{"id":23117,"date":"2026-03-16T11:24:36","date_gmt":"2026-03-16T10:24:36","guid":{"rendered":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/?p=23117"},"modified":"2026-03-16T11:24:36","modified_gmt":"2026-03-16T10:24:36","slug":"knjige-na-dobrom-glasu-price-iz-naseg-grada-knjige-osjeckih-pisaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/knjige-na-dobrom-glasu-price-iz-naseg-grada-knjige-osjeckih-pisaca\/","title":{"rendered":"Knjige na dobrom glasu &#8211; Pri\u010de iz na\u0161eg grada \u2013 knjige osje\u010dkih pisaca"},"content":{"rendered":"<div style=\"text-align: justify;\">Postoji li godi\u0161nje doba kada vi\u0161e \u010ditamo? Dopu\u0161taju li hladni i kra\u0107i dani vi\u0161e odmora i daju ve\u0107e mogu\u0107nosti da vrijeme provodimo po vlastitu izboru, mo\u017eda uz neku dobru knjigu? Ima li i\u0161ta ljep\u0161e nego sjediti u toploj sobi, uz \u0161alicu mirisnog \u010daja i \u010ditati neku dobru, zanimljivu knjigu koja \u0107e nas odvesti u neke nepoznate svjetove, upoznati s ljudima iz susjedstva ili pou\u010diti o tome kako i drugi ljudi pro\u017eivljavaju radosne trenutke ili se suo\u010davaju s rastancima koji su im obilje\u017eili ostatak \u017eivota&#8230; Susre\u0107u\u0107i se brojnim knjigama i novim naslovima uvijek volim pro\u010ditati ono \u0161to su napisali na\u0161i doma\u0107i knji\u017enivnici, posebice na\u0161i sugra\u0111ani koji su svojim ro\u0111enjem ili djelovanjem vezani za na\u0161 Osijek. Svi ovi knji\u017eevnici: Ivana \u0160ojat, Drago Hedl, Julijana Matanovi\u0107, Nenad Rizvanovi\u0107, Veljko \u0110or\u0111evi\u0107 i Tea Giki\u0107 autori su brojnih manje ili vi\u0161e poznatih naslova, neki od njih su i za\u017eivjeli u drugim medijima, kao \u0161to su ujedno i dobitnici raznih presti\u017enih nagrada za svoj knji\u017eevni rad. U svakom slu\u010daju, ukoliko ih do sada niste upoznali kroz njihove knjige, predla\u017eem da je vrijeme da krenete redom&#8230;<\/p>\n<p><img class=\"bodyslika alignleft\" src=\"http:\/\/cdn-vps.osijek031.com\/slike\/novosti_2026_03\/2026_03_12_sanjao_sam_snijeg_150.jpg\" align=\"left\" border=\"0\" \/> Sanjao sam snijeg Ivane \u0160ojat najnoviji je roman ove autorice. Teme njezinih dosada\u0161njih djela su raznolike, i svaka knjiga ima svoje vrijednosti i razli\u010ditu \u010ditala\u010dku publiku.Neke od njezinih naslova poznajete i kao kazali\u0161ne predstave. Sanjao sam snijeg iskrena je, emotivna pri\u010da o suo\u010davanju s tugom, sje\u0107anjima, uspomenama nakon smrti majke glavnog pripovjeda\u010da. Slike iz djetinjstva, pune lijepih uspomena, ali i susret s maj\u010dinom bole\u0161\u0107u, njezina volja za \u017eivotom, unato\u010d te\u017eini bolesti ostavili su dubok trag na glavnog pripovjeda\u010da pa on kroz slike, mirise i zvukove \u010duva uspomenu na majku. Pripovjeda\u010d se suo\u010dava s velikom tihom patnjom svog oca, ali analizira i smisao \u017eivota. Roman je prepun emocija i poku\u0161aja nastavka \u017eivota uz bol i \u017ealost koje zauvijek ostaju prisutni, ali s vremenom u druga\u010dijem obujmu ili dimenziji. Oni kojih vi\u0161e nema s nama ipak zauvijek ostaju \u017eivjeti tu negdje u nama. U vremenu u kojem \u017eivimo, gdje se emocije puno vi\u0161e kriju i potiskuju, te\u0161ko je nositi se s teretom rastanka, ali mo\u017eda ba\u0161 ova knjiga pomogne \u010ditatelju premostiti ili ubla\u017eiti neke osjetljive trenutke.