19. 03. 2024.

POVIJEST

Povijest Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek
Ishodišta

U sklopu općih kulturnih stremljenja pripadnika Ilirskog pokreta na buđenju i razvijanju nacionalne svijesti i kulture, njegovanju narodnog jezika i književnosti i u Osijeku se 1843./44. godine, po uzoru na druge gradove u Hrvatskoj, osniva prva narodna – „Ilirska“ čitaonica – preteča buduće Gradske knjižnice. Dana 27. studenog 1843. Juraj Tordinac podnosi gradskoj upravi zamolbu za osnivanjem narodne čitaonice te prilaže dvojezična hrvatsko-latinska pravila „Osnova čitaonice Osečke = Statuta Societatis lectoreae Essekinensis“.Članak 1. Osnova određuje: „Sverha čitaonice jest: k čitanju različnih časopisah i knjigah priliku otvoriti i takvim načinom korisne znanosti razširivati.“ Čitaonica je počela raditi 1844. godine, iako su Pravila potvrđena tek 1847. godine. Osim kao središte okupljanja, Čitaonica je izdavala prigodne publikacije, inicirala i sudjelovala u organizaciji brojnih kulturnih događanja i djelovala na promicanju narodnih, ilirskih, kasnije hrvatskih ideja i stremljenja. Čitaonica prestaje raditi revolucionarne 1848. Godine.
O Narodnoj čitaonici (1862.-1867.), koja nakratko nastavlja djelatnost prve „ilirske“ čitaonice spomen nalazimo u lokalnim novinama Esseker Lokalblatt und Landbote. Za osnivanje Čitaonice Josip Juraj Strossmayer je 1861. godine darovao 1.000 forinti. Nakon prestanka rada Čitaonice dio fonda knjiga, kao dar, prelazi u sastav Gimnazijske knjižnice u Osijeku.

Hrvatska gradjanska čitaonica u Dol.Osieku“ osnovana je 11. svibnja 1884., a već 25. svibnja iste godine održana je Prva skupština na kojoj su usvojena i prva Pravila (Pravila su potvrđena 1885. godine), a za prvog predsjednika izabran je Franjo Mudrovčić. Čitaonica je radila do 1914. godine. Inicijativa za otvaranje „Hrvatske gradjanske čitaonice u Gor.Osijeku“ pokrenuta je 1883. godine. Prva skupština održana je 17. veljače 1885., a za predsjednika je izabran dr. Vladimir Kovačević. Čitaonica djeluje neprekidno do 1920. godine, kada dolazi do privremenog prekida rada, članstvo prelazi u osječki Gornjogradski kasino, a imovina je pohranjena. Godine 1925. (6. prosinca) obnavlja se rad Čitaonice (nova Pravila odobrena su 1933. godine) i radi do 1944. godine. Obje čitaonice djeluju u istim uvjetima i po istim pravilima. Osnovane su u nepovoljnom političkom i gospodarskom razdoblju za Hrvatsku, u doba banovanja Khuen-Héderváriyja, kao kasni odjek i rezultat građanskih reformi i politike nacionalne integracije bana Ivana Mažuranića. Organizacijski prihvaćaju ustrojstvo čitaonice kao društva, pri čemu se težište djelatnosti sve više prenosi na organiziranje i priređivanje različitih društvenih aktivnosti, zabava i druženja, pri čemu se knjige i čitanje pojavljuju kao sredstvo. Po karakteristikama one su građanske, ali još uvijek zatvorene najširim slojevima društva, no društveni jezik je isključivo hrvatski.

Osnivanje i prve godine djelovanja

Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek osnovana je 8. veljače 1949., odlukom Gradskog narodnog odbora grada Osijeka kao gradska knjižnica, nastavljajući tradicije javnih, pučkih knjižnica i čitaonica grada Osijeka od sredine 19. do prve polovine 20. stoljeća te Knjižnice Gradskog narodnog odbora Gornji grad, koja djeluje od prosinca 1947. godine.
U sastav Knjižnice ulazi i Knjižnica Gradskog narodnog odbora Donji grad, osnovana 1948. godine kao Područni odjel Donji grad.

