Kažu da svaka knjiga pronađe svog čitatelja… A mi vam želimo pomoći u tome odabirom nekoliko sjajnih naslova koji će vas odvesti svojim sadržajem na dalek put, čak u svemir! Kako smo nastali?! Pitanje je koje i danas budi znatiželju, želju za istraživanjima, otkrivanje novih svjetova, ali, prije svega, želju za učenjem i znanje. Na samom početku bila je sitna mrlja nazvana singularnost koja je sadržavala ogromnu energiju i od nje je kasnije nastao svemir. Velikim praskom, možemo reći, čak i eksplozijom koja se u super kratkom vremenu širila velikom brzinom stvarajući svemir. Podignete li pogled prema noćnom nebu, pomislite li koliko smo maleni u odnosu na to golemo svemirsko prostranstvo i koliko smo do sada naučili o svemiru, nužno se moramo zapitati je li to sve i što ima dalje. Možda se kod nekog i rodi želja da dosegne daleke planete i istraži svemir.
“Od čega je nastao svemir?” knjiga autora Geeryja Baileyja možda vas svojim sadržajem potakne na promišljanje o znanstvenom pristupu svijetu koji nas okružuje, a da bi to sve bilo još zanimljivije, pobrinuo se ilustrator Mike Phillips. Može li vas zastrašiti činjenica da je ono što nam je poznato, dakle materija koju vidimo, čini samo 4,9% svemira, dok se ostalih 95,1% svemira sastoji od tvari koju ne možemo vidjeti, tzv. skrivene tvari. I tu skrivenu tvar mnogo ljudi pokušava pronaći a zašto jer smo i mi ljudi dio ove priče, a napredak znanosti i tehnologije omogućio nam je da gledamo duboko u svemir. Svemir je tajanstven pun skrivenih i tamnih tvari koje prolaze kroz njega, a ako smo mi ljudi dijelom svemira, onda i kroz nas. Svemir se neprekidno širi, a puno astronoma, matematičara, teorijskih i pokusnih fizičara uz pomoć moćnih istraživačkih postrojenja, kao CERN u Švicarskoj ili Laboratorij za fiziku kozmičkih čestica Gran Sasso u Italiji, pokušava otkriti kako je sve počelo i koja su to velika otkrića tek pred nama. Uživajte u zanimljivoj fizici!
A kako je sve počelo? Na to će nam pitanje odgovoriti slikovnica Dominika Vukovića pod nazivom “Svjetlana i sni o letu” u izdanju zagrebačkih Malih zvona d.o.o.. Priča je to o znatiželjnoj djevojčici Svjetlani strastvenoj promatračici svijeta, koja voli čitati, proučavati i maštati. Na svojim omiljenim mjestima za čitanje, Svjetlana uz knjigu o velikim znanstvenim umovima, osluškuje prirodu. Uz pomoć izuma vizionarâ: Fausta Vrančića, Slavoljuba Penkale te Hermana Potočnika, sanjari o izumima nadahnutim prirodom koji su promijenili svijet. Slikovnica govori i o tome koliko je važno poticati dječju maštu i kreativnost od najranije dobi, a proces stvaranja i pronalaska inovacija prikazuje maštovitim ilustracijama, vješto brišući granice između sanjarenja i jave.
Kakve veze imaju psi i svemir, saznat ćete iz slikovnice “Psi u svemiru” autorice Jasne Jasne Žmak i ilustratorice Dubravke Kolanović, a u izdanju “Kako psi komuniciraju”. Slikovnica je izdana u suradnji s internetskom stranicom Astroučionica. Za autorice su dječji svijet i mašta beskrajan svemir, koji se razvijaju i šire baš poput pravog svemira. A putovati svemirom želja je mnogima, jer svemir i dalje krije mnoge tajne života. Upravo to putovanje u svemir omogućile su i drage njuškice, psi lutalice s Moskovskih ulica. U ruskom svemirskom programu od 1950.-1960. godine sudjelovalo je pedesetak pasa, a najpoznatija je naravno bila Lajka, prvo živo biće u orbiti Zemlje. Kako su se zvali ostali pseći istraživači svemira i zašto bi bilo dobro znati čime su to zadužili nas ljude, možete saznati iz ove slikovnice, koja će, nadamo se, zagolicati maštu, ali i potaknuti na razmišljanje.
“Lajanje na svemir” priča je o 14-stogodišnjoj djevojčici Marini koja je u slobodno vrijeme zadužena da se brine o psima lutalicama. Ovaj napeti roman za mlade vodi nas u šezdesete godine prošlog stoljeća i utrku u osvajanju svemira. Ulozi su veliki, Istok i Zapad bore se za primat, a mala šetačica pasa Marina shvaća da male lutalice, psi koje su joj povjerene na brigu toj igri trebaju odigrati najvažniju ulogu. Oni će biti prvi astronauti i pomoći ljudima da letovi s ljudskom posadom proteku bez problema. Kao u pravom krimiću dogodi se otmica pasa i Marina je osumnjičena, no ona svojim hrabrim držanjem i istinskim poštenjem uspije dokazati svoju pravednost. Sama shvaća da je život jedan veliki kompromis te da, ukoliko želi pomoći svojim psima, mora i ona nešto žrtvovati. Ovaj napeti roman o istraživanju svemira i tajnama oko uspjeha u istraživanju i sigurnosti svemirskih putnika, u čijem se središtu našla buntovna djevojčica Marina, napisala je Lada Martinac-Kralj, u izdanju Naklada Ljevak d.o.o. A zbog dobre i napete priče autorica je dobitnica nagrade “Grigor Vitez” za 2023. godinu za najbolji tekst za mlade.
Ako itko zna nešto o svemiru, onda je to Stephen Hawking, koji je pomogao svojoj kćeri Lucy Hawking napisati izuzetno zanimljiv, pustolovan i napet roman “Tajni ključ svemira” u izdanju Mozaik knjige. Roman je potkrijepljen znanstvenim činjenicama o svemiru i planetima, a posebno o Crnim rupama, kojima je Hawking posvetio svoj znanstveni rad. Glavni junak, dječak George, živi s roditeljima koji baš ne vole moderne izume i nastoje živjeti u skladu s prirodom, ali njega oduševljavaju svemir, znanost te bi volio imati i svoj teleskop i računalo. Roditelji misle drugačije i daruju mu neobičnog kućnog ljubimca praščića Freddyja, znatiželjnog, velikog i uvijek gladnog. Kad je prasac odlučio odlutati u susjedovo dvorište, u potragu za hranom, Georgeu se otvorio cijeli novi svijet. Naime, susjed Eric znanstvenik je i ima najmodernije računalo, super inteligentni Cosmos, kojim se može zaviriti sve do samog ruba Sunčeva sustava, pa i dalje. Onaj tko otkrije ključ svemira, može tamo i otputovati. Dječak George, znanstvenik Eric i njegova kći Anne otkrivaju koliko je znanost o svemiru zanimljiva, važna za budućnost, ali kako može biti i opasna. Superračunalo Cosmos postaje metom zanimanja i zločinačkih umova koji računalo žele iskoristiti, ne za dobrobit čovječanstva, već za vlastitu materijalnu korist. Osim najnovijih ideja Stephena Hawkinga o svemiru i Crnim rupama, knjiga će vas oduševiti i prekrasnim slikama svemira.
Tekst: Melita Nađ, dipl. knjižničarka
