Francuska književnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih književnosti. Najznačajnija je zbog svog istraživanja ljudskog društva i položaja individualca u društvu. Francuska književnost reflektira kulturnu i političku povijest Francuske. Različito se razvijala kroz povijest, a svakako je donijela velika i značajna imena poput Voltairea, Rousseaua, Stendhala, Balzaca, Camusa, Prousta. Sve su to autori koji su značajno pridonijeli razvitku francuske književnosti, ali isto tako i onih drugih književnosti. Danas ćemo vam u nastavku predstaviti neke od autora i njihove naslove iz novije/suvremene francuske književnosti.

Elementarne čestice autora Michaela Houellbecqa opisuju životni put dva brata, aseksualnog znanstvenika Michela i propalog hedonista Bruna. Nakon što ih je majka napustila da bi se posvetila seksualnom samoostvarenju, braća odrastaju razdvojeno, a u poglavljima koja prate njihov odvojen život prolazimo kroz posljednjih pedeset godina dvadesetog stoljeća, ujedno promatrajući ključne pojave u tom razdoblju: seksualnu revoluciju, hipijevske komune, borbu za slobodu i emancipaciju, feminizam i otuđenost, zahuktali ultratehnicizam te genetsku manipulaciju i kloniranje. Ovaj roman prezire stilske figure i svaku estetsku preokupaciju; čitatelju se obraća neobuzdanom silinom, sirovim i brutalnim jezikom. Gazeći po rijetkim preživjelim tabuima liberalnog društva, nagrađuje gladne provokacija, opscenog i morbidnog. Takvih je knjiga u izobilju, ali ova na drsko jedinstven način objedinjuje fikciju i teoriju, vivisekciju pojedinca i panoramsku viziju, najcrnju, turobnost i najcrnji humor. Ona je razorno autentična, nenadmašna u pogađanju bolnih mjesta i u svojoj moći fascinacije: premda nam pokazuje, više nego možemo podnijeti, ostajemo zagledani u zrcalo, prepoznajući najgori, prokleti dio sebe. Samoća, mržnja, rasap, smrt… Ne želimo vjerovati u ono što nam razotkriva kao samu srž ljudskosti. No ne puštamo je iz ruku jer je, kao i patnja iz koje izvire, jezovito stvarna. Ako do sada niste imali priliku pročitati Elementarne čestice, a ljubitelj ste francuske književnosti, znate što vam je činiti – pročitati je.

Radnja romana “Brodeckov izveštaj” autora Phillipea Claudela odvija se u selu na francusko-njemačkoj granici, u poslijeratno doba. Glavni lik romana, Brodeck, vratio se u selo nakon što je rat proveo kao zatočenik u logoru i trudi se nastaviti živjeti što je mirnije moguće. Jednoga dana u selo dolazi živopisan stranac – Anderer odnosno Drugi. Cijelo je selo uznemireno strančevim dolaskom te među seljanima raste napetost i strah koji kulminiraju divljačkim ubojstvom pridošlice. Nakon ubojstva, seljani odabiru Brodecka da napiše izvještaj o slučaju. Iako nerado, Brodeck će prihvatiti zadatak, no njegov će izvještaj postati mnogo više od puko iznesenih činjenica i postati pripovijest o zajednici koja se pokušava pomiriti s prošlošću. Iako autor izričito ne spominje da se radi o Drugom svjetskom ratu, čitatelju to vrlo brzo postaje jasno, kao što mu postaje jasno da Claudel ne želi problematizirati i tematizirati genocid kao činjenicu Drugog svjetskog rata, već kao činjenicu zla prisutnu u čovjekovoj prirodi koja ponekad nije u stanju prihvatiti različitosti niti je, kasnije, sposobna nositi se s krivnjom, pa nerijetko pribjegava krivotvorenju prošlosti kako bi pronašla opravdanje, spokoj i oprost. Izvrstan francuski roman o različitosti, netrpeljivosti i borbi malog čovjeka, vrsno napisan i svakako naša preporuka za čitanje.

