Alexander Roda Roda rođen je 1872. godine u Moravskoj, pod pravim imenom Sandor Friedrich Ladislaus Rosenfeld. Ipak, svi naknadni navodi njegovih biografskih podataka spominju rođenje u Zdencima pored Orahovice, što je njegova krivotvorina. Školuje se u Osijeku, Moravskoj i Beču gdje upisuje studij prava, ali ubrzo odustaje i u Zagrebu i Grazu prolazi jednogodišnju vojničku obuku te kao mladi topnički kadet 1894. stiže u Osijek.
Iako dolazi iz židovske obitelji, 1894. godine, po dolasku u Osijek, mladi topnički kadet Roda Roda donosi odluku o prelasku na katoličanstvo. Nadimak Roda Roda ostao mu je zbog njegovog prvog pseudonima pod kojim je slao svoje rane književne radove u Osječki Slawonische Presse. Pisao je prozu, najčešće beletrističku, drame, reportaže i prijevode. Nakon vojničke karijere, počeo se ozbiljno baviti pisanjem. Njegov prvi dramski prvijenac “Dana Petrovich” izvelo je Osječko njemačko kazalište 1903. godine.
Iako je putovao po cijeloj Europi, a na kraju se preselio u Ameriku gdje je živio do kraja života, glavni motivi u njegovim djelima bili su upravo Osijek, Slavonija, slavonsko selo i običaji, baš kao i u romanima “Vragolije tatina sina Marije” i autobiografskom “Roda Rodas Roman”, ali i u zbirci novela “Carski komornici”. Njegov cjelokupni književnim opus pisan je na njemačkom jeziku.
Ukupno spisateljsko stvaralaštvo Alexandra Rode Rode nastalo je na njemačkom jeziku. Prevodio je na njemački, a pisao je drame, scenarije, libreta, prozu, reportaže, feljtone, anegdote, viceve…
Počeci Rodina književnog stvaralaštva vezani su uz Slavoniju i u znaku su zavičajne tematike. Prve humoreske i novele nastale su posljednjih godina 19. stoljeća, a njihovo objavljivanje uslijedilo je 1901. i još sustavnije 1902. godine” (V. Obad). Budući da mu je Slavonija bila prva književna inspiracija, često se izjašnjavao kao “Slavoniter”.
Od 1901. godine objavljuje priloge u minhenskom humorističnom časopisu Simplicissimus, a 1902. objavljuje humoreske iz osječkog života u novinama Slavonische Presse i berlinskom humorističkom časopisu Fröhliche Kunst. Tih godina nastaju i neka od najznačajnijih njegovih djela: drama Dana Petrović, prerada romana Milan jaše u noć, Kraljica ljeta, Vragolije tatina sina Marije te kasnija velika djela Panduri, Carski komornici i Pripovijesti iz Slavonije.
Količinom napisanih radova, Roda Roda zavičajnim opusom ne zaostaje za dvojicom Vinkovčana Josipom i Ivanom Kozarcem, s kojima u mnogočemu iskazuje i duhovnu srodnost.
Humorističnom i satiričnom prozom, Roda Roda je uspio postići sjajan uspjeh, kao i dramama nastalima na temama iz Austro-Ugarske Monarhije. Bio je poznat i kao filmski glumac i kabaretist.
Godine 1938. odlazi u Švicarsku, potom u SAD. Umro je u New Yorku 1945. u dobi od 73 godine.
Djelo koje je možda i najpoznatije, te je svojevremeno bilo i školska lektira “Vragolije tatina sina Marije” humorističan je roman u kojem su vidljive odlike kriminalističkog, pustolovnog tj. avanturističkog i autobiografskog romana. Stoga to djelo s pravom možemo nazvati hibridnim jer u njemu dolazi do miješanja raznih tipova romana. Roman donosi priču o desetogodišnjoj djevojčici Mariji koja krajem 19. stoljeća odrasta na slavonskoj pustari Zdenci u blizini Orahovice. Otac postupa s Marijom kao da mu je ona sin i naziva ju muškim imenom Marius. Tako ta pametna, maštovita, znatiželjna, dobronamjerna, pustolovna djevojčica uživa u igri na selu. Marija sve radi u najboljoj namjeri iako njezini postupci često bivaju neshvaćeni od strane odraslih koji nisu navikli na dječje ludosti.
Tekst: Dino Radmilović, mag. informatologije