Prvo sjedište Knjižnice bilo je na Trgu slobode broj 2 (danas Trg Ante Starčevića broj 2). Knjižnice je nekoliko puta selila, a 1957. godine preseljena je u zgradu na Bulevaru JNA broj 24 (danas Europska avenija broj 24), gdje se i danas nalazi. Godine 1954. otvara se u sklopu Knjižnice zasebni Dječji odjel. U navedenom razdoblju Knjižnica se razvijala kao javna narodna/gradska knjižnica grada i općine Osijek s mješovitim knjižnim zbirkama za djecu i odrasle.

Obavezni primjerak Republike Hrvatske

Rješenjem Savjeta za kulturu i nauku NR Hrvatske od 22. ožujka 1961. o određivanju knjižnica na području NR Hrvatske kojima se raspoređuje obvezni primjerak ustanovljena je privilegija dobivanja obaveznog primjerka i Gradskoj knjižnici Osijek.
Formiranjem Obaveznog primjerka u Gradskoj knjižnici Osijek postavljeni su temelji znanstvenoj funkciji Knjižnice i postepenom pretvaranju iz javne narodne u javnu općeznanstvenu knjižnicu.
60-ih godina Knjižnica osuvremenjuje djelatnost uvodeći međunarodne standarde knjižničnog poslovanja: UDK u sadržajnom

označavanju građe i međunarodne preporuke vezane uz bibliografski/kataloški zapis. 70-ih godina Knjižnica se razvila u najznačajniju javnu narodnu i znanstvenu knjižnicu sjeveroistočne Hrvatske.
1971. godine osniva se ogranak Gradske knjižnice u dijelu grada zvanom Industrijska četvrt pod nazivom „Područno mješovito odjeljenje za djecu i odrasle Industrijska četvrt“ (Drinska 6) kao drugi izdvojeni odjel Knjižnice te se ponovno aktualizira pitanje gradske mreže knjižnica.

Osnivanje Sveučilišta u Osijeku i dvojna djelatnost

Osnivanjem Sveučilišta u Osijeku 1975. godine Gradska knjižnica Osijek, jedna od osnivača, proširuje svoju djelatnost i preuzima funkcije i zadatke središnje sveučilišne knjižnice mijenjajući naziv u Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek.
U knjižničnom smislu ona postaje knjižnica s dvojnom funkcijom: narodnom/gradskom i sveučilišnom/ znanstvenom te se razvija kao općeznanstvena knjižnica polivalentnih sadržaja.
1976. godine temeljem Zakona o bibliotečnoj djelatnosti i bibliotekama (NN 25/73) i Pravilnika o matičnoj djelatnosti Knjižnica dobiva status općinske matične knjižnice Općine Osijek te regionalne matične knjižnice za područje ZO Osijek (regija Slavonija i Baranja).
1979. godine izrađena je studija „Sveučilišna biblioteka Osijek : programska koncepcija“ kojom je predviđena izgradnja nove sveučilišne knjižnice.

1980. godine osnovan je treći izdvojeni odjel Knjižnice u Retfali – „Posudbeno odjeljenje za djecu i odrasle Retfala“ (J. J. Strossmayera 198) sa zasebnim posudbenim odjelima za djecu i odrasle i čitaonicom te mješovitom zbirkom na hrvatskom i mađarskom jeziku. Godine 1982. osnovana je Regionalna matična služba za potrebe knjižnica Slavonije i Baranje kao druga u Hrvatskoj.
Rješenjem Vijeća za knjižnice iz 1986. godine Knjižnici je potvrđen status općinske i regionalne narodne matične knjižnice za sve narodne i školske knjižnice općine Osijek i regije Slavonije i Baranje i visokoškolske i specijalne knjižnice Sveučilišta u Osijeku i regije Slavonije i Baranje.
1988./89. počela je kompjutorizacija Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek nabavom 1 PC XT računala i biblioprograma MicroISIS Ver. 1.0 te stvorena prva baza (magistarske radnje i doktorske disertacije obranjene na Sveučilištu u Osijeku).