U romanu Strah i trepet autorice Amelie Nothomb za koji spisateljica tvrdi da je stopostotno istinit i da ova priča nije zahtijevala ni trunku mašte, opisuje se dolazak na rad glavne junakinje Amélie u jednu od najvećih japanskih tvrtki. U romanu glavna junakinja opisuje međuljudske odnose na radnom mjestu i osebujnu radnu etiku Japanaca, gotovo neshvatljivu zapadnoj kulturi te svoja opažanja u odnosu drugih prema njoj kao osobi koja ne pripada ni tu ni tamo (smatraju je zapadnjakinjom, ali rođena je u Japanu i poznaje i voli japanski jezik i običaje) i svoju degradaciju s neimenovanog radnog mjesta tajnice do čistačice toaleta, sve zahvaljujući tome što se zamjerila svojoj šefici, koja u njoj vidi prijetnju. Kroz cijeli roman provlači se autoričin osebujan, gotovo hladan stil pripovijedanja kako bi se što bolje dočarala atmosfera i odnos koji je prevladavao na poslu. Za roman Strah i trepet je 1999. godine dobila nagradu Francuske akademije i svakako jedan od mnoštva njenih prevedenih romana koji biste trebali pročitati.

“Život je hekatomba. Mass murder od 59 milijuna mrtvih godišnje. Što je 1,9 smrti u sekundi, 158 857 mrtvih dnevno. Od početka ovog poglavlja u svijetu je umrlo dvadesetak ljudi – više ako čitate sporo… Toleriramo taj svakodnevni genocid kao da je riječ o normalnom procesu. Mene pak smrt sablažnjava. Prije sam o njoj mislio jednom na dan. Otkako sam prešao pedesetu, razmišljam o njoj svake minute.” Tako govori roman Frederica Beigbedera “Život bez kraja” – priča o produljenju života – do besmrtnosti. Protagonist doseže dob od pola stoljeća i odluči istražiti sve moguće legalne i ilegalne postupke: pomlađivanje stanica, produženje telomera, ubrizgavanje matičnih stanica, oksigenaciju krvi, 3D printanje organa, transplantaciju humaniziranih organa iz svinje, implantate s umjetnom inteligencijom, fuziju čovjeka i robota korištenjem digitalno spremljena DNK-a… Premda se navedeno čini poput znanstvene fantastike, svaka iznesena činjenica znanstveno je potvrđena. Beigbeder ovu veliku temu prožima prepoznatljivim humorom, a intrigantnom pričom o potrazi za mladošću poziva nas na ozbiljno promišljanje. Ako ljudski vijek uskoro bude trajao 200, 300 godina ili možda i dulje, hoće li biti dovoljno mjesta na planetu? I kome će točno takav život biti dopušten? Ako do sada niste pročitali ništa iz autorovog opusa, slobodno uzmite bilo koji naslov od prijašnjih izdanja, ovo je posljednja knjiga prevedena na hrvatski i moguće da u njoj imamo „najzrelijeg“ Beigbedera do sada, rekli bismo Beigbeder 2.0.

Roman A poslije… autora Guillaumea Mussoa, govori o Nathanu koji je u djetinjstvu proživio tešku traumu koja ga je dovela na prag smrti. Ipak, on joj se othrvao, a traumu je potisnuo i gotovo zaboravio. Sve dok nije, kao već uspješan mladi odvjetnik, susreo tajanstvenog doktora Goodricha, koji ga je kao kakav guru, doveo do spoznaje o smislu njegova postojanja u svijetu. A taj je smisao čudesan, jednako za junaka priče kao i za čitatelja. Zbog dinamičnog kadriranja scena, priča smještenih u suvremeno okruženje velikih gradova i ispreplitanja sadržaja s općim mjestima kulture čitavog naraštaja koji je odrastao u dinamičnom dobu posljednje četvrtine prošlog stoljeća i početka ovog, Mussoove priče predstavljaju zahvalan materijal za pretakanje na veliko platno. Film Afterwards, snimljen prema romanu A poslije… (Et après) pojavio se 2009. godine. U svakom slučaju prije gledanja filma uzmite knjigu u ruku, a filmom utvrdite gradivo.