<\/p>\n<p><img class=\"bodyslika alignleft\" src=\"http:\/\/cdn-vps.osijek031.com\/slike\/novosti_2026_03\/2026_03_12_matija_150.jpg\" align=\"right\" border=\"0\" \/> Drago Hedl autor je knjige Matija, knjige koju svatko tko je u prilici treba pro\u010ditati jer to je knjiga o ljubavi, knjiga o boli, knjiga o istini koju ne bismo po\u017eeljeli nikome da osjeti ili pro\u017eivi. Po svom sadr\u017eaju i na\u010dinu pisanja, u potpunosti se razlikuje od dosada\u0161njih djela Drage Hedla, ali je tako\u0111er do\u017eivjelo dramartu\u0161ku obradu. Ovaj je roman mo\u017eda najbli\u017ei dnevni\u010dkim zapisima koji nas vode kroz tragi\u010dnu sudbinu obitelji \u010diji sin jedinac svojevoljno napu\u0161ta ovaj svijet, daleko od rodne ku\u0107e te \u010diji roditelji prolaze dodatnu patnju u borbi da se njegovo tijelo iz Amerike vrati u Hrvatsku. Pakao koji traje 37 dana od smrti u New Havenu do ispra\u0107aja u rodnom Osijeku, oboga\u0107en je prekrasnim sli\u010dicama iz Matijina \u017eivota, od ro\u0111enja, odrastanja, dru\u017eenja, \u0161kolovanja i odlaska u Ameriku, gdje kao doktor biokemije i znanstveni suradnik na ameri\u010dkom Yaleu zavr\u0161ava svoj \u017eivotni put. Tema ove knjige ne\u0161to je o \u010demu se \u0161uti jer ljudi misle da, ako se o ne\u010demu ne govori, da toga zapravo i nema i da ako o tome ni\u0161ta ne znaju da se nikada ne\u0107e ni dogoditi. Matija je knjiga o Americi, jedna od boljih i stra\u0161nijih na\u0161ih knjiga o toj velikoj, izma\u0161tanoj zemlji. Mala tu\u017ena knjiga o Hrvatskoj, koja se uslijed rata i poslijeratnog bezna\u0111a rasula po svijetu. Matija je knjiga o pla\u010du i o\u010daju, o \u010dovjekovoj potrebi da artikulira svoj o\u010daj, o toj \u010dudnoj i nezaustavljivoj potrebi \u010dovjekova uspravljanja. To je knjiga o onom \u0161to \u017eiva ljudska usta ne mogu izre\u0107i. Ona je uspomena na jedan prekinuti mladi \u017eivot, knjiga koja podsje\u0107a koliko se moramo me\u0111usobno voljeti i po\u0161tovati, koliko je potrebno dijeliti ljubav i dobrotu prema svima jer ne treba dopustiti da se jednoga dana pitamo jesmo li dovoljno dobrog dali&#8230; Mirno spavaj, Matija.<\/p>\n<p><img class=\"bodyslika alignleft\" src=\"http:\/\/cdn-vps.osijek031.com\/slike\/novosti_2026_03\/2026_03_12_stoji_ti_put_150.jpg\" align=\"left\" border=\"0\" \/> Stoji ti put Julijane Matanovi\u0107 kratki je roman ove knji\u017eevnice koji \u0107e vas potaknuti da nakon \u010ditanja na \u017eivot gledate druga\u010dije. Ovdje je rije\u010d o tri \u017eene, tri sudbine koje su \u017eivjele u doba dok je bilo normalno da \u017eena trpi. Prava \u017eena, iako se o njima pri\u010dalo, zapravo se nisu po\u0161tovala. \u2013 postojao je jedino spas ili utjeha u talogu kave. Sve tri \u017eene, iako pripadnice razli\u010ditih generacija, njihovo okru\u017eenje, osobna i op\u0107a povijest od njih \u010dine \u017ertve&#8230; Ljubav i prezir, \u017eivot i smrt obiteljski vezanih \u017eena. U romanu Stoji ti put ispreple\u0107u se na najte\u017ei mogu\u0107i na\u010din i postavljaju pitanje kako nastaviti dalje. Jedinstven stil Julijane Matanovi\u0107 na svojoj je najvi\u0161oj razini i mo\u017eda nas kao \u010ditatelja udari ondje gdje smo najosjetljiviji, ali stvara od nas, ne samo zadovoljne \u010ditatelje, nego i bolje ljude koji \u0107e na \u017eivot, nakon \u010ditanja ovoga romana, gledati posve druk\u010dije. U svakom slu\u010daju, ovaj je roman vrlo tra\u017een i rado \u010ditan, kao i dosada\u0161nji naslovi Julijane Matanovi\u0107.