Knjižnica u Domovinskom ratu

Tijekom Domovinskog rata Knjižnica je u više navrata bila meta neprijateljskoj artiljeriji pri čemu je znatno oštećena matična zgrada na Europskoj aveniji 24. Smirivanjem ratne situacije u Osijeku, sredinom 1992. godine, pristupilo se sustavnoj obnovi Knjižnice.
Od 1992. godine, temeljem programa Ministarstva kulture Republike Hrvatske, Knjižnica počinje sa sustavnom nabavom knjiga za potrebe narodnih knjižnica s privremeno okupiranog područja istočnog dijela Slavonije i Baranje – gradske knjižnice Belog Manastira, Vukovara i Iloka. Nakon završetka procesa mirne reintegracije sva ova građa, prethodno u potpunosti stručno obrađena, u cijelosti je predana u vlasništvo navedenim knjižnicama. Zapisi o ovoj građi postali su osnova novih računalnih kataloga tih knjižnica.
U sklopu visoke posjete Knjižnici predstavnika Ministarstva inozemnih poslova Republike Austrije, u svibnju 1992. godine, zatražena je i dogovorena pomoć Republike Austrije u obnovi, uređenju i opremanju Austrijske čitaonice te otklanjanju dijela ratnih šteta.
Usporedo s radovima na Austrijskoj čitaonici, koja je otvorena 1996. godine uz nazočnost dr. Aloisa Mocka, izvršena je sanacija i obnova drugih oštećenih dijelova Knjižnice. Obnovu je pratila korjenita organizacijska i prostorna transformacija sa svrhom osuvremenjivanja djelatnosti, uvođenja novih tehnologija, oblika i

sadržaja rada te poboljšanja svih tradicionalnih oblika djelovanja u skladu s postojećim i novim ulogama i zadacima Knjižnice kao središnje sveučilišne knjižnice Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, ali i središnje gradske i županijske knjižnice.
Nabavom UNIX servera 1993. godine Knjižnica je osigurala osnovnu HW arhitekturu za sustav orijentiran client-server okruženju pod UNIX operacijskim sustavom. Ujedno je instalirana nova, mrežna verzija CROLIST-a s modulima: katalogizacija, nabava, cirkulacija, kontrola periodičkih publikacija, konverzija i tiskanje, što je omogućilo Knjižnici zauzimanje aktivne uloge jednog od čvorišta nacionalnog knjižnično informacijskog sustava.
U okviru Mjeseca knjige ‘93., u sklopu Dječjeg odjela otvorena je Igraonica i igroteka kao novi program namijenjen najmlađim korisnicima, dok se u područnim odjelima razvijaju „dječji kutići“ kao jezgre budućih igraonica. Godine 1995. Knjižnica je sudjelovala u UNESCO-vom projektu „Korak po korak do oporavka“ namijenjenom djeci na područjima zahvaćenim neposrednim ratnim događanjima. U sklopu projekta organizirana je, u suradnji s Galerijom likovnih umjetnosti Osijek, izložba dječjih radova pod nazivom „Od nemoći do ljubavi“. Projekt je nastavljen i u 1996. godini pod nazivom „Put u budućnost : psihosocijalni program namijenjen djeci traumatiziranoj ratom“.

