove, Pokemoni i kule od pijeska. Ali, iznenadni dolazak \u0161esnaestogodi\u0161nje Helene, k\u0107eri obiteljske prijateljice, izmijenit \u0107e ratni plan. Susret dvoje mladih ubrzo budi uzbu\u0111enje, \u017eelju i zbunjenost\u2026 Sestra nije hvalospjev “zelenom raju djetinjih ljubavi” \u0161to ga je opjevao Baudelaire. U odnosima mladih ljudi novog doba, na dru\u0161tvenim mre\u017eama i u izazovnim video uradcima na internetu, nema ni\u010deg platonskog, no sve je to jo\u0161 uvijek pro\u017eeto odre\u0111enom nevino\u0161\u0107u. Helene preuzima inicijativu, postaje prijatelj, osoba od povjerenja i za\u0161titnica, ne toliko ljubav, koliko starija sestra, zvijezda, nebesko tijelo \u010dija privla\u010dnost Antoinea nje\u017eno odvla\u010di od djetinjstva. Ova intimna pri\u010da o ljubavi dvoje tinejd\u017eera \u0107e nerijetko biti opisana kao o\u010daravaju\u0107a, a u planu je, ponovno, da se ova pri\u010da iskoristi kao predlo\u017eak za igrani film.
\n
\nTekst: Dino Radmilovi\u0107, mag. informatologije<\/p>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U\u00a0Europi\u00a0se strip isprva razvijao ve\u0107inom pod\u00a0ameri\u010dkim utjecajem, napose izme\u0111u dvaju svjetskih ratova, razdoblju obilje\u017eenom preuzimanjem\u00a0ameri\u010dkih fran\u0161iznih i serijalnih stripova, (npr. francuski \u010dasopis Le Journal de Mickey, 1934\u201340), no tijekom vremena izgradila se autohtona tradicija stripa, pogotovo nakon pokretanja doma\u0107ih \u010dasopisa. I dok je britanski strip ostao blizak ameri\u010dkoj tradiciji (npr. Dan Dare, Pilot of the<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":7333,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21895"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21895"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21895\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21897,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21895\/revisions\/21897"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21895"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21895"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21895"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}