Zima je vrijeme kad smo više u našim domovima, kada dan kraće traje, kada su šetnje po lijepom vremenu ograničene i kada imamo možda nešto više vremena za provesti ga uz dobru knjigu. Koliki od vas vole pročitati neki naslov domaćih autora? Upravo zbog toga, jer čini se da radije birate naslove stranih autora, željeli bismo vam predložiti neke od naslova književnika koje veže mjesto rođenja, a to je naš Osijek. Možda čitajući neke od ovih naslova odlučite potražiti i ostale istih autora jer će vas odvesti na bliska i poznata mjesta, podsjetiti na događaje iz prošlosti ili iz djetinjstva, no u svakom slučaju pružiti i neku novu dimenziju čitanja. Zanimljivo bi bilo istaknuti da su djela autorâ, o kojima ćete moći nešto pročitati, nerijetko postavljena na kazališne daske ili na filmsko platno.


Emet spisateljice Ivane Šojat knjiga je priča u kojima jeza proizilazi iz zla koje se krije negdje u dubini ljudske duše. Emet na hebrejskom znači “život”, a brisanjem samo jednoga slova, “E”, nastaje Met – “smrt”. Upravo u svijetu onostranoga, između horora i fantastičnoga, prebivaju junaci Emeta i drugih priča. Trajno ih obilježava zločin koji, dokle god ostaje nerazriješen i nekažnjen, presudno utječe na sve oko sebe te se vraća poput zloduha i opsjeda ljude i stvari. Ovo je samo jedan od naslova naše nagrađivane sugrađanke , a neki od njezinih djela, baš kao i Emet, oživjeli su na kazališnim daskama te su i ondje zabilježili velika postignuća i osvojili velike, značajne nagrade.

Povijesno-biografski roman OSvojski spisateljice Jasne Horvat govori o Eugenu od Savoje koji iz osame svog baranjskog Belvederea krene u novi osvajački pohod, ovog puta osvajajući sebe. Vrlo je neobično koncipiran na poglavlja znakovitih nazivlja. Kako pripovijesti ne postoje bez junaka i bez pripovjedača, zakoračite u ovu knjigu i upoznajte ih, a kao još jednu značajku bitno je istaknuti da je knjiga opremljena kodovima koji donose zvučne zapise i zanimljive ilustracije. I OSvojski je samo zrnce u pijesku autorice Jasne Horvat koja je u svom stvaralačkom opusu napisala brojne naslove za odrasle, ali i za djecu.

U Kijevskoj piletini spisatelja Drage Hedla, svojevrsnom nastavku kriminalističke trilogije Izborna šutnja i Ispovjedna tajna, čitatelj prati iste glavne junake – policajca Vladimira Kovača i novinara Stribora Kralja. U romanu se pojavljuju likovi koje smo već imali priliku upoznati, ali ukoliko je ovo prvi roman Drage Hedla koji čitate, vjerujemo da će vaš interes za čitanje narasti i da ćete posegnuti za njegovim drugim naslovima. Različite teme koje se kriju iza naslova njegovih knjiga, od autobiografskih priča i romana, društvenih tema do satiričkih crtica sigurno će pronaći svoje čitatelje. Drago Hedl, novinar i književnik autor je nagrađivanih knjiga za odrasle i djecu, a roman Donjodravska obala osim književnih nagrada uprizoren je na pozornici HNK Osijek.

Sablasti nad dvorcem autora Josipa Cvenića povijesni je roman čvrsto utkan u slavonsku i hrvatsku gospodarsku, društvenu i prvenstveno kulturnu povijest . Radnja se zbiva u dvorcu u Valpovu i govori o životu grofa Rudolfa Normana i njegove supruge Julijane. Čitajući, saznat ćete na vrlo zanimljiv način o tragedijama i previranjima u njihovim životima, o ukidanju Valpovačkog vlastelinstva… Roman Sablasti u dvorcu samo je jedan u nizu Josipa Cvenića koji je pisao i za djecu (Čvtsto drži joy-stick uvršten je u obaveznu lektiru) i za odrasle. Prema knjizi Kraljica noći snimljen je istoimeni film.

U obiteljskom romanu Košer autor Davor Špišić vodi nas na putovanje kroz dramatičnu sadašnjost, potresnu prošlost i upitnu budućnost. Košer je zapravo priča i o bivšem podoficiru JNA, Ljubi Zorici, koji odlazi na put u Izrael kada sazna da mu je kćer, s Liječnicima bez granica, završila u tamošnjem zatvoru. U priči se pojavljuje i njezina majka, njegova bivša supruga, a zapravo cijeli taj put potraga je za ljubavlju. Pripovijetke, romani, drame sve su dio književnog opusa Davora Špišića, a važno je naglasiti da su i njegova djela zaživjela na pozornicama kazališta te je i na taj način poznat široj javnosti.

Tekst i foto: Sanja Zavođa, dipl. knjižničarka