Svaka osoba, koja ima malo više iskustva u kuhinji, zna kolika je važnost začina za okus i miris hrane. Ali ne samo to, njihovi nas mirisi vraćaju u prošlost i podsjećaju na lijepe trenutke zajedničkih obiteljskih i prijateljskih okupljanja povodom raznih događaja i proslava. No ni tu ne prestaje uloga naših nezamjenjivih začina, koji uz sve to imaju i ljekovito djelovanje na naš organizam i zdravlje. Biste li bili šokirani podatkom da je jedna libra (starorimska mjera za masu; 1 libra – otprilike 327 g) cimeta u antičko vrijeme dosezala od 1000 do 1500 denara, što je u to vrijeme bila šestogodišnja plaća rimskog vojnika? Mnogi su se začini u to vrijeme upotrebljavali u ljekarnama. S vremenom i većim otkrićima o začinima te lakšim nabavljanjem istih, njihova je cijena postajala pristupačnija. Prema nekim podacima, prosječno domaćinstvo iz 16. stoljeća godišnje je trošilo oko 2,2 kg papra, 1,1 kg đumbira, 1,4 kg cimeta, 0,6 kg klinčića i 0,6 kg muškata. U povijesti se dodavanje začina u hranu uglavnom prakticiralo kako bi popravili okus i miris ne baš ukusne hrane, dok ih danas koristimo kako bismo pojačali okus hrane i naš gastronomski doživljaj te time povećali svoje uživanje blagovanja.
Prva knjiga koju bismo vam predstavili zove se “Začini : Povijest jednog iskušenja” autora Jacka Turnera. U ovoj knjizi možemo saznati mnogo o povijesti začina, posebno u razdoblju od antike do renesanse. Primjerice, jeste li znali da su se nekad začini držali pod ključem te su predstavljali simbole bogatstva i moći? Autor nam tu tezu dočarava rečenicom: „…daleka mjesta gdje su rasli začini bile su zemlje gdje novac raste na stablu.“ Mnogim pjesnicima začini su služili kao inspiracija te su ih često koristili kako bi naglasili ženinu ljepotu i čar. Začini su se također koristili u mnogim parfemima i bili ključni sastojci u njima, posebice cimet, koji je bio najpoetičniji i najmističniji začin, no također i najskuplji. Kao najvažniji začin u povijesti, izdvaja se papar.
Sljedeća će nas knjiga pod nazivom “Začinsko bilje: odabir, uporaba i čuvanje” bolje upoznati sa nabavom, odabirom, upotrebom, čuvanjem, sušenjem i zamrzavanjem začina te nam abecednim redosljedom donosi popis najpoznatijih začina, njihov opis i podrijetlo, specifičnost mirisa i okusa, njihovu uporabu, čuvanje i ljekovito djelovanje. Iz ove knjige možemo mnogo toga naučiti; kao primjerice, da u jela nikada ne treba stavljati mnogo različitih vrsta začina, da feferonke mogu ublažiti bol, a klinčić pomoći kod zubobolje, kako su ružmarin i zvjezdani anis korisni kod reumatizma, a sezam kod povišenog tlaka i kolesterola. Ako vas zanimaju osnovni podaci o najčešće upotrebljavanim začinima, pronaći ćete ih u ovoj knjizi.
Knjiga “Začini i zdravlje” autora Saše Radića također se dotiče povijesti začina, njihove upotrebe, ljekovitosti, no ponekad i štetnosti. Savjetuje nas kako oplemeniti jela začinskim biljkama, kojima začinima možemo poboljšati probavljivost jela, koje možemo koristiti u dijetnoj prehrani kroničnih bolesnika te koje odabrati za olakšanje zdravstvenih tegoba. Donosi nam nešto brojniji popis začinskih biljaka, podatke o njihovu podrijetlu, začinskim i ljekovitim svojstvima, utjecaju na probavu, mogućim štetnim pojavama te preporuke prilikom njihovih korištenja.
Nakon što smo naučili nešto o povijesti, upotrebi i ljekovitosti začina, vrijeme je i da naučimo nešto o samom uzgoju začinskog bilja. U tome nam može pomoći knjiga “Začinsko bilje u loncima” autora Engelberta Kottera, čiji nas sadržaj poučava o pravilnoj sadnji začinskog bilja, pravilnom zalijevanju, njezi biljaka, zaštiti od nametnika i bolesti, pripremi i zaštiti biljaka za zimu, donosi nam savjete o sjetvi, berbi, najboljim mjestima za biljke, o posudama za sadnju bilja (što je posuda manja, to je više njege potrebno), kulinarske te razne druge korisne savjete.
Posljednja knjiga koju bismo izdvojili jest “Začinske biljke: praktičan priručnik za uzgoj aromatičnog bilja te oblikovanje, sadnju, oplemenjivanje i njegu vrtova s aromatičnim biljem”. Ova nam knjiga donosi stručne savjete o dizajnu začinskog vrta, popis kulinarskih začinskih biljaka te upute kako uzgajati začinske biljke na gredicama i u posudama. Ako imate problem odlučiti se kakav dizajn vrta želite, ovdje možete naići na neke od prijedloga, kao što su: vrt u obliku kotača, formalni vrt sa začinskim biljem, neformalni vrt sa začinskim biljem, popločani začinski vrtovi, začinski vrtovi oblikovani bojom te seoski vrtovi.
Tekst: Ana Klaić, univ.bacc.cult.
