Knjige na dobrom glasu – Žene koje su (in)direktno utjecale na umjetnost

596

Gledajući na umjetnost kao takvu, možemo uzeti slikarstvo kao primjer, koji vam od poznatih umjetnika padne na pamet? Odgovor će vrlo vjerojatno biti Picasso ili Michelangelo, ali rijetko kada i neka od ženskih autorica.

Činjenica jest kako su upravo oni zaslužni za brojne pravce u umjetnosti koji su poznati u čitavome svijetu sve do danas te da će posjetitelji muzeja ili galerija određene postave odlučiti posjetiti upravo zbog tih slavnih imena. No, gdje su u cijeloj toj priči i slavne ženske figure vrijedne spomena? Odgovor leži u prošlim vremenima te u tadašnjim političkim, ali i društvenim uređenjima koja su žene nerijetko stavljala u drugi plan. Stoga, može se reći kako će u budućnosti, ali i danas one zavrijediti svojih „pet minuta slave“, a slijedeće knjige pomoći će Vam da pobliže i dublje upoznate žene koje su i same bile vrlo uspješne umjetnice, ali i one koje su bile muze drugima, a danas „krase“ najpoznatija djela u priznatim kulturnim institucijama.

1Slavenka Drakulić – Frida ili o boli

Slavenka Drakulić jedna je od najprevođenijih hrvatskih književnica te je poznata po specifičnom stilu pisanja koji se prije svega dotiče žena te njihovih patnja i boli s kojima se susreću u svakodnevnom životu. Teme su nerijetko vrlo delikatne, a autorica fokus stavlja na probleme koji se u našem društvu i dalje smatraju škakljivima, odnosno tabu temama. Knjiga „Frida ili o boli“ govori o, vjerojatno, najvećoj i najpoznatijoj slikarici Fridi Khalo . Osim što je bila i ostala ikona 20. stoljeća zbog svojih slika, upečatljivo je i njezino zalaganje za ravnopravnost žena i onih na društvenim marginama te činjenica da je kroz život prošla čak 32 operacije, ali nikada nije posustajala duhom. Unatoč svojoj fizičkoj patnji i boli, Frida je poznata po tome što je s nevjerojatnom lakoćom svoju nježnu i romantičnu stranu pretakala u likovna i literarna djela koja su inspiracija brojnima kada je u pitanju moć i jačina izražavanja. Tako Drakulić kroz čitavu knjigu isprepliće jezik boli i jezik patnje, a sve to uz dodatak vlastitog iskustva.

2Carmen Domingo – Gala Dali

Iako planetarno poznat kao jedan od ekscentričnih i iznimnih umjetnika, Salvador Dali poznat je prije svega kao začetnik nadrealizma, a zapanjujuća je činjenica kako o njemu, njegovu životu i stvaralaštvu ima vrlo malo pisanih djela. Carmen Domingo jedna je od prvih koja se pozabavila ovom tematikom. U ovoj knjizi saznajemo brojne intrigantne činjenice o životu Salvadora Dalija, no kako sam naslov govori, prije svega saznajemo o životu njegove žene, Gale Dali. Za neke ona je bila femme fatale i muza, a za druge pak odbojna žena koja je izazivala gnušanje svojim ponašanjem i razmišljanjima. Jedno je posve sigurno, Gala nikoga nije mogla ostaviti ravnodušnim. Epiteti koji su je najčešće krasili bili su: karizmatična, inteligentna, hladna i pohlepna. Njezin posebni dar bio je pronalazak talentiranih umjetnika koje je zatim svojom čvrstom rukom vodila prema sigurnom uspjehu. Kako je jednom prilikom i sama rekla, njezin najuspješniji „projekt“ bio je upravo Salvador Dali, koji je postao potpuno emocionalno ovisan o njoj što je ona iskoristila i od njega načinila zvijezdu. Gala Dali oduvijek se kao muza smatrala važnijom od samih umjetnika te iako ova knjiga govori o životu Salvadora Dalija naglasak stavlja na nju kao glavnom liku umjetnosti.