<\/p>\n<p><img class=\"bodyslika alignleft\" src=\"http:\/\/cdn-vps.osijek031.com\/slike\/novosti_2026_03\/2026_03_12_zadnja_posta_osijek_150.jpg\" align=\"right\" border=\"0\" \/> Zadnja po\u0161ta Osijek Nenada Rizvanovi\u0107a najnoviji je roman ovog knji\u017eevnika ro\u0111enog u Osijeku. Autor nas kroz lik \u017eidovskog lije\u010dnika Lavoslava Krausa vra\u0107a u Osijek 20. stolje\u0107a \u2014 u grad koji pamti povijest i njezine pukotine. Najve\u0107a vrijednost ovoga romana le\u017ei u njegovu stilu i njegovu posebnom elementu: sasvim neusiljenom jeziku. Autor uzima mnoge slobode u stilskim izborima, pogotovo onima vezanima za jezik i rje\u010dnik, slobode kakve se rijetko vide u doma\u0107oj knji\u017eevnosti. Njegovi Slavonci zvu\u010de uvjerljivo i autenti\u010dno upravo zbog toga \u0161to autor skida i dokida ograni\u010denja u jeziku koriste\u0107i i &#8220;\u0161oka\u010dki&#8221; i &#8220;\u0161vapski&#8221; govor, unose\u0107i slavonsku ikavicu, ekavicu, govor grada. Roman Zadnja po\u0161ta Osijek pripovjest je o vlastitu \u017eivotu \u2013 biografija kojoj, dakako, ne treba u potpunosti vjerovati \u2013 zapravo autor pripovijeda osje\u010dko dvadeseto stolje\u0107e, ali i ono slavonsko, hrvatsko, austrougarsko i jugoslavensko. Radnja se odvija unutar one op\u0107e \u2013 politi\u010dke i, na\u017ealost, povijesti sukoba, ratova, mr\u017enji i nesporazuma.<\/p>\n<p><img class=\"bodyslika alignleft\" src=\"http:\/\/cdn-vps.osijek031.com\/slike\/novosti_2026_03\/2026_03_12_prolaz_mate_riedla_150.jpg\" align=\"left\" border=\"0\" \/> Prolaz Mate Riedla Veljka \u0110or\u0111evi\u0107a najnoviji je roman ovog knji\u017eenika, nakon ranijih vrlo \u010ditanih naslova. Prolaz Mate Riedla pri\u010da je o malom \u010dovjeku, o malo dobrih ljudi, djelo plemenitosti, bez trunke zla. Roman dobrohotan i topao, pitak, \u010ditak i dirljiv. Nakon \u0161to su ispisane brojne pripovijesti o gastarbajterima i odavno u Njema\u010dkoj \u017eive njihovi unuci, Veljko \u0110or\u0111evi\u0107 napisao je vlastitu, novu i autenti\u010dnu pri\u010du.<\/p>\n<p>&#8211; Dok sam jednog ljeta boravio na kongresu u Osijeku, prolaze\u0107i kroz Vodena vrata, vidio sam niz grafita, me\u0111u ostalima i &#8220;Prolaz Mate Riedla&#8221;, te sam kroz jednu fikciju zamislio da je taj Mato Riedl Osje\u010danin iz Tvr\u0111e, da je dijete poginulog branitelja, da su mu roditelji folksdoj\u010deri, da je izgubio posao jer je propala firma u kojoj je radio, nakon \u010dega, kao i mnogi drugi, trbuhom za kruhom odlazi u Njema\u010dku \u2013 ka\u017ee sam autor o svom romanu.