Uz obilje noviteta koji su objavljeni u ovoj godini sigurni smo da će svatko pronaći štivo koje mu odgovara i uz koje se želi odmaknuti od svakodnevnih događanja i aktivnosti. Naša je preporuka da svakako pronađene vrijeme za sebe i ovoga ljeta uživate uz barem jednu knjigu. Ako ne uhvatite jedan od preporučenih naslova u nastavku, u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek možete pronaći bogat izbor, kako onih starijih, tako i novih djela koja redovito pristižu na police Knjižnice.
Današnje ćemo preporuke započeti s naslovom Mag iz Kremlja Giuliana da Empolija. Prošlo ljeto francuski i američki mediji užarili su se od rasprave o ovom romanu, preporučio ga je i Frédéric Beigbeder, no razlog za čitanje imamo u susjedstvu: ako želite znati tko je mozak iza agresije na Ukrajinu, odgovor je u “Magu iz Kremlja”. Da Empolijev roman je fikcija, odlično napisana, a govori o usponu Vladislava Surkova, Putinova savjetnika i tvorca ruske bastardne demokracije, koji je režirao i aneksiju Krima. Autor je Surkova u romanu preimenovao u Vadima Baranova, no sve ostalo prilično vjerno slijedi stvarnost i čitatelj dobiva neka prilično legitimna objašnjenja zašto je moguće da Putin već 23 godine vlada Rusijom.
U izdanju izdavačke kuće Vuković&Runjić stiže nam naslov Civilizacije Laurenta Bineta. Radnja se odvija oko 1000. godine i prati grupicu Vikinga koji se otiskuju preko oceana. Dospjet će do današnje Južne Amerike i Inkama donijeti sve što bi im bilo potrebno da se uspješno odupru osvajačima s istoka: konje, željezo i antitijela. Godine 1492. Kolumbo neće otkriti Ameriku: španjolski će konkvistadori ostati praznih ruku, ali zato će se vladar države Inka Atahualpa 1531. iskrcati u Europi i zateći kontinent koji razdiru vjerski i dinastijski sukobi, kao i gladna potlačena stanovništva na rubu pobune – saveznike koji će mu pomoći da pokori svijet nama znan kao onaj stari.
Sve plavetnilo neba prvijenac je francuske spisateljice Mélisse Da Coste, bestseler je koji je samo u Francuskoj prodan u gotovo milijun primjeraka. Osnovna poruka romana jest to da čovjek posjeduje čudesnu moć suočiti se s patnjom i otkriti nove životne radosti čak i u najmračnijim trenucima života. U središtu priče dvadesetšestogodišnji je mladić Émile, obolio od neizlječive Alzheimerove bolesti s ranim početkom, koji želi samo još jednom, posljednji put, poći na putovanje. Za to putovanje putem oglasa traži osobu koja će se s njim uputiti u takvu pustolovinu. Na oglas će se javiti Joanne, krhka, šutljiva djevojka, koja naizgled i sama nosi teški životni križ.
Kada se u Parizu mladi senegalski pisac domogne kultnog romana afričkog pisca zabranjenoga po objavljivanu, on kreće u detektivsku potragu. Tko je bio T. C. Elimane, autor “Labirint nečovječnoga”, kakva je njegova sudbina, zašto je toliko hvaljena knjiga bila zabranjena, što se dogodilo s njegovim prijateljima i protivnicima i zašto roman nikada nije opet objavljen? Potrga za njim se proteže na tri kontinenta i kroz cijelo XX. stoljeće do suvremenosti. Sve navedeno saznajte u romanu Najskrovitiji spomen na ljude Mohameda Mbougar Sarra.
Cussy Mary Carter, junakinja romana, ima plavu boju kože jer je rođena s rijetkim krvnim poremećajem. S ocem rudarom živi u neimaštini, u zabačenu kraju Apalačkog gorja. Posao koji joj se nudi u Vladinu projektu “Knjižnice na konjima” vidi kao svoj put u neovisnost, ali otac ima druge planove. Želi je udati i priskrbiti joj zaštitu muža. No Cussy se tvrdoglavo opire ideji udaje. Premda je posao knjižničarke na konju težak i pun opasnosti, pogotovo za jednu „obojenu“, njezina joj ljubav prema knjigama daje nepokolebljivu snagu. Hoće li to biti dovoljno da izbjegne sve zamke na tom putu otkriva nama Kim Michelle Richardson u romanu Knjižničarka na konju.