3David Foenkinos – Charlotte

Iako vjerojatno brojni nisu čuli za slikaricu Charlotte, ovo je knjiga koja će Vas „proganjati“ još danima. Impresivan portret jedne neobične žene i prikaz njezine tragične sudbine, ovo je također roman o traganju pisca opsjednuta umjetnicom kojoj posvećuje svoje ustrajno istraživanje. Roman kao takav nije pisan u formi proze već mu je struktura više nalik poeziji što ga čini posebnijim i pristupačnijim svojim čitateljima. Njemica i Židovka Charlotte Salomon, umjetnica koja je svoj život skončala u Auschwitzu 1943., u dvadeset šestoj godini, dok je bila u drugom stanju. Nakon djetinjstva obilježena obiteljskom tragedijom u Berlinu, Charlotte nacisti postupno isključuju iz svih područja njemačkog društva 1930-ih. Proživljava strasnu prvu ljubav prije nego što je prisiljena sve napustiti da bi pobjegla u Francusku. U izgnanstvu započinje raditi na autobiografskom slikarskom opusu koji oduševljava modernim izrazom. Svjesna da je i ondje u opasnosti, crteže predaje svom liječniku povjerivši mu: “Ovo je cijeli moj život. Foenkinos je postigao popularnost svojim naslovom „Delikatnost“, no brojni će reći kako ga „Charlotte“ prati u stopu te svoga čitatelja neće ostaviti ravnodušnim niti razočaranim.

4Dianne Hales – Mona Lisa

Kroz stoljeća povjesničare umjetnosti, ljubitelje slikarstva, istraživače talijanske renesanse zanimala je jedna zagonetka – da li je osoba na najslavnijem slikarskom portretu u svijetu, na Mona Lisi Leonarda da Vincija, bila stvarna osoba ili je lik na slici plod imaginacije tog genijalnog renesansnog umjetnika i znanstvenika. Autorica Dianne Hales još je od svojih studentskih dana velika zaljubljenica u Italiju te se u ovom djelu pozabavila slučajnim otkrićem kako je Mona Lisa uistinu bila stvarna ličnost, a ne tek fikcija genijalnog slikara. Do toga saznanja došla je sasvim slučajno u konverzaciji s povjesničarkom umjetnosti koja se specificirala upravo u tom području. Bila je osupnuta tim saznanjem, to ju je potaknulo da počne istraživati povijest i život te žene zagonetnog osmijeha, a plod toga je ova jedinstvena knjiga u kojoj ta prekrasna zagonetna žena s platna Leonarda da Vincija postaje živa osoba.

5Nicole Avril – Ja, Dora Maar

U ovoj knjizi može se primijetiti kontrast kako je glavna akterica Dora Maar slikarskom genijalcu Pablu Picassu bila tek jedna u nizu ljubavnica, dok je on njoj bio čitav svijet pa i više. Brojni smatraju kako je Picasso Doru Maar koristio striktno kao „izvor prihoda“ jer je dolazila iz imućne obitelji. No, gledajući portrete na kojima se ona nalazila, svi su bili naglašeni jakim bojama i vrlo pravilnim i strogim linijama što je pokazivalo kako joj se Picasso divio te ju je volio zbog njene samostalnosti i snage kojom se svakodnevno borila za svoj položaj. Možemo kao primjer uzeti portrete Marie-Thérese Walter ( također jedna od Picassovih ljubavnica) koji su bili u potputnoj suprotnosti s onima glavne junakinje ove knjige jer su bili naslikani mekim linijama i nježnim bojama. Stoga zaključujemo, ni jedna ljubav nije preslika neke druge ljubavi te svaku novu osobu volimo na posve nov način zbog neke posebnosti kojom ona zrači. “Zovem se Dora Maar. Upoznala sam jednog čovjeka. Bio je genij. Bio je život. Bio je razdor. Tražio je da ga slijedim ne okrećući se. Ako se danas vraćam na ono što je bila naša ljubav, to je samo zato što je taj čovjek upravo umro. On je Picasso.“