{"id":22242,"date":"2025-11-04T08:41:35","date_gmt":"2025-11-04T07:41:35","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=22242"},"modified":"2025-11-04T09:03:56","modified_gmt":"2025-11-04T08:03:56","slug":"15-dani-austrijske-kulture-u-osijeku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/15-dani-austrijske-kulture-u-osijeku\/","title":{"rendered":"15. dani austrijske kulture u Osijeku"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Austrijski kulturni forum Zagreb u suradnji s Austrijskom \u010ditaonicom Gradske i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice Osijek i Odsjekom za njema\u010dki jezik i knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta, u razdoblju od <strong>utorka, 11.<\/strong> do <strong>\u010detvrtka, 13. studenoga 2025.<\/strong> organizira <strong>petnaeste <\/strong>za redom <strong>Dane austrijske kulture u Osijeku<\/strong>.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>11. studenoga, 17.00 sati <\/strong>u prostoriji 53 Filozofskog fakulteta u Osijeku<\/li>\n<\/ul>\n<p>Martin Ploderer<br \/>\n<strong>Knji\u017eevno-dramsko \u010ditanje ulomaka iz djela <em>Posljednji dani \u010dovje\u010danstva <\/em>Karla Krausa <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">U sklopu 15. Dana kulture u Osijeku, austrijski glumac Martin Ploderer predstavit \u0107e ulomke iz monumentalne, satiri\u010dne drame o Prvom svjetskom ratu &#8220;Posljednji dani \u010dovje\u010danstva&#8221; (Die letzten Tage der Menschheit) austrijskog pisca Karla Krausa. Ovo djelo, sna\u017ean jezi\u010dni panoramski prikaz Prvog svjetskog rata, odustaje od klasi\u010dne radnje te se sastoji od vi\u0161e od dvjesto prizora. Prikazuje potresan mozaik ljudskih glasova i situacija \u2013 izme\u0111u boji\u0161ta, tiska, politike i svakodnevnog ludila. Za Martina Ploderera je, kao i za Karla Krausa, s\u00e2m jezik sredi\u0161nja tema. S velikom stra\u0161\u0107u i precizno\u0161\u0107u posve\u0107uje se umjetnosti govora, nastoje\u0107i kod publike probuditi svijest i osjetljivost za zvuk i snagu rije\u010di. Be\u010dki glumac, dramati\u010dar i govornik ve\u0107 je 2014. godine \u2013 u spomen-godini &#8220;100 godina od po\u010detka Prvog svjetskog rata&#8221; \u2013 izveo cjelovitu verziju djela &#8220;Posljednji dani \u010dovje\u010danstva&#8221; u 16 ve\u010deri u be\u010dkom kazali\u0161tu Pygmalion. Cjelovita audio verzija objavljena je 2016. godine kao 16 CD-a u izdanju MONO-Verlaga te je zauzela 1. mjesto na listi najboljih audio knjiga hr2, najva\u017enijem priznanju u njema\u010dkom govornom podru\u010dju. Martin Ploderer \u010dlan je Austrijskog udru\u017eenja govornika, u kojem su okupljeni najbolji glasovi zemlje. Sa svojim \u010ditala\u010dkim programima redovito nastupa u Austriji i inozemstvu \u2013 me\u0111u ostalim u Bratislavi, Ljubljani, Mariboru, M\u00fcnchenu, Parizu, Bruxellesu, Kijevu, Volgogradu, Ankari, Tunisu i Kairu. Nastupa na njema\u010dkom i francuskom jeziku.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>\u00a0<\/strong><strong>12. studenog, 12.20 sati <\/strong>u Sve\u010danoj dvorani 39 Filozofskog fakulteta u Osijeku<\/li>\n<\/ul>\n<p>Theresia T\u00f6glhofer<br \/>\n<strong>Roman <em>Tatendrang <\/em><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Autorica Theresia T\u00f6glhofer, ro\u0111ena 1985. u Grazu, studirala je povijest i me\u0111unarodne odnose u Grazu i Parizu te je \u017eivjela i radila u Beogradu, Bruxellesu, Be\u010du, Osijeku i Berlinu. Kao analiti\u010darka za vanjsku i politiku pro\u0161irenja Europske unije stekla je dubok uvid u politi\u010dke procese \u2013 iskustva koja sna\u017eno utje\u010du i na njezino knji\u017eevno stvarala\u0161tvo. Za svoje je tekstove vi\u0161e puta nagra\u0111ivana, me\u0111u ostalim, nagradom \u017eirija za prozu na 23. Open Mike (2015.), kao stipendistica Koru\u0161kog knji\u017eevnog te\u010daja (2017.), na radionici za pisce Zaklade J\u00fcrgen-Ponto (2019.) te ulaskom u u\u017ei izbor za nagradu Wortmeldungen (2023.). Theresia T\u00f6glhofer danas \u017eivi u Berlinu i isto\u010dnoj \u0160tajerskoj. Roman &#8220;Tatendrang&#8221; njezin je prvijenac, objavljen 2024. godine u izdava\u010dkoj ku\u0107i Residenz.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">O knjizi: Nakon studija, Hanna F\u00fcrst zapo\u010dinje sta\u017e u Europskoj vanjskoj centrali \u2013 priliku koju s ambicijom i idealizmom odlu\u010dno prihva\u0107a. Zajedno s NGO-aktivistima Lej i Jakovom, dobiva zadatak potaknuti pribli\u017eavanje dviju zara\u0107enih susjednih dr\u017eava. No, izme\u0111u igara mo\u0107i, lojalnosti i skrivenih interesa granice izme\u0111u predanosti i iscrpljenosti ubrzo se bri\u0161u. Dok se Hanna sve vi\u0161e gubi u dinamici politi\u010dkog stroja, sve je vi\u0161e zaokuplja karizmati\u010dna Lej \u2013 \u017eena koja se \u010dini kao jedina s jasnim planom. Kada se troje mladih poku\u0161ava oduprijeti starom, ponovno rasplamsalom sukobu, postaju neprijatelji ne samo vlastitoj Centrali, nego i dvjema nacijama. Sna\u017ean, promi\u0161ljen i aktualan roman o idealizmu, politi\u010dkim ovisnostima i potrazi za vlastitim stavom u slo\u017eenom svijetu.