Poslijeratni razvoj Knjižnice

1996. godine, u sklopu proslave 800-te obljetnice prvog zabilježenog spomena imena grada Osijeka, u suradnji s Društvom knjižničara Slavonije i Baranje i Muzejom Slavonije organizirana je izložba „Osječko izdavaštvo 1742.-1996.“
Godine 1996. otvoren je četvrti ogranak Knjižnice – Područni odjel Jug II. –posudbeni odjel za djecu i odrasle s čitaonicom.
Iste godine Knjižnici je kao punopravnoj članici CARN-eta osigurana stalna internetska veza te Knjižnica proširuje svoje usluge i na mogućnost javnog pretraživanja informacija na internetu. Knjižnica počinje posvećivati veću pozornost nabavci građe na novim medijima te sustavno nabavljati multimedijsku i drugu građu.
1999. godine Knjižnica se uključuje u sustav kooperativne katalogizacije koji vodi Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, kao i u projekt CIP – katalogizacije u publikaciji za nakladnike s područja Slavonije i Baranje.
2000. godine Knjižnica počinje projekt kompjutorizacije posudbe građe u sklopu kojeg će se do 2005. godine obraditi više od 200.000 primjeraka knjižnične građe i osigurati suvremeno, računalima potpomognuto poslovanje na svim odjelima i lokacijama Knjižnice.
2001.godine počinje raditi bibliobusna služba Knjižnice sa 6 postaja u prigradskim naseljima Grada Osijeka: Josipovac (2), Višnjevac, Tenja, Sarvaš i Klisa. Bibliobus je dar nizozemske nevladine udruge Balkan Peace Project iz Haarlema; inicijalnu zbirku knjiga osigurala je Knjižnica, a djelatnike i sredstva za rad Grad Osijek.
2002. godine Knjižnica je započela s realizacijom projekta Kluba za mlade u sklopu matične zgrade Knjižnice, Europske avenije 24. Klub je svečano otvoren 2003. Godine, a namijenjen je mladima Grada Osijeka: srednjoškolcima i studentima, njihovim formalnim i neformalnim udrugama i interesnim skupinama, kao i drugim zainteresiranim korisnicima.
2005. godine otvoren je American Corner Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek s ciljem osiguravanja dostupnosti knjigama i drugim izvorima informacija na engleskom jeziku te potpore očuvanju i promicanju američkih kulturnih i nacionalnih vrijednosti.

Kutak su otvorili tadašnji veleposlanik Sjedinjenih Američkih Država, g. Ralph Frank, rektorica Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku, prof. dr. sc. dr. h. c. Gordana Kralik i ravnatelj Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek Dragutin Katalenac.
2006. godine, nakon nekoliko godina pripreme, otvoren je odjel Medioteke u sklopu matične zgrade Knjižnice, s bogatom zbirkom građe na suvremenim medijima (CD, CD-ROM, DVD i dr.) namijenjen posudbi i korištenju u Knjižnici.
Od 2006. godine Gradska i sveučilišna knjižnica intenzivno radi na poboljšanju uvjeta rada i kvaliteti usluga na svim odjelima. Tako u 2012. godini ogranci Retfala i Industrijska četvrt počinju raditi cijeli dan. Iste godine Ogranak Industrijska četvrt dobio je rampu za invalide, a 2013., godine rampa za invalide izgrađena je i u Ogranku Retfala.
U 2013. godini klimatiziran je prvi kat Središnje knjižnice, a u 2014. prizemlje zgrade, čime je korisnicima omogućen ugodniji rad i boravak u svim prostorima tijekom ljetnih mjeseci.
U 2015. godini privremeno je zbog starosti i učestalih kvarova vozila ugašena bibliobusna služba.
Zbog velike potražnje za neknjižnom građom na vanjskim odjelima, zatvorena je Medioteka kao zaseban odjel, a građa je, vodeći računa o interesima korisnika, prebačena na sve ogranke knjižnice. U dotadašnji prostor Medioteke, koji je sredstvima Američkog veleposlanstva preuređen u suvremeni multimedijalni prostor, preseljen je American Corner Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek.
Knjižnica je još uvijek u postupku razdvajanja i osamostaljivanja do potpunog fizičkog odvajanja na dvije zasebne ustanove: Gradsku knjižnicu kao javnu narodnu knjižnicu općeznanstvenog tipa i Sveučilišnu knjižnicu na novoj lokaciji sveučilišnog kampusa.
Sukladno tome 14. srpnja 2015. položen je temeljni kamen za izgradnju buduće zgrade nove Sveučilišne knjižnice i multimedijalnog centra (SKIMCO). Radovi su nastavljeni i tijekom 2016. godine i primopredaja radova na I. fazi izgradnje zgrade Sveučilišne knjižnice i multimedijskog centra Osijek izvršena je 22. prosinca na gradilištu buduće zgrade Sveučilišne knjižnice.