<\/p>\n<p>Mato se u M\u00fcnchenu vrlo brzo afirmira, te radi &#8220;pet u jedan&#8221; \u2013 bavi se hortikulturom, voza\u010d je, odr\u017eava jezero i fontane&#8230; No zbog velike svjetske krize izazvane COVID-19, a nakon toga i ratova, koncern u kojem je zaposlen gubi radnike i propada. Potom se Mato vra\u0107a u Osijek, gdje mu gradske vlasti izlaze u susret i zapo\u0161ljavaju ga da radi &#8220;pet u jedan&#8221; na Copacabani. Knjiga zatim prati njegov \u017eivot u gradu na Dravi, \u010ditatelje vodi i u budu\u0107nost, a autor isti\u010de kako je pisanjem ovog romana \u017eelio i poslati poruku mladima koji su oti\u0161li iz Hrvatske.<\/p>\n<p>&#8211; Svuda je lijepo, treba i\u0107i po svijetu i u\u010diti. Ali nigdje nije ljep\u0161e nego u vlastitoj zemlji, gdje smo svoji na svome i sa svojima. Moja je poruka tako\u0111er: vratimo se \u010dovjek \u010dovjeku, lije\u010dimo ljudske du\u0161e. Od prve do posljednje stranice ovaj je roman posve\u0107en Osijeku i Osje\u010danima te svim ljudima koji su odlazili i vra\u0107ali se u svoj grad. Dakle, svuda oti\u0107i, ali ku\u0107i se vrati.<\/p>\n<p><img class=\"bodyslika alignleft\" src=\"http:\/\/cdn-vps.osijek031.com\/slike\/novosti_2026_03\/2026_03_12_moramo_misliti_na_vaznije_stvari_150.jpg\" align=\"right\" border=\"0\" \/> Tea Giki\u0107 autorica je zbirke pripovjedaka Moramo misliti na va\u017enije stvari. Rije\u010d je kratkim pripovjetkama iz svakodnevnog \u017eivota koje zapravo prenose svakodnevne situacije poznate i bliske svima nama.. Svaka od ovih pripovjedaka krije malu psiholo\u0161ku studiju, a glavne sudionice pri\u010da, uglavnom \u017eene, u nekom trenutku svoga \u017eivljevanja otkrivaju da ne ide uvijek sve kako su planirale ili zamislile. U svakom slu\u010daju na stranicama ove knjige mo\u017eda \u0107ete prepoznati sebe, svoje prijateljice ili situacije u kojima ste se prona\u0161li. Tea Giki\u0107 autorica je nekoliko zbirki pjesama i proze. \u010clanica je DHK.<\/div>\n<div style=\"text-align: justify;\">\n<img class=\"bodyslika aligncenter\" src=\"http:\/\/cdn-vps.osijek031.com\/slike\/novosti_2016_06\/2016_06_08_knjige_na_dobrom_glasu_490.jpg\" border=\"0\" \/><\/p>\n<p>Tekst: Sanja Zavo\u0111a, dipl .knji\u017eni\u010darka<\/p><\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Postoji li godi\u0161nje doba kada vi\u0161e \u010ditamo? Dopu\u0161taju li hladni i kra\u0107i dani vi\u0161e odmora i daju ve\u0107e mogu\u0107nosti da vrijeme provodimo po vlastitu izboru, mo\u017eda uz neku dobru knjigu? Ima li i\u0161ta ljep\u0161e nego sjediti u toploj sobi, uz \u0161alicu mirisnog \u010daja i \u010ditati neku dobru, zanimljivu knjigu koja \u0107e nas odvesti u neke<\/p>\n","protected":false},"author":8,"featured_media":7333,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false},"categories":[42],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23117"}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/8"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=23117"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23117\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23118,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/23117\/revisions\/23118"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/7333"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=23117"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=23117"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.gskos.unios.hr\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=23117"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}