Shelby Van Pelt približit će nam Neobično pametna stvorenja. Nakon muževe smrti Tova Sullivan zaposlila se u obližnjem akvariju u Sowell Bayu, gradiću u blizini Seattlea. Čišćenje podova tijekom večernjih sati u društvu stvorenja koja se tiho kreću u bazenima pomaže joj nositi se s tugom i usamljenošću, njezinim stalnim životnim pratiteljicama otkad je prije trideset godina nestao njezin osamnaestogodišnji sin Erik. Glavna atrakcija akvarija je Marcellus, divovska pacifička hobotnica, koja iz svog bazena promatra svaki Tovin pokret. Nestašni Marcellus rado se iskrada iz bazena u potrazi za slasnim zalogajima, no jedne se večeri zapetlja u žice na podu čajne kuhinje. Pitajući se kako li je hobotnica uopće tamo dospjela, Tova joj nježno pomogne izvući se iz smrtonosne klopke i tako započne jedno čudesno, neobično prijateljstvo.
Roman Potop dotiče ključne egzistencijalne teme u životu pojedinca kao što su ljubav, zavičaj, obiteljski odnosi, te Domovinski rat iz jedne sasvim drugačije perspektive jer autor, Damir Karakaš, je i sam bio sudionik tog rata na prvoj crti 1990.–1992. Glavni lik – mladić – u raskoraku je sa svijetom iz kojeg potječe i svijetom kojem stremi, kojemu se istovremeno događaju i ljubav i rat, dva najveća izazova u životu svakog čovjeka. Roman stiže u izdanju Naklade OceanMore.
Pravni je sustav ove države smiješan, što najbolje dokazuje sljedeća tvrdnja: ubila sam nekoliko ljudi (neke od njih okrutno, neke smireno), a trenutačno trunem u zatvoru zbog ubojstva koje nisam počinila… Upoznajte Grace Bernard. Ona je kći, sestra, kolegica, prijateljica i… serijski ubojica. Grace je izgubila sve i sad želi jedino osvetu. No nije računala da će u zatvoru završiti zbog zločina koji nije počinila. Kako ubiti vlastitu obitelj romaneskni je prvijenac britanske novinarke i spisateljice Belle Mackie. Ova hvaljena, mračna satira o klasnom društvu, obitelji i slavi osvojila je vrhove top-ljestvica najčitanijih knjiga i prevodi se diljem svijeta.
Danas je poprilično loš dan u životu Antona, dobroćudna vozača seoske autobusne linije. Nedavno se zaljubio u Doris, svoju susjedu. No prošle je noći na njezinu balkonu čuo nekoga muškarca kako kašlje. I onda još u autobus uđe Karla, koja je oboljela od raka i posljednji put želi vidjeti more, i to odmah. Vruće je i Anton brzo razmišlja. Hrabrost nije jedna od njegovih jačih strana, ali nije li Doris rekla da voli muškarce koji su odvažni? Nedugo zatim putnicima u autobusu Anton objavi: “Sada idemo na more.” Roman Idemo na more austrijskog pisca René Freunda topla je i napeta priča ispričana s puno humora o šarenoj grupici putnika u autobusu i njihovu putovanju na jug, u Italiju.
Roman Ottesse Moshfegh Eileen pun je iznenađenja, katkad neugodan i povremeno smiješan do suza. Glavna junakinja usamljena je i neurotična mlada žena koja mrzi sve oko sebe, a najviše sebe samu i svoje tijelo. Dani joj se svode na brigu za oca alkoholičara i sumoran posao u popravnom domu, a noću uhodi Randyja, čuvara iz doma koji joj se sviđa, i sanja o bijegu iz svojeg malog mjesta u veliki grad gdje se nada da će postati netko drugi. Sve se mijenja kad se na poslu pojavi karizmatična Rebecca i Eileen, očarana, zamišlja da je napokon našla pravu prijateljicu. Ali navodno prijateljstvo je samo paravan za neočekivani mračni obrat koji slijedi…
Alex i Poppy naizgled nemaju ništa zajedničko. A opet, otkako su se prije dvanaest godina upoznali, najbolji su prijatelji. Iako većinu godine žive odvojeno – ona u New Yorku, a on u Ohiu – svakog ljeta nekoliko tjedana otputuju zajedno. Sve do prije dvije godine, kad su to veličanstveno upropastili. Otad ne razgovaraju. Iako je Poppy ostvarila sve o čemu je sanjala, i dalje nije sretna. Dapače, kad bi krenula o tome razmišljati, shvatila bi kako se posljednji put osjećala sretnom upravo na tom sudbonosnom odmoru u Hrvatskoj s Alexom. Stoga će pokušati uvjeriti svog najboljeg prijatelja da ponovno zajedno ljetuju… Kraljica romantičnih komedija Emily Henry svojim hitovima Čitam te kao knjigu i Ti i ja na odmoru, duhovitim, šarmantnim i romantičnim djelima, očarala je milijunsko čitateljstvo diljem svijeta.
