ZAVIČAJNA PERIODIKA
Almanah je prigodna ili periodična publikacija, godišnjak s prilozima više autora, s književnim, stručnim, informativnim ili zabavnim sadržajem. Almanahe često izdaju učenička, akademska, stručna i staleška društva.
Početkom 20. stoljeća, u Hrvatskoj je nekoliko godišnjaka posvećenih dječjoj književnosti. U Osijeku je 1906. nakladom Ljudevita Szeklera izašao jedan broj, Almanak hrvatskoj mladeži. Urednik je Stjepan Širola, učitelj u Zagrebu. Sadrži preko 60 izvornih pjesama, priča, pripovijesti i poučnih članaka, dok je u drugome godištu (koji nije izašao) bilo u planu skupiti zagonetke, šale i rebuse. U almanahu su najvećim dijelom surađivali učitelji, pisci za djecu i mlade. Uobičajeno su se kupovali na kraju školske godine kao „nagradna knjiga“.
“Glas Slavonije” je jedini informativno-politički dnevni list koji izlazi u gradu Osijeku, a tematski pokriva prostor istočne Hrvatske, odnosno slavonsko-baranjske regije. Prvi broj tiskan je 24. travnja 1943. godine, u tijeku Drugog svjetskog rata. Pred Domovinski rat dostiže nakladu od 50.000 primjeraka. List kontinuirano izlazi i tijekom Domovinskog rata kada je promijenjeno odbrojčavanje te se u impresumu navodi kako je Glas Slavonije sljednik Hrvatskoga lista koji je počeo izlaziti 1920. godine.
Glas Slavonije iz 1991. i 1992. godine, osim u papirnom, dostupan je u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici i u elektroničkom obliku. Pristup je omogućen na korisničkim računalima u Studijskoj čitaonici.
Časopis Hrvatskog pčelarskog saveza “Hrvatska pčela“ stručni je časopis koji je osnovalo Hrvatsko-slavonsko pčelarsko društvo u Osijeku. Prvi broj izašao je 1. ožujka 1881. godine pod imenom “Slavonska pčela”. Već 1884. godine časopis mijenja ime u “Hrvatska pčela” koja je zastupala i branila interese, donosila izvještaje o pčelarstvu iz cijele Hrvatske, pratila svaki napredak u pčelarstvu cijeloga svijeta, te svoje čitatelje upoznavala s novim izumima.
“Hrvatska pčela” je jedan od pet najstarijih pčelarskih časopisa u svijetu, koji kontinuirano izlaze. U Gradskoj i Sveučilišnoj knjižnici Osijek u povodu jubilarne 130. godišnjice izlaženja 2011. godine započela je njegova digitalizacija.
Časopis Hrvatski sjever izlazio je 1944. godine u izdanju osječkoga pododbora Matice hrvatske. Iako je planiran kao mjesečnik, izašla su samo dva broja, za srpanj i kolovoz. Ideja naziva je u tome što „smo na sjevernoj granici hrvatske države; zato, što želimo kulturno povezati i najsjevernije Hrvate izvan naših državnih granica; zato, što smo htjeli zahvatiti za književnu obradbu i hrvatske krajeve, koji su izvan obsega uže Slavonije, a gravitiraju gradu Osijeku kao kulturnom središtu.“
Časopis donosi niz publicističkih i književnih tekstova, književne i kazališne kritike te ocjene filozofskih naslova u izdanju Matice hrvatske, kao i preglede djelatnosti pojedinih osječkih kulturnih institucija, društava i medija.
Vrijedan je prinos istraživanju osječkog pododbora Matice hrvatske, kao i izvor podataka za razdoblje Nezavisne Države Hrvatske.
“Kazališni list Narodnog kazališta u Osijeku” je izlazio u različitim formatima kao tjednik Narodnog kazališta u Osijeku u razdoblju od 1922. do 1934. godine. Uređivao ga je Tomislav Tanhofer, a donosio je najave predstava te druge kazališne vijesti.
“Osječka pozornica“ je tjednik Hrvatskog državnog kazališta u Osijeku koji je izlazio u Osijeku u razdoblju od 1941. do 1944.godine. Prvi urednik Osječke pozornice bio je Marko Fotez, a od druge godine Anđelko Štimac. List je tiskan u Građanskoj tiskari, Osijek. U njemu su objavljivani tjedni rasporedi kazališnih predstava, najavljivane premijere. Donosio je prikaze predstava, tekstove o pojedinim glumcima te ostale kazališne vijesti.
„Osječka scena“ je tjednik Narodnog kazališta u Osijeku u razdoblju od 1947. do 1949 godine. Uređuje je Ivan Merton. Prvi broj je posvećen četrdesetogodišnjici djelovanja kazališta i donosi povijesni pregled, repertoar, prikaz pojedinih predstava i umjetničkog ansambla. Ostali brojevi osim prikaza pojedinih kazališnih predstava, donose i sindikalne vijesti te repertoare drugih kazališta.
Časopis za književnost i kulturu „Put“ izlazio je u Osijeku 1940. godine. Urednik je bio Mirko Antunov Streitenberger. Časopis je po duhu bio srodnik Krležinog „Pečata“ u doba kulminacije tzv. sukoba na književnoj ljevici. Iako je naznačeno da izlazi povremeno i planirana je pretplata od deset brojeva, tiskana su samo dva broja. Časopis objavljuje književne i likovne priloge te prikaze knjiga i časopisa.
Zbirka školskih izvješća
Od sredine 19. stoljeća do 1918. godine sve su gimnazije, u skladu s tadašnjim školskim zakonom, Nacrtom ustroja gimnazija i realnih škola u Austriji (1849.) bile dužne izdavati godišnja izvješća. Izdavale su ih i ostale srednje škole, a često i pučke škole na razini općine ili grada. 1920-ih svoja izvješća izdaje manji broj škola. Tek je 1930., nakon donošenja Zakona o srednjim školama (1929.) objavljen novi pravilnik o tiskanju godišnjih školskih izvješća.
Izvješća najčešće obuhvaćaju sljedeće kategorije: popise nastavnika po predmetima i razredima, popise udžbenika, popise učenika, nastavna sredstva, ekskurzije, završne ispite, statističke pregled i drugo.
Školska izvješća su javni dokumenti o radu škole, koji su osim za službene potrebe, bili namijenjeni učenicima i njihovim roditeljima, a pružali su i mogućnost usporedbe rada škola.
Danas su to vrijedni izvori za proučavanje povijesti osječkog srednjeg školstva, povijesti pojedinih škola i biografija tadašnjih gimnazijskih profesora i učenika.