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>12. studenog, 14.00 sati <\/strong>u Sve\u010danoj dvorani 60 Filozofskog fakulteta u Osijeku<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Putuju\u0107a izlo\u017eba o Stefanu Zweigu <\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Stefan Zweig (1881. \u2013 1942.) jo\u0161 uvijek je jedan od naj\u010ditanijih autora njema\u010dkog govornog podru\u010dja. Brojni prijevodi i adaptacije od Europe do Kine pokazuju trajnu privla\u010dnost njegovih djela. Putuju\u0107a izlo\u017eba prikazuje Zweiga kao kontroverznog autora bestselera, kao stalnog putnika i kao gra\u0111anina svijeta s pacifisti\u010dkom misijom. Izlo\u017eba se temelji na istoimenoj izlo\u017ebi koja je od lipnja 2021. g. do rujna 2022. g. bila postavljena u Muzeju knji\u017eevnosti Austrijske nacionalne knji\u017enice u Be\u010du, a od 2023. dostupna je kao putuju\u0107a izlo\u017eba. Kustosi: Bernhard Fetz, Arnhilt Inguglia-H\u00f6fle, Arturo Larcati. Izlo\u017eba Muzeja knji\u017eevnosti Austrijske nacionalne knji\u017enice i Centra Stefan Zweig Salzburg u suradnji s Arhivom knji\u017eevnosti u Salzburgu. Uz ljubaznu potporu Saveznog ministarstva za umjetnost, kulturu, dr\u017eavnu slu\u017ebu i sport i Saveznog ministarstva za europske i me\u0111unarodne poslove.<\/p>\n<p>U izlo\u017ebu \u0107e uvesti doc. dr. sc. Stephanie Jug.<\/p>\n<ul>\n<li><strong>13. studenog, 18.30 sati <\/strong>u Kinu Urania u Osijeku<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong>Film <em>Ein ganzes Leben <\/em><\/strong><br \/>\nAustrija, Njema\u010dka \/ 2024 \/ 115 min Re\u017eija: Hans Steinbichler<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Austrijske Alpe oko 1900. godine: Siro\u010de Andreas Egger kao dijete dolazi na imanje pobo\u017enog, ali nasilnog Kranzstockera (Andreas Lust). Samo stara Ahnl (Marianne S\u00e4gebrecht) pokazuje mu nje\u017enost i brigu. Nakon njezine smrti odrasli Egger (Stefan Gorski) napu\u0161ta imanje i pridru\u017euje se radnoj skupini koja gradi jednu od prvih \u017ei\u010dara \u2013 simbol napretka koji donosi elektri\u010dnu energiju i turizam u zaba\u010denu dolinu. Sa svojom velikom ljubavi Marie (Julia Franz Richter) Egger gradi jednostavan, ali sretan \u017eivot u planinama \u2013 no Drugi svjetski rat prekida njihovu idilu. Nakon godina provedenih u zarobljeni\u0161tvu, vra\u0107a se ku\u0107i, obilje\u017een \u017eivotom, ali s tihim divljenjem prema vremenu koje je iza njega. &#8220;\u010citav jedan \u017eivot&#8221; dojmljiva je ekranizacija istoimenog romana Roberta Seethalera u re\u017eiji Hansa Steinbichlera. Vizualno rasko\u0161an i duboko dirljiv film o ljubavi, gubitku, poniznosti i snazi jednostavnosti.<\/p>\n<p>Dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/austrijska-citaonica\/\">Austrijska \u010ditaonica GISKO<\/a> 031\/211-218<\/li>\n<li><a href=\"https:\/\/kulturforum-zagreb.org\/\">Austrijski kulturni forum Zagreb<\/a><\/li>\n<\/ul>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Austrijski kulturni forum Zagreb u suradnji s Austrijskom \u010ditaonicom Gradske i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice Osijek i Odsjekom za njema\u010dki jezik i knji\u017eevnost Filozofskog fakulteta, u razdoblju od utorka, 11. do \u010detvrtka, 13. studenoga 2025. organizira petnaeste za redom Dane austrijske kulture u Osijeku. 11. studenoga, 17.00 sati u prostoriji 53 Filozofskog fakulteta u Osijeku Martin Ploderer<\/p>\n","protected":false},"author":17,"featured_media":22243,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[1],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22242"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/17"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22242"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22242\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22248,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22242\/revisions\/22248"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22243"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22242"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22242"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22242"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}