Kada se u malenom engleskom mjestašcu odjednom niotkuda pojavi lav, glavni likovi, mladići Anthony Durrant i Quentin Sabot te mlada znanstvenica Damaris Tighe, počinju slutiti da se radi o nečem nadnaravnom. Kada se počnu pojavljivati i drugi platonski arhetipovi i sijati strah, s očitim središtem u kući gospodina Berringera, starog profesora i predvodnika spiritističke sekte zainteresirane za magijske simbole i okultizam, postaje jasno da je cijeli stvarni svijet u opasnosti da ga proždre svijet ideja, i troje glavnih junaka morat će pronaći način da to zaustave. Mjesto lava Charlesa Williamsa najbolje ćemo opisati kao nadnaravni triler.
Princeza koja je vjerovala u bajke očaravajuća je i nadahnjujuća suvremena pripovijest smještena u drevna vremena, pripovijest koja simbolizira putovanje na koje se svi jednom otisnemo u životu pokušavajući razlučiti što je iluzija, a što stvarnost, pomiriti se sa snovima i boli iz našega djetinjstva, otkriti tko smo doista i kako, zapravo, funkcionira život. Za sve one koje muči bol iz djetinjstva, koji se bore sa svojim osjećajima misleći da nisu dovoljno dobri ili koji su se odrekli svoje moći u korist princa zlostavljača, autorica Marcia Grad Powers dokazuje da su sretni završeci – i novi počeci – uvijek mogući.
Lipnja 1941. pun je Mjesec nad selom uz Bug, rijeku koja svijet dijeli na pola. Na jednoj su njezinoj obali Nijemci, a na drugoj Rusi. Maks i Dora, Židovi iz grada, vjeruju da samo trebaju prijeći na Istok, i svijet će im se ponovo podastrijeti u svojoj dobroti i raskoši. Oblaci u nekom trenutku moraju zakloniti Mjesec i lađar Lubko, koji svakoga tko ima novac prevozi na drugu stranu, smilovat će im se. Skriveni u štaglju, tik uz lokve svinjske krvi i iznutrica, gledaju poljske partizane, dječake koji još uvijek vjeruju da je rat pustolovina i izvršavaju naredbe koje ne razumiju. I njihova nemilosrdnog zapovjednika, vodnika Sivog, koji ih sprema za borbu s “istinskim” neprijateljem. Svi čekaju… vrućina muti razum, a ljudske priče u predvorju ratnog pakla u romanu Lađar pulsiraju životom.
Tisuće kilometara daleko od vlastitog izraelskog doma, usred Groningena u Nizozemskoj, u mraku stoji žena i promatra kriomice, nadomak prozoru, unutrašnjost osvijetljene obiteljske kuće i dvije djevojčice u igri, obitelj zabavljenu večernjim aktivnostima. Unuke su to koje nikada nije upoznala niti je znala da ih ima, obitelj kćeri Lee koju nije vidjela godinama. Hila Blum u psihološki preciznom romanu Kako voljeti svoju kćer ispisuje junakinju Joelu, majku koja pokušava ne samo pronaći i vratiti kćer jedinicu nego i razumjeti pukotine u odnosu s Leom, koju je obožavala, a koje su dovele do te nepremostive daljine. S Joelom ćemo suosjećati na svakoj stranici i njezine ćemo pogreške i osobne poraze i sami duboko razumjeti suočavajući se s najvećim od svih strahova – da nismo voljeni i prihvaćeni od onih koji su središte naših svjetova.
Đelo od Gisko (Srđan